Kvantno računalstvo za neznalice: literatura za pr

''popularizacija'' kao u znanosti tako u programiranju.. onak, u priči programer može biti svatko (i njegov brat..) dovoljno je imati miša i klikati.. i ideju-želju, ostalo će sve algoritam-ide-ai, netko treći (ili codemonkey iz pakistana).

 Iako si ironican, pukim slucajem si u pravu. Programiranje jest za svakoga, i ne vidim razloga zasto neka cistacica, narkoman ili baustelac ne bi mogli raditi to. Kakvih ljudi ima u industriji vjerojatno bi bili top 10%. Za sada moras nauciti neke osnove, ali kako raste brzina interneta i procesorska snaga bit ce sve manje potrebe za nekom dubokom optimizacijom.

Koliko ljudi danas programira u asmebleru? Cak i programiranje u C varijantama privlaci sve manje ljudi. 

Ako prezivimo klimatske, pandemijske i nuklearne apokalipse, onda ce programiranje buducnosti biti kao igranje u Minecraftu; slaganje kockica. Ceka se kvantni procesor i mega framework. 

-naravno u pravu si.. programer je svatko, njegov brat  .. i čistačica (i čistač, spolna-rodna jednakost..).

-jednako svatko može biti astronaut, dobitnk jackpota, nogometaš, predsjednik, muško-žensko-trans..

-a onda malo realnosti. ... no to bi otišlo u plahtama, pa iz humanih razloga stajem :)

-imam motivaciju.. biti ovčar-čoban.. no ne uspjevam, kako? :)

-imam li motivaciju dobiti jackpot, nasuprot želim li da me pogodi grom-tramvaj?.. onak, alanfordovski se pitam isplati li se biti siromašan-bogat? i što bi ja izabrao da mi se ponudi? ... ''ne znam'' neodlučan? :))

-kažu, nisi dovoljno želio.. no kad sam baš jako-napeo želju otišo mi prdac.. pa nije baš neka metoda, motivacija.

..odnosno, ok treba mlade učiti da se motivacijom nešto može, da imaju želju-ambiciju-cilj.. da je (sve) moguće ako se potrude, ne bez pokušaja ili truda i da su padovi na putu ok, digneš se i nastaviš.. no to je za mlade, tako ih učimo, mada odrasli znaju i postanu realni-cinici ili samo umorni. Naravno, poneki promil uspije, slučajno ili trudom u bilo čemu a znati tko je dobar za nogometaša ili kuhara dok se igra u pijesku je ipak looooongšot ili nagađanje, tj uvjeti koje okolina-roditelji-društvo daju su jedna od odskočnih daski, no nije jedan uvjet isključiv ili bogomdan.. mada recimo djeca koja su rođena u kini govorit će kineski, u belgiji 'belgijski'.. većina je zadana-fixna, tek mali dio će recimo migracijom to promijeniti, crnac iz harlema otići na bevhils i podići moguću stepenicu djetetu za idući korak dok su par stoljeća prije bili za bijelce-vlanike samo vlasništvo, odlukom gena koji daje boju kože, koordinatama rođenja-države i povijesnim trenutkom .. promijeni nešto od tog i stanje je sasvim različito, nisi rob, nisi crnac, možda si princ-aristokrat itd.. ili barem princ s belaira, koji sad na dodjeli nagrada šamara drugog crnca :)) .. tj bi li willy bio nešto danas da nije imao zaleđe-odskočnu dasku-sponzore-ekipu.. ne, neovisno što je motiviran kao stotine-tisuće drugih, tj pitanje što je važnije za neki uspjeh-korak, billygates i ibm .. itd itd.

Sigurno će čistačica raditi za 100K+ USD (u SAD) ili 50K+ EUR (u EU). Kaj god.

Hoće u Rust-u, eto Linus najavio novi kernel u Rust-u. Inače, C je nastao kao apstrakcija mašinskog jezika jer je assembler težak za programiranje/održavanje kernela + drivera. C++ podiže apstrakciju na objekte. itd. Odnosno, sve u cilju lakšeg razumjevanja (prilagođeno ljudskom mozgu).

-da/ne.. tj viši programski jezici su samo to, viši.. dok ih kompajler prevede na niži.. tj viši su samo prema juzeru-programeru-forntend za lakši unos tj ono što ekšli treba-radi a to je programiranje, dok rutine generira automatika a na kraju sve prevede u strojni kao exe pod win.. tj strojevi razumiju samo strojni i sporedno je hoćemo li nešto kompajlirati ili prevoditi, isto.. tj kao kad gledamo kineska slova vidimo čvrčke ili prog.kod asemblera dok u višem jeziku to može biti nama čitljivo-razumljivo, no to je na našem jeziku, ne na strojnom..

