Linux - pitanja i odgovori

Nikako koliko ja znam. Bar ne ako ti se automatski kerneli instaliraju. Naime, kad stavis novu verziju kernela, da bi se ta verzija pokrenula, GRUB mora znati da imas novu verziju kernela i mora znati putanju do nje. A to zna samo ako se updatea/instalira. A to se dogada prilikom svake nove instalacije kernela. Ne znam, treba to malo prouciti.

Dugo ga koristim i jednostavno inercija, uz Lighting i WiseStamp imam sve što trebam. Hebiga stari sam konj (40+) i nekako se teško rješavam nekih navika.

Imal Chakru instaliranu na eksterni USB - nije loša , naročito za KDE korisnike , ali mislim da nije još baš opću upotrebu. Kaj se tiče KDE-a , tu su si stvarno dali truda, svaki novi release je skoro pa odmah u repozitorijima ,a osnovni sustav(kernel, itd.) se ne updatea do iduće verzije , kolko sam skužil. Ono kaj mi je malo bezveze je kaj imaju GTK+ aplikacije u bundleovima. Imaju OK dokumantaciju pa si pogledaj.

Možeš očekivati da ćeš napraviti clean install. Česte su "greške" kod nadogradnje, pogotovo kad je velika "navala" u prvim danima.

Ja sam uvijek napravio backup, pa onda ili upgrade ili clean install.

Može li netko tko se razumije napraviti http://www.stlinux.com/u-boot/compiling, od http://opensource.albistechnologies.com/STB/STB-7710/7710.ZAP.01.XX.0378.05.htm ondosno u-boota koji je na toj stranici?

Treba mi u .bin obliku ...

Što vas hebe taj grub toliko ?

Updejtaš kernel, obrišeš novi grub i instaliraš stari... sve u 3 linije gotovo i jednostavno

Ta skripta funkcionira dok imas jednu distru ali samo smeta dok imas 2-3 root particije. Obicno chainloader napravi nered ako imas "map (hd0) (hd1) map (hd1) (hd0)"
Znam da je ubuntu  to tak rjesio, samo velim da se to tak ne dela, imas masu primjera di update-grub postavi krivi path pa moras rucno :

root (hdx,x)
kernel /boot/vmlinuz
initrd /boot/initrd
bootNisam jednom moral delat cp menu.bak /boot/grub/menu.lst zbog ubuntu bisera koji misle da je svaki GRUB setup isti.
Kad jednom usmjeris GRUB prema kernel symlink-u, to tak treba ostat a ne da korisnik moze jednim klikom na updater upropastit cijeli boot sequence.
Inace, koristim grub-legacy (0.97) od fedore,  novi ubuntu GRUB nisam ni probao ali sjecam se koliko je bilo problema oko "update-grub" skripte.

Radi bez problema - koristim GRUB2 koji je postavljen pri instalaciji Ubuntua, a kod instalacije Fedore 15 (koja koristi GRUB Legacy (tj. GRUB1)) isključio sam instalaciju GRUB-a. Pri nadogradnji kernela Fedore, potrebno je u Ubuntuu izvršiti update-grub da se novi kernel pokaže u listi - manja gnjavaža, ali nema problema s prepisivanjem bootloadera.

Nije to baš tako bajno, da li si razmišljao o edukaciji radnika?

Imaš Live CD, fino pokreneš i testiraj OS, vidi, ako ti se svidi, i radnicima naravno, odaberi verziju, e sad one su besplatne, ali neznam da li za poslovne svrhe.
Ako si platio 5 licenci, sad bi ih bacao, a usput šta fali Windowsima, odnosno zbog čega bi prešao?

Bricscad recognized as the number one alternative CAD platform for the DWG file format. It finally became available as a native Linux version at the end of June 2010, initially, supporting two Linux flavors, Red Hat and Ubuntu.

LinuxCAD works as a perfect alternative to AutoCAD. For Free alternatives to AutoCAD, there's QCAD and LinuxCAD. They both have some limitations compared to the lastest version of AutoCAD, but those limitations are going away as more people contribute to the projects. If you truly want to help get people out from under Autodesk's thumb, this is the way to go.

