Kvaliteta DSL parice?

E jesam glup, sad sam se sjetio da mi stara doma ima DSL radi posla.

Evo podataka.

Ping prema google.hr je nevjerovatnih 7ms?!

Najvise me zanima jel bi VDSL islo 100mbps.

Teško. Predaleko si od centrale.

od  HT-a 10 MB brzina

http://www.speedtest.net/result/3680873416.png

http://www.pingtest.net/result/103773752.png

Pozdrav!

Moj prijatelj se želi prebaciti sa HT-a na VIP. Trenutno ima 20 Mb down / 1 Mb up paket. Realne download brzine su mu oko 18-19Mb. Nalazi se na području gdje dsl ide preko HT-ove parice, pa bi brzina trebala ostati ista i nakon prelaska na VIP.

No, pojavio se jedan problem. U VIP-u su mu rekli da mu ne mogu garantirati tu brzinu i kada prijeđe na VIP. Navodno je problem u HT-u. Iako HT može isporučiti tu brzinu, nije obavezan. Minimalno mora isporučiti 14Mb. Sve poslije toga je bonus.

Sve se svodi na milost i nemilost HT-a. Možda ne bude nikakvih problema, a možda bude dobio baš tu minimalnu brzinu.

I sad. Može li on nešto učiniti za slučaj da dobije samo minimalnu brzinu? Jer, problem u parici nije.

Premalene margine... Trebalo bi vidjeti parametre na izvodu (ali su prelijeni) i tako eliminirati kućne instalacije. Ako je i na izvodu katastrofa, najvjerovatnije parica ne valja ili si jednostavno predaleko od centrale.

Poštovani, budući da je moja situacija približna kao i na gornjem postu, možete li reći da li jedan od uzroka smanjenja margine može biti i povećanje brzine te dodavanje TV usluge. Prilažem stanje od prije (s 4 Mbps) i sadašnje stanje (10+TV). Barem sam takav dojam dobio na stranici 18.

Drugo pitanje je, što se može napraviti po pitanju margine budući da sam relativno blizu centrale? Doduše, još nisam imao nikakav kvar priznajem, ali koliko vidim, na graničnoj sam vrijednosti: 8. Da zovem HT, da sam pogledam neke spojeve...?

Hvala.

Jesi li zatražio prebacivanje na VDSL ili su te prvo oni nazvali i rekli ti da je ta usluga dostupna?

Pa sam si citirao odgovor. Nisam dobivao punu brzinu i kad sam ih zvao rekli su da će me prebacit na VDSL i da ću onda dobiti 20 MBit. Isto tako su rekli, citiram, "VDSL je vrsta usluge koju ne dajemo na zahtjev korisnika, već je uvodimo gdje je, po našim procjenama, za to najbolje rješenje...".

I što ja mogu učiniti po tom pitanju?

Imam pitanje, bi li za nas koji smo po 3-4 km udaljeni od centrale zamjena same centrale pomogla bar za nekoliko mbita brzine, ili bi trebalo mijenjati samo žice od centrale do kuće? Ili oboje?

EDIT: I što možemo mi koji smo udaljeni 3-4 km od centrale učiniti da dobijemo veću brzinu od 4 mbit/s? 

Jer mi nije jasno, prema podacima na routeru i ostalim podacima s raznih kalkulatora itd ja s 44 dB downstream attenuationa i 3.2 km udaljenosti mogu imati kojih 6-6.5 mbit/s, a ja inače imam 4.2 mbit/s, ali kad se upali maxtv dobivam 1.3 mbit/s. 

Ništa. Žali se ako ti veza bude pucala.

Da, na HDFu u centrali te moraju prepucati na port na miniDSLAMu. Minuta posla. To je kada je sve ok. I VDSL modem. Dok u tvom slučaju...

VDSL za normalan rad treba imati idealnu liniju - margine preko 15, gušenja ispod 30 i ADSL attainable rate preko 18mbit. I tu je glavni zahtjev - ispod 1600-1800 metara udaljenosti jer na većoj jednostavno nema dovoljnu snagu za rad pri tim brzinama (tj., ne može ni DSL sinkronizaciju ostvariti). Tebi VDSL nemože ni teoretski raditi.

Udaljenost nije glavni faktor. Kvaliteta parice od centrale (porta) do tebe (utičnica) mora biti takva da može podnesti x mbit. Ti sa svojih 44 dB gušenja dobro da uopće imaš DSL. Brzina ti padne na 1.3 mbit jer ti MaxTV krade dio raspoložive (ukupne) brzine da bi radio. Dosta si daleko i loša ti je linija (možda je izvod u banani ili čak sam kabel). Zovi ih nek to riješe. Po mom iskustvu, imaš problem na nekom od spojeva (vjerojatno primar i/ili sekundar).

