Izrada kućišta - čelik, al, mg, cu, ...?

Pročitaj ponovno. Ne treba bojati, već se može eloksirati, ali ako želiš bojati, onda treba specijalnim bojama.

unutar kućišta vakum zbog nesrazmjerne količine upuhanog i ispuhanog zraka? ma nema šanse.. stoga nemoj time da se zamaraš. oba ventilatora su podjednako važna, tako da tvoj sistem 2 i 2 je ok, ali ako imaš problem sa napajanjem dovoljan ti je samo jedan koji ispuhuje zrak - moje mišljenje (i iskustvo)

napajanje ide na vrh, tj. ne baš na vrh,

ma nije baš standardno kućište,

dva venta za ispuh su ispod,

na ventove koji upuhuju zrak idu filteri

evo postupka za  anodiziranje po doma ako se nekome da s time "igrati"

obavezna zaštitna oprema, ne zezajte se s ovim;   uostalom pročitajte sve sa sajta

korak po korak upute za anodiziranje kod kuce:

http://astro.neutral.org/anodise-1.shtml

evo malo i na hrvatskom:

smijesajte sulfatnu kiselinu u omjeru od 10 - 20 % sa cistom destiliranom vodom. Kolicina otopine bi trebala biti tolika koliko je dovoljno da napuni kadu ( koju izaberete ) 2/3 punu.Ovakva mjesavina moze se koristiti stotine puta za anodiziranje.S vremenom otopina ce pokupiti necistoce i postati manje efikasna.VAZNO , nikad ne dodajte vodu kiselini - UVIJEK dodajte kiselinu vodi jer postoji mogucnost pijenjenja i moglo bi vam prsnuti u lice (posto je otopina otrovna i dosta jaka to bi stvarno trebali sprijeciti i paziti kad radite s njom ali i s bilo kojom drugom kiselinom).Ne ostavljajte visak vode , kausticne sode , sode bikarbone ili slicno kraj kade sa kiselinom.Zapamtite pedantnost je vazna sto zbog preglednosti posla sto zbog svoje sigurnosti.
Pripremite svoj aluminijski komad.Zavrsna obrada je sve - anodiziranje ne skriva nesavrsenosti na povrsini.Savrseno bi bilo ispolirati.
Svoju radnu povrsinu obavijte u nesto sto cete kasnije baciti.Stavljanje kade na veliki komad stakla bila bi dobra ideja jer vam kiselina koja ce vam se proliti ili spricnuti nece otici po radioni.Uvijek pri ruci imajte kantu otopine sode bikarbone za umakanje stvari.Ovo ce vam koristiti kasnije ako prolijete vecu kolicinu kiseline ( za neutralizaciju ) .
ubacite aluminijski komad u kausticnu sodu dok ne dobije lijepu sivu boju.Ako je aluminij vec anodiziran moguce je skinuti anodizirani sloj ako ostavimo komad umocen u kausticnu sodu dulje vremena.nisam nasao nigdje podatak o tocnoj snazi otopine kausticne sode za ovo ali meni je bilo dovoljno jedna do dvije posudice velicine jajeta u pint vode.
Ako imate otopinu nitratne kiseline da operete aluminij bilo bi dobro nakon cega komad morate dobro oprati vodom.Bez nitratne kiseline komad koji tretirate operite u sapunastoj vodi i opet dobro isperite .
Polozite komad u kiselinu tako da je potpuno potopljen pritom se koristeci komadom aluminijske zice ili aluminijske sipke.U kupci su dozvoljena samo dv materijala , aluminj i olovo , nista drugo.Osigurajte dobar spoj.Imajte na umu da tamo gdje vam zica dodiruje predmet ili sipka predmet se nece anodizirati te nece ni poprimiti boju pa sto vise smanjite povrsine predmeta koje vam drze komad u kadi.Cijelo vrijeme imajte na umu da ne dirate predmet golim rukama jer ce primiti masnocu na sebe i na tome mijestu boja se nece primiti.U specavanju navedenog dobre rukavice ce pomoci bolje nego ista.