Commercial alternatives, which are probably more full featured, includeVariCAD,CycasandIntelliCAD. All of these run on Linux.

link na članak

1. Ne bih preporučio zadnje dvije verzije Ubuntua (11.04, 11.10) - radije zadnju verziju Linux Minta. U KDE taboru, Kubuntu 11.04 je vrlo dobar, 11.10 je vjerojatno i bolji (KDE napreduje sa svakom verzijom). Tu je i OpenSUSE, te desktop orijentirani PCLinuxOS. Ukoliko želiš neku stabilnu i testiranu distribuciju, CentOS ili Scientific Linux (debrandirane verzije Red Hat Enterprise Linuxa), te Debian su najpopularniji izbori. Ove distribucije su prvenstveno namijenjene poslovnom okruženju. Postoji i test kojim možeš saznati koja ti distribucija odgovara - naći ćeš ga ovdje.

2. Instalacija je lagana (pogotovo ako se koristi automatsko particioniranje) kod većine popularnih distribucija; ukoliko se instalira s LiveCDa, zauzeće prostora instaliranog OSa (npr. Ubuntua) je 3 - 4 GB. Veličina instalacije može znatno varirati - postoje lagane distribucije koje zauzimaju par stotina megabajta (primjerice Damn Small Linux je LiveCD veličine 50 MB).

3. Pogledaj moj post ovdje.

4. Pogledaj na osalt.com. Osim toga, googlaj open source alternative.

5. Možeš isprobati putem LiveCD-a, u virtualnom stroju ili, ukoliko se radi o Ubuntuu, putem Wubija (iako ne preporučam njegovo korištenje) koji omogućava instalaciju Ubuntua unutar Windowsa.

Ubuntu je bio dobar do prije par verzija,i ja mu preporučam Mint.

Upravo to, manja gnjavaza koja postane problem ak imas map (hd0) (hd1)

1. Uvijek koristim samo jedan GRUB
2. Ako kernel update skripta ne dira menu.lst nego samo napravi cp /boot/vmlinuz-version.x.x /boot/vmlinuz ta tvoja gnjavaza koja meni predstavlja problem ne postoji.
3. Pital je lik kak se instalira kernel update bez GRUB instalacije, svi tupe kak je update-grub "potreban" a znam iz iskustva da nije.

4. Unrelated poke in the ribs for our good friends over at canonical :

Evo, da i ja ubacim svoja iskustva, na Xubuntu 11.10

Naravno da obzirom na situaciju s GNOME Shellom nemam uopće želju probati osnovnu verziju i moram priznati da mi uopće ne fali. Neke sitnice su mi u GNOMEu (dvojci) bile malo ljepše i ispoliranije, ali nema ničega što bi mi nedostajalo u XFCE-u, a kamoli činilo ovaj DE neupotrebljivim.

Ukratko - ovo je *buntu koji mi se najviše svidio do sada. Brz, jednostavan i izravan, sustav kao da je produžetak mojih očekivanja. Sve je na svom mjestu, ali ja sam ipak klasičar što se toga tiče. Nema rušenja i sličnih gluposti, ali iz nekog razloga prijavljuje neke greške u nekoliko repozitorija. Nisam ulazio dublje u to, jedan sam sigurno sam dodavao, a dva ne mogu prepoznati točno što su, ali su par linija iznad uredno pronađeni i updateani. Ne kužim... Dodao sam si neke stvari koje su mi bitne, općenito prilagodio sučelje i sad mi je skroz sve nadohvat ruke.

Obzirom da se radi o lightweight DE-u, izbor aplikacija je malo drugačiji, ali mi (gotovo) sve paše. Neke stvari sam dodao, ali još ništa nisam maknuo. Ipak, uskoro lete Abiword i Gnumeric i stavljam LibreOffice, prije toga bi volio prvo ovo dvoje malo isprobati. Skype se instalira bez dodavanja ikakvih repozitorija. Glupo mi je što sustav po defaultu ne dođe s instaliranim svime potrebnim za gledanje DVD-a, ali i to se lako riješi. Nije da na lapu uopće imam DVD čitač, ali baš sam trebao pogledati jedan izripani DVD i nikako bez instalacije odgovarajućih biblioteka. A kako doma nemam net...