-može tako biti nešto napravljeno u bilo kojem višem jeziku, spomenut i python.. no bit će prevedeno u ciljani-potreban, niži, ono što stroj može čitati-razumjeti.. pri čemu je nevažno hoće li programer kompajlirati ili će samo saveati source a netko drugi i lancu prevesti, tj može cpu imati neki 'interpreter' prevoditelj-linker-kompajler koji će taj task s programera skinuti i izgleda nam kao da cpu zna recimo pyt ili c ili basic.. ne, nego i dalje radi s istim nula-jedinicama, ima-nema struje.. a niz tih nul-jedinica mu daje značenje, podatak, operaciju, nešto.. kao slova-abeceda i riječi text roman.. slovo za sebe je beskorisno, nota, znak, cigla.. no kad se poslože tad nešto (s)tvore.

-prevođenje je pri tome kao mjesto nevažno, može u startu-programer, može na cilju-cpu.. tj kao svaki dokumnet-file.. s programerske strane bolje da to ostane kao source-kod, viši jezik, čitljiv-razumljiv i mogućnost izmjena-editiranja.. nego niži-kompajliran.. no osnovna razlika između interpretera je u tome, tj brzina-performanse i zato je npr basic korišten za učenje, dok je c korišten za stvarne izrade-performanse tj onaj .exe ili kompajler. Brže iz čitsto fizičkog ograničenja jer interperter mora svaku liniju naredbe u letu prevesti, čekati izvršavanje pa nastaviti ili error.. a kompajler to napravi jednom i kraj priče, tj zato su pradavne verzije kompajera kao kvalitetu imale definiranu brzinu kompajliranja, watcom, ms, borland, cyrix..

-prvi recimo hexeditori-loaderi kao asembler su nekad bili osnovno gradivo i kad ga napaviš tad si programer-početnik, tj tad znaš kako to radi, što radi, zašto radi.. kao mehaničar za auto, električar za struju itd..

-ako se prisjetimo povijetsti računala, kako su se prva računala palila-programirala.. to je to, od paljenja-boota, postavljanje recimo prekidača u odgovarajuću poziciju što bi bilo pandan programiranju dok je hexloader nakon tog služio za unošenje niza naredbi-podataka za obradu, kao što je recimo c64 učitao program s kasete i izvršio ga.. gašenjem nestane.. tj tad kreću trajni mediji, diskovi osevi i appsi koji to recimo olakšavaju, bez tog bi samo programer mogao upaliti-pokrenuti računalo.. tj do tad su programeri bili islkučivo inženjeri-struka koji su upravo to znali-mogli, ne GP juzeri koji sad kupe računalo izvade iz kutije i upale (kao mobitel ili mac..).

-malo nakon više nismo takve osobe nazivali programerima, nego 'majstor' i sl. ...  jer su recimo znali instalirati dos-win.. ono što juzer ne zna ili nema resurs-install ..

-po tom kriteriju, klik-next ne može biti programer, kao naziv-smisao-značenje.. to može danas svaki juzer, kao što može browsati, igrati tetris i sl. i pri tome uopće nije važno koji level-jezik koristi, tj on klika u frontendu-guiju, no to je jednako legitiman način unosa za programera u modernom IDEu, rad-u itd.. 'klikaknejm' po objektima, no razlika je što programer stvara porgram, ono što će korisnik koristiti, korisnik ne stvara program nego ga samo koristi... ako korisnik korištenjem stvara program koji će neki drugi korisnik koristi tad bi bio programer, ne bez tog kriterija :).. a tad je nevažno koja je 'težina' asembler ili klik mišem tj može biti slabovidna osoba koja sve klika-bralicom, ne koristi miša i ekran.. jer ne vidi.. ta osoba može biti istovremeno korisnik i programer, oboje ili jedno a način unosa-interakcija ili težina s tim nije uvjetovana tj nije kriterij za postati programerom.

-soft je ono što nešto radi u računalu-čipu-cpu.. soft su naredbe-operacije i podatci, zapis, program. Sve u cpu je soft, pa i dio urezan u slicij koji je tad samo brži, kao h265 kodek ili simd instrukcije-avx itd.. no to je soft, alkogritam, if-then-else-korjen-kvadrat ili rudimentarno tax-shift bit koji nešto radi s nul-jedinicama dok na strojnom nivou ne postoji recimo množenje nego je to višestruko zbrajanje i ne postoji oduzimanje nego je to zbrajanje komplementa itd..

razlika između prvog touringovog i najnovijeg je samo u resursima, kao broj tranzistora, registara, paralelizmu iz čiste mase-količine kao gpu.. u osnovi je isto i za sad ni ne može biti drugačije dok se kvant recimo tri stanja tranzitora nekako ne inplementira (ne vidim kako, logički and-or itd..).