nakon sveka ovoga stavite olovnu katodu u kadu.Olovni komad ( katoda ) bi trebala imati povrsinu vecu barem dva puta od aluminijskog predmeta koji anoditirate.Ne dopustite da vam se katoda i anoda dodiruju(aluminijski komad kojeg anodizirate i olovni komad koji sluzi kao katoda).
Spojite plus sa punjaca na aluminijski dio a minus na olovni dio.
Pustite struju od 12V na rok od 45 min.Katoda ce se jako pijeniti ali i anoda ce imati mjehurcice po sebi , takodjer otopina ce se oceti grijati.Ako niste sigurni sto se dogadja spojite ammetar na zice i uvjerite se da struja tece.Ne bi trebali dopustiti otopini da se zagrije - idealno bi bilo 20 stupnjeva celzija.Ako anodizirate vise komada pustite da se otopina ohladi.Cak i mali ventilator koji puse u otopinu pomaze.
Dosta se polemizaira oko toga koliko ampera bi trebalo koristiti za anodiziranje.Procjena je da je optimalno od 4 do 12 ampera na kvadratnu stopu povrsine anodiziranja s tim da vecini dijelova je dosta tesko procijeniti povrsinu.Po mojem iskustvu ne treba se zamarati sa nekim proracunima nego samo spojiti na 12V i pustiti da vuce koliko je god moguce vie struje.
Izvadite aluminijski dio iz kiseline i operite destiliranom vodom.Pokusajte sto manje unerediti radnu povrsinu jer se kiselina neutralizira sa sodom bikarbonom.
Umocite dio u odabranu boju u vremenu od 1 do 15 minuta ovisno o tome kako tamnu ili svijetlu boju zelite.Grijanje otopine boje pomaze u boljem prihvatu boje na povrsinu ali ne toplije od 50 celzija jer u protivnom cete dobiti kontra efekt.Ovdje je eksperimentiranje najbolje rijesenje!Otopina boje moze biti koristena puno puta samo je morate drzati izvan dosega sunceve svjetlosti.
nakon otopine boje prokuhajte dio u destiliranoj vodi u perodu od 30 min da bi povsnina prestala primati ali i pustati boju (zatvaranje povrsine).Dio boje ce pustiti u kuhanju u destiliranoj vodi ali to nije problem:Trebali bi drzati dio u pari prije nego ga stavite u vodu.Pocnite s toplinom vode od oko 95 stupnjeva (umocite dio) i polako dizite temperaturu koz period od nekoliko minuta.Mozete kupiti anodizirajuce impregnatore ( zatvarace - sealer) povrsine ali to nije potrebno.Ako ste kupili anodozirajucu boju ( specijalnu , znaci ne onu iz dm-a ) za nju se mora kupiti taj specijalan sealer.
Nakon sto izvadite iz vode dobro istrljajte sa cistom bijelom krpom.Moze se dogoditi da ce vam ostajati boje po krpi ali to nakon dobrog glancanja prestane.Lijek za ovo je samo dobro kuhanje u destiliranoj vodi.

1.) Debljina ovisi o više faktora. Ako će kostur biti čvrst, onda je debljina manje važna, mislim da bi ispod 1,5 mm bilo pametno staviti pojačanja s unutarnje strane bočne stranice kako bi se prigušile vibracije. U svakom slučaju je bolje deblje, ali je i skuplje. Ovisi i o načinu spajanja. Ako se odlučiš na šarafe s upuštenim glavama, onda visina glave diktira minimalnu debljinu stranice. Što se brušenja tiće, nisam siguran koliko ga skida, ali u svakom slučaju za kvalitetan izgled s crticama bih ti preporučio strojnu obradu. Ručno bi se moglo jedino manje komade.