Boot je unutar 15 sekundi (OK, ovo ide na račun SSD-u, ali LMDE s XFCEom i manje start-up programa se na istom hardveru podizao par sekundi dulje) čak i nakon što sam dodao dosta programa i postavio neke da mi se pokreću pri bootu (tilda, synapse). Što se softvera tiče, sve je dostupno kao i inače, samo treba malo paziti što se instalira, da se ne povuku dependencyi za GNOME i/ili KDE. Baš sam jučer saznao za Drafsight, maloprije vidio da se i ovdje spominje, ali avaj, isti ne postoji u 64-bitnoj inačici :(

Gotovo sve na laptopu je proradilo iz prve - grafika (intel, na mom lapu za nvidiu treba raditi neke dodatne kerefeke), zvuk, touchpad (two-finger scroll i middle-click), bežična mreža. Ugrađena web kamera radi isprve, ali ovaj laptop ima poznat bug zbog kojeg je slika u Skypeu napopačke. To se riješi softverski, samo mi trenutno nije potrebno. Tipkovnica je u startu namještena kako treba, čak i dobar dio funkcijskih tipaka radi kako je zamišljeno (a skoro sve su u funkciji nakon par tweakova). Ovo posljednje se ipak tiče Asusa, tj. njihovog petljanja i nedokumentiranja izvedbe određenih detalja, no najinteresantnije je što sam na Xubuntuu to relativno brzo i bezbolno riješio.

Naime, prije Xubuntua sam imao LMDE XFCE instaliran i s njim je uvijek trebalo još nešto srediti, a Fn+F5 i Fn+F6 za smanjivanje/povećavanje svjetline ekrana nije moglo proraditi što god da sam radio. No, pravi razlog zašto sam prešao na Xubuntu je to što za Debian nisam našao dovoljno jednostavan i kvalitetan sustav za korištenje intel/nvidia kombinacije grafike na laptopu. Kada sam pronašao Ironhide, koji postoji isključivo za *buntu distre, morao sam probati, i - isplatilo se. To je ono što me uvijek privlačilo *buntuu, ta jednostavnost u održavanju, naravno uzrokovana popularnošću distre.

Dok ovo pišem powertop prijavljuje potrošnju od 10,8 W i to bez da sam proveo neke ekstra optimizacije sustava (čak je i svjetlina ekrana na maksimumu ali OK, /tmp mi je u RAM-u zbog SSD-a). Mislim da sam negdje pročitao da je Ubuntu gladan struje - na znam u kojoj kombinaciji, ali ne u mojoj. XFCE power manager mi javlja da očekuje 10 sati rada na punoj bateriji, što znam da je neostvarivo, ali u ovom trenutku ga držim upaljenog gotovo 4 sata i uz korištenje cca. 50% vremena (dok sređujem neke druge stvari sa strane) sam na 60% baterije i predviđa mi još 4:38 sati rada  :)

Na Windowsima (i to samo sedmici) se može prebacivati između integrirane i dedicated grafike u letu, pritiskom na tipku. Na XP-u se za to mora restartati komp. Xubuntu mi sve goni na Intelu, osim pojedinih programa, za koje Ironhideu eksplicitno postavim da koristi nvidiu. Dakle, bez restarta i samo za pojedine programe - kompletan sustav i dalje koristi Intel, dok se za 3D operacije koristi nvidia. U tom trenutku se povećavaju performanse i raste potrošnja. Mislim da bolje nisam mogao tražiti :)

Na desktop kompu (čija se tranzicija iz desktop u HTPC / media server sada drastično ubrzala) još uvijek gonim Elementary. Za HTPC komp Elementary svakako nema smisla, a ako dečki naprave dobar posao s Lunom, možda Elementary nađe svoj put i do laptopa (izlazi na temelju 12.04 verzije). U međuvremenu, gledam kako još srediti neke detalje i, ohrabren kvalitetom Xubuntua, planiram HTPC bazirati na Mythbuntuu.

Na koncu i nekakav zaključak - Ubuntu je već standardno linux distra s najširom podrškom i najvećim izborom softvera. Kome