-može li assemler biti težak? da, kao i kineski, no ako imamo prevoditelja tad nam je ekšli jednako-isto-nevažno.. mi programiramo na svom jeziku, prevoditelj obavi ostalo.. prevoditelj koji u početcima nije postojao, resursi. Zato i linus najavljuje novi kernel.. u rustu, no meni je to bezveze, može u c-u, može u ms-basicu .. nije važno u čemu, nego kako radi, kvaliteta, a i to je već odavno na višem nivou, tj linux ima jedan problem, bezbrojne razmrljvene distre i milijuni gurua, dok to linus kao neki šef malo drži kao uzde.. no problem ostaje, tisuće različitih distri, frontenda, .. sam linux-distre su manje 'kompatibilne' nego razni osevi za sebe, tj može soft biti i univezralno primjenjiv, postoji projekt-ideja.. jer sve je to isti soft, isti hw (barem deseljeće dok je apple bio na intel-cpu, sad m1..) pa ako radi win-lin-mac na istom hw i ako radi isti soft kao ms-office ili tetris, browser.. u čemu je tad razlika? u mišu nije, u driveru miša.. nije itd. u čemu? -ni u čemu... tj ako želimo slušati mp3 pjesme moramo imati mp3 kodek-dekoder.. soft (ili čip).. a to je povezano s recimo licencom pa ubuntu-canonical to ne uključuje u distru nego juzer sam instalira-doda tj kao opcija.. jer canonical ne želi ovisiti o mogućoj zabrani, no ako nešto nema tad to ne može raditi, čak može ali što ako je potrebna licenca.. pravno, ne fizički ili soft (ne)mogućnost.. tad ne smije mada može. .. i tad dođe tisuću i jedna distra linuxa, s toliko paketmanagera, frontendova, dependencyja, libova.. i problem, 

-jer, app može biti recimo neovisna, samostalna, recimo kao portable, ne traži install, pokreneš radi, ima sve što joj treba u svom folderu.. no to je redundancija + problem održavanja verzije jer sve to je rađeno nekim kompajelrom na nekom osu i koristi neku verziju nekog dll-a kojeg je u tom trenu koristio progamer i kompajlirao-upakirao, i u tom trenutku je sve ok no verzije dalje žive, razvijaju se.. pa neka app traži noviji dll, neki fičer koji do jučer nije postojao, pa os traži update.. i tad ako je zajedničko, smanjuje se redundancija (besmisleno zauzimanje mjesta fileova koji su isti, za svaku app, na nivou osa ili kompajera) + prednost kad je zajedničko s ažuriranjem... ali i problem jer kad se ažurira nešto zajedničko tad sve što kroisti te dll-ove kao dependency lančano mora updateovati ili problem.. a to se dogodi distri od izlaska kroz neko vrijeme, duže-kraće ovisno koliko većih izmjena u tom periodu postoji i imamo divlji zapad, mada je distra outofbox bila ok i radila normalno browser traži novo, app traži nešto, druga drugo.. i sve to x-puta umnoženo za razne distre i frontendove u odnosu na jednog šefa-model što imaju win-mac ili pokušava canonical kao i linus.. praktički mada je soft vječan-nepoderiv razmrvi se kroz vrijeme i nakon par godina opet instaliraš noviju distru koja će raiditi ok neko vrijeme.. pri čemu su razlike u frontendu disti dovoljne da ti neka app ne radi mada je to formalno isti os-linux.. a to se pod win-mac ne može dogoditi, tj nema tisuće distri-verzija.

-kernel? .. skoro ništa, kao što je brašno ili cigla samo elemetn gradnje-kuhanja.. može oko tog biti distra kao mint, može debian ili arč.. a arč je za primjer zgodan jer ne stavlja ništa što nisi instalirao-uključio i zato nije za početnike, dok ostale juzer koji nikad nije vidio linux može instalirati klik-nextanjem i radit će, kao i live-medij koji može bootati. Znači li to da je arč loš-linux? -ne, isti je.. no kao pizza bez ičega gore, prazan, ako nisi stavio kečap, nema, ako nisi stavio šunku, nema, nisi posolio tad je neslano itd.. jel to kreška linuxa-tijesta za pizzu ili brašna? kuhara? ovisi što se naruči ili koliko precizni moramo biti u naručivanju pizze.. i zato su u pravilu već ponuđene u meniju i uključuju sol, tanjur, nož i vilicu.. hrpu sitnica koje bi mogli previdjeti a os je i to, nakupina sitnica, tisuće, .. os je danas samo nakupina nečega oko kernela, ništa novo, važnije su apps koje korisnik koristi, bio to browser ili igra-posao.. imaš ili nemaš za svoj os verziju.. ako nemaš tad kao ms-phone nestaneš s tržišta dok andorid rula ili ios..