2.) Ja bih se odlučio za šarafe s upuštenim glavama u boji kućišta, eventualno, ako bi se negdje uklopili u dizajn šarafi s običnim glavama neke druge boje (recimo, ako imaš plave detalje, nabaviti i takve šarafe za na prednju masku, bilo da im je svrha vizualna i/ili funkcionalna). Za šarafe bih ti preporučio one na imbus jer najbolje izgledaju i najmanja je šansa da ćeš ih oštetiti. Zakovice mi baš i nisu neko rješenje. Varenje bi bilo dobro za unutarnju stranu, recimo kavez za diskove i elementi s unutarnje strane stranice koje ćeš koristiti za montažu kućišta kako se izvana ništa ne bi vidilo. Još jedna stvar koja bi ti mogla zadati dosta glavobolje je način otvaranja bočne stranice.

Još jedna ideja za spajanje stranica (preporučam još malo dorade ideje):

3. i 4.) Jedan ventilator ne pravi toliku razliku, ali ima situacijama u kojima je to značajno. Meni stražnji ventilator prilično guši ventilator u napajanju, ali ne zbog vakuma već zbog strujanja i vrtloženja zraka. Udaljeni su 3-4 cm i stoje pod 90°. Što se samog podtlaka i nadtlaka tiće, ukoliko ti grafička izbacuje topli zrak vani, bolje je da imaš blagi nadtlak kako bi se olakšalo hlađenje grafičke. Ukoliko ne izbacuje zrak, onda je bolje otvoriti dovod zraka s bočne stranice na procesor i stvoriti blagi podtlak. Ako se grafička pasivno hladi i uzima vanjski zrak, onda podtlak još više znaći. Kod mene je ovakav slučaj i dok sam preko noći ostavljao komp upaljen, upalio bih ventilator u napajanju (to je bilo na starom napajanju, ovo ima automatsku regulaciju), stražnji i prednji na 5V, a ventilator na procesoru je bio podešen da se pali na 43° i postiže punu brzinu na 50°. Samo strujanje zraka zbog podtlaka je bilo dovoljno da se ventilator od procesora ne pali prilikom download-a torrenta.

Filtere bi bilo pametno staviti, a otvore za ventilatore gledaj što manje zatvarati kako bi imao što veći protok i što manju buku. Imaš ventilatore različitih brzina koji izbacuju različitu količinu zraka, pa možeš mijenjati podtlak/nadtlak samo različitim razmještajem ventilatora.

Bok,

Imam jedno pitanje. Razmisljam da si napravim prednju masku za HTPC, medjutim nikako da smislim kako napraviti vratasca

za CD.  Imate neki savjet?

Pozdrav

mislim da bi 120mm bili slabe efikasnosti na nekim manjim brzinama

a kad bi ih stavio na brže okretaje da bih imao turbine (idu 2 komada)

a baš i ne želim buku od 100db

u biti sam mislio na te 92-ke

mislim da bi bile optimalan omjer buke i efikasnosti

Ne nužno - pad airflowa nije obvezatno linearan sa smanjenjem voltaže i pretežno ovisi o konstrukciji rotorskih lopatica.

Preporučio bih ti 120 mm ventilator Scythe Kama Flow (nominalno ratan na 1000 RPM) koji ima protok od 34 CFM@1000 RPM, a na toj brzini rotacije je na granici čujnosti.

Ako ti je to malo CFM-a, preporučam Scythe S-Flex SFF21E (nominalno ratan na 1200 RPM) s protokom od 51 CFM@1200 RPM. Na toj brzini nije nečujan, ali je vrlo tih i tonalitet te buke je lako podnošljiv (iako je to individualno). Ono što je dobro kod tog ventilatora jest da dobro skalira buku sa smanjenjem voltaže, tj. protok zraka mu ne opada drastično sa smanjenjem brzine vrtnje rotora. Tako, recimo, na cca 900 RPM ima čak nešto bolji airflow od Kama Flowa (36 CFM). Gdje je štos? U PWM-u - ovaj ventilator ga nema, a Kama ima, tako da ako ti je to bitno, to je potencijalni deal breaker.

Oba ventilatora imaju ponajbolji i ponajtiši ležaj za rotor - FDB (Sony ADDA implementacija, kažu eksperti jedna od najboljih).