Hvala na odgovoru, onda mi nema pomoći ni sa VDSL-om, jer meni je margina 6 - 7 db a gušenje 58.

Znaći ovih 2-3 mbit/s što imam to je to, i moliti se da tako ostane da se samo ne smanji još

Dakle, da neke stvari dodatno pojasnimo... Za početak, jedan dijagram:

Shema

1. Crvena boja je POTS linija

2. Plava boja je ADSL linija koja ide na splitter (bitstream)

3. Žuta boja je ADSL linija na ULLu

4. Ljubičasta boja je VDSL linija

Tipična ADSL mreža u Hrvata (a i šire) se sastoji od par osnovnih komponenti: MSAN ("DSLAM" za POTS, običnu analognu telefoniju), DSLAM (za ADSL) i miniDSLAM (za VDSL) te korisničke (terminalne) opreme. Između je uglavnom kablovina.

Situacija 1 (POTS korisnik):

On je spojen na MSAN uređaj. Njegov signal putuje od MSANa do njegovog ULLa prvo 32 parnim kabelom do reglete. Tamo je ranžirom "prepucan" (prespojen) sa njegovim ULLom tj. vezom na telefonsku mrežu. Od ULLa kabel ide do prvog razdjelnika u centrali. Tu dolaze ULLovi od svih korisnika (POTS, ADSL, VDSL) i od tuda izlaze van prema stupovima i kanalima. Na putu do krajnjeg korisnika, taj signal prolazi kroz par razdjelnika (ovisno o odaljenosti i arhitekturi mreže, može ih biti samo par ili 50 i više komada) sve do primarnog izvoda. U slučaju kuća, to je obično kutija na stupu ili na cesti. Ako je riječ o stambenoj zgradi, obično se nalazi u prizemlju.

Od centrale do primarnog izvoda, tel. signal je putovao "običnim" debelim (16-32 para) kabelom. Ta relacija, centrala-izvod, je odgovornost i vlasništvo T-Coma. Korisnik nema ništa sa njom. Od primarnog izvoda do sekundarnog također putuje tel. kabelom sa 4-8 parica (ovisno o potrebi tj. broju korisnika). Tek na sekundarnom izvodu se razdvaja od ostalih korisnika. U slučaju kuća, obično bude na stupu ili tavanu u neposrednoj blizini objekta (ili na fasadi).

Od sekundarnog izvoda počinje korisnikova kućna instalacija koje je njegova briga. U slučaju našeg POTS korisnika, ide ravno od izvoda do utičnice pa u telefon. To je ok. A ADSL...

Situacija 2 (ADSL korisnik na bitstreamu - splitter)

Na dijagramu vidimo da naš bitstream korisnik svoj telefon i ADSL dobiva sa dva izvora (osim u nekim slučajevima ali nećemo u tolike detalje) - MSAN i DSLAM. Dakle, na centrali se nalazi (u HDF ormaru) isti splitter kao kod korisnika samo što je ovaj "obratno" spojen. Signal iz MSANa ide na phone, signal sa DSLAMa na modem ulaz a line ide u ULL i tako nastavlja put do korisnika kao i POTS iz prošle situacije (isti je put). Razlika je u tome što se dogodi nakon utičnice - taj signal koji smo spojili u jedan (MSAN + DSLAM) ponovno razdvajamo u POTS i DSL. Priča je poznata - jedan kabel iz utičnice  u splitter, dva van iz splittera - jedan je telefon, drugi je DSL.

E sada, zašto je splitter potreban? Naime, da nema splittera, dizanje slušalice prekida DSL sinkronizaciju i telefon prolazi a DSL ne. Ako netko želi isprobati, može spojiti telefon na DSL na splitteru i trebao bi čuti jako tihi šum - to je DSL signal. Isto tako, ako netko ne planira koristiti telefon a ima splitter, može ga slobodno maknuti i spojiti DSL ravno u utičnicu - DSL će raditi. Možda čak i sa malo boljim parametrima.

Situacija 3 (ADSL ULL korisnik)

Za razliku od br. 2, ovaj korisnik ima telefon preko VOIPa - efektivno, DSLAM "glumi" splitter na jednoj strani a modem na drugoj. Put je isti kao i kod prva dva samo što nema splittera - telefon ide u Phone na modemu/routeru.