-težina izrade nečeg za neku platformu? većina ide-a nudi, win-mac-lin i posljednje desetljeće andorid.. tad uz neke razlike-ograničenja možeš željeni kod prevesti u koji želiš oblik-cilj-os, no i dalje je to bolje-sigurnije raditi na recimo macu za mac.. ali stvar radi. Primjer neke webstranice kako će biti prikazana na nekom ekranu računala ili mobitela... to radi automatika-engine-ide.. ne mora programer brinuti o tome kao nekad.. tj pitanje treba li ih nazivati programerima.. ili samo webdesignerima i sl. .. itd. a browseri su primjer multiplatforme, svi osevi, svi uređaji, autoradio, tv, tablet.. svi već nude nešto od suftranja-browsanja-yt kanala i sl. .. koliko je za recimo gledatelje netflixa važno koji je os? -nevažno, koji kernel, ni ne znaju što je to, pisan u c-u ili basicu.. boli ih kiki.. može kineskim pismom. Juzer klikne-radi, igra, film, nešto deseto IoT je već tu..

-gaming konzole kao xbox i pleyka.. pleyka je sony-bsd, verzija-brat linuxa.. a linux u priči nije nešto za gaming? mac je ista stvar, no linux nije? .. što je android? ... fork-distra linuxa s time da je vlansik google pa zabrani huaweiju po potrebi nešto.. no na njemu rade mobač appsi-igre.. ne na linuxu? .. ne zato što je linux loš-slab ili pisan u nekom assembleru-cu-nečemu, nego zbog razmrljvjenosti distiri, namjene koja nije gaming nego mreža-rad-server.. pri čemu je linusov kernel najsporednija stvar koja mi pada na pamet dok je važnjie tko kome plaća licencu npr za mp3 ili sec.boot.. (canonical ms-u..) dok bez licence vlasnika ne smiješ ništa instalirati u komercijali, font, kodek, ništa.. smb-protokol je msov, koristi se mrežno neovisno o osu, worddoc je standard, ms-fontovi.. to sve u komercijali ne smiješ bez vlasnika odnosno nije đabe, mada je za korisnika free i nema smisla gurati linux distru u smjeru recimo konkurencije sony-pleyke jer bi mogla pasti neka tužba a koja koristi za linux ili linusa? tj distra nije linus, nije linux nego neki guru-ekipa nešto želi-radi, možda država, neka institucija, franucska-njemačka-brazil.. za svoje potrebe, može eu ili hr nešto za sebe, no to tad nije za gaming, za acad, za nešto deseto .. i problem održavanja tj svaka specifična-različita distra i support-ažuriranja koja tad ovise o tome, pa je jednostavnije osloniti se na recimo deb ili ubuntu nego brinuti o svojoj distri još gore support korisnicima, inače možeš sad ako želiš složiti nešto 'svoje'.. čak i krađom-copypasteom thema-pozadina-ostalog.. barem za kvartovske potrebe biti važan pred ekipom wanabee hakera :) .. 

zašto smo uopće završili na linuxu? :) .. os je sporedan, ista pravila, sve za sve jednako vrijedi, soft je sve, ostalo su licence-vlast-interesi.

 Izgleda da Linus nije proucio arm v9 arhitekturu. Ima dvije izvrsne sigurnosne karakteristike.

1. flagiranje memorije na HW nivou, tako da nema prčkanja iz drugog procesa (stack overflow i sl)

2. izolacija protected procesa od OS hosta, sto znaci da kad se zavrti npr app za internet bankarstvo, host OS nece imati nikakav fizicki pristup do resursa aplikacije koja je u 'kontejneru', osim sto je moze pokrenuti ili ugasiti

a ne znaš leži li ti schrödingerov micos (felis schrodingerus silvestris catus) na tipkovnici ili ne sve dok ne izmjeriš, odn. pogledaš. pa ti programiraj u takvim uvjetima. 

1. Android ne koristi standardni Linux, odnosno njegov kernel, već samo dijelove.

https://linuxhint.com/is-android-linux/

2. Najbrže računalo na svijetu je Frontier od AMD-a (AMD64 arhitektura)

https://www.weforum.org/agenda/2022/06/fastest-supercomputers-frontier-exascale/

3. Nitko ne dovodi u pitanje prednost Arma u potrošnji, iako kažu da x64 ima odgovarajuću potrošnju u odnosu na snagu (o tom potom)

4. Pa to već govorim neko vrijeme, da i Intel I AMD pripremaju hibridne procesore Arm/x64, ali i o tom potom.

Py to LLVM

https://numba.pydata.org/

ili (alpha)

https://ppci.readthedocs.io/en/latest/

Debugging in Rust

https://rustc-dev-guide.rust-lang.org/debugging-support-in-rustc.html