Također, pitanje je da li ti je potreban visok protok zraka (CFM = cubic feet per minute) ili jak statički pritisak zraka koji stvara rotor ventilatora (korisno ako pokušavaš ventilatorom ohladiti nekakav radijator ili slično tijelo).

Više o svemu ovdje.

Od kvalitetnih i tihih ventilatora preporučam ti još Noctuu, Yate Loon, neki modeli PanaFloa.

Ako cijena nije problem, razmisli o Nexusovim ventilatorima, budući da nisu dobavljivi nego izvana, premda će i Noctua biti izvrsna. Samo pazi koji ćeš model uzimati, ima boljih i lošijih modela - konzultiraj link koji sam ti poslao u prijašnjem postu.

Mislim da bi ti bilo bolje da prijeđeš na 120 mm ventilatore, ponajprije zato jer ćeš imati bolji airflow, uz manju buku.

Ako je moguće, konstruiraj dvije separirane komore u kućištu. Ogledni primjer ovdje.

To je u biti Yate Loon.

Pogledaj listu tu.

Što si odlučio glede pravljenja dvije komore u kućištu?

Nisam ni ja 100% siguran. Duplo glasnije je 3dB više, ali mislim da u ovom slučaju ne možeš direktno zbrajati. Znači, možeš otprilike uzeti da dva ventilatora od 10 dB zajedno rade buku 13dB ukoliko su jako blizu jedan drugom, ali nemaju nikakav utjecaj jedan na drugog. U većini slučaja će buka biti i manja, a u nekim rijetkim slučajevima i veća (ako dolazi do vrtloženja zbog utjecaja jednog ventilatora na drugi).

Buka prilično ovisi o otvorenosti grilja za ventilator i obliku ruba. Najtiše je ako je otvor bez ičega i ako nema nikakvih smetnji protoku zraka.

e, MrBlc

razgovarao sam s ovim mojim kaj bi bilo najbolje

pokazao mu sve ove poruke i tak to

kaže da je dugoročno najsigurniji inox tj. sređeni čelik

i za kostur i za stranice

kaže neka napravim kostur od 25mm punog čelika ali četvrtastog ne okruglog

 a stranice od 2mm ploča s tim da ako hoću "prednje maske" napravim od 4mm

brušenog inoxa da bi to bilo najbolje

kaj da onda radim od čelika kak on kaže?

glede spajanja kaže da su najfunkcionalniniji šarafi jer ako će variti onda je to jednom i gotovo

a nek si sam odlučim kakve hoću ( kaže da oni tvoji upušteni nisu loša solucija ali da misli da bi

možda bolje izgledali oni šarafi kaj imaju glavu kao polukuglu a pri dnu se polukugla pretvara u

normalnu 6-terokraku maticu; da bi kao kučište izgledalo močniije)

bude mi dao da sam radim provrte :-) (ima tam otpada pa nek se prvo vježbam na tim restlovima)

rezanje i obradu rubova strojevi rade automatski

pitanje:

kako riješiti strujnu izolaciju?

neznam kako to najbolje objasniti - kako da najbolje izoliram ploču od kućišta da je ne skurim

                                                         kad uključim računalo

jbg. neznam ka da vam objasnim - kad sam prije sto godina slagao računala stavljao sam podloške (mislim kartonske

                                                       koji su dolazili s pločama uz šarafe)

                                                       koji su se stavljali na rupe na limu na koji se montirala ploča, pa je ploča ležala

                                                       praktički na tim podlošcima koji su se stavljali na sve šarafe koji su držali ploču

je li to još uvijek vrijedi ili je nekaj novog izmišljeno

hvala,

pozdrav

Možeš koristiti standardne odstojnike od nekog kućišta. Izolacija odstojnika i šarafa je potrebna samo na rijetkim pločama na kojima blizu rupe prolaze vodovi. 99,99% ploča ima metalni prsten oko ruše koji je ili izoliran od ostatka ploče ili spojen na masu.