Situacija 4 (VDSL korisnik)

Ovaj sretnik nije na DSLAMu, već na miniDSLAMu ili nekoj sličnoj varijanti koja ne pušta ADSL već VDSL signal koji podnosi daleko veće brzine (oko 75mbit je max) nego ADSL sa svojih 20ak mbit. Kao i kod ADSL ULL korisnika, nema splittera niti ičeg nego VDSL putuje standardnom rutom do modema. Telefoni se spajaju na modem.

Situacija 5 (dodatna linija)

Ovo je situacija kada je ADSL ili VDSL korisniku potrebna dodatna linija za nešto što baš ne podnosi VOIP najbolje (alarmne centrale, npr.) ili jednostavno želi dodatni broj za fax, npr. Kako to ostvarujemo? Kao i kod bitstream korisnika, dodaje se splitter kako bi se poslao dodatni MSAN signal po liniji. Razlika je u tome što se u pravilu na bitstreamu koriste Annex B modemi i splitteri dok na ULLu Annex A. To je za ADSL sa dodatnom linijom. Na VDSL sa dodatnom linijom, ide Annex B splitter kod korisnika i na centralu.

Parametri linije:

Za normalan rad bilo koje od ove 3 usluge, moraju biti zadovoljeni neki uvjeti. Za početak, za normalan rad POTS linije, ne smije nigdje biti kratkog spoja ili prekida po jednoj grani (žici). U slučaju kratkog, korisnik će neprestano biti zauzet a kod otvorenog prekida, nema POTS signala uopće. Loši spojevi na razdjelnicima i izvodima i/ili utičnici mogu dovesti do šuma ili prekidanja veze.

DSL je malo veći problem. Osim što logično ne smije biti kratkog spoja niti prekida po jednoj žili, linija mora biti dobre kvalitete. Dakle, udaljenost manja od 4km, šum (Attenuation rate) manji od 30 dB te margine (SNR margin) veće od 10 dB kako bi se uspostavila DSL sinkronizacija. U slučaju prekida po jednoj žili, sync je i dalje moguć ali su vidljive jako malene margine (3-4) obično na uploadu i jako malena brzina na upu (100-300 kbit).

Visoki šum i malene margine mogu rušiti brzinu. Kako to riješiti? Pa, prekontrolirajte kablove i spojeve. Je li utičnica oksidirala? Je li neki od kablova ispao? Svaki spoj mora biti dobar i čist. Ako je do sekundarnog izvoda sve u redu, prijavite smetnju. Koji god da je operater, ako imate uslugu koja radi loše (učestalo pucanje i/ili malena brzina), to se mora riješiti.

VDSL je još osjetljiviji na smetnje i udaljenost. Moje pravilo je bilo manje od 2km, ADSL barem 15mbit, margine preko 12 te gušenja ispod 25 dB kako bi VDSL radio stabilno sa kakvih 20ak megabita.

Propusnost:

Želite veći paket kod svog operatera? Provjerite parametre linije. VOIP traži 1mbit, IPTV 4-8mbit. Dakle, netko sa 18mbit attainable ratea (ne gledati max DSLAM troughtput, to je samo koliko vam je pušteno, ne koliko realno dolazi do vas!) bi mogao imati sigurnih 10mbit interneta uz normalan rad VOIPa i IPTVa.

Ovo je napisano nabrzinu, budem još dodao...

jel moguće da gamad namjerno smanjuju brzinu starijim korisnicima kako bi mogli priključiti nove, odnosno da nam brzinu ograničavaju namjerno u ovakvim situacijama, pa ako prođe prođe

uzmi za primjer da imaš stotinjak korisnika sa takvom brzinom na nekom području i oni smanjuju svima, od tih stotinu se žali njih deset (ostali ili ne kuže ili im se ne da zahebavat) i onda dobiju dodatnu propusnost za nove korisnike, bez da moraju ulagati u infrastrukturu 

navodno to program sam spusti čim ima nekih problema, ok ima smisla, ali ako ga program može sam spustit, bogami ga onda može i sam dignit

a i ovo spuštanje brzina u dalmaciji je liti više ka dobardan

previše apartmana, skužili su ljudi da moraju imat internet tako da ti je to liti najunosniji posao

sve se mislim da i ja iduće lito idem na najam bandwidtha, ionako ostanem bez njega a ovak mogu koju kunicu ubit

odo sad odvest pse u mračnu prostoriju do petka, malo sist iprid kuće i dvocijevku malo mzit i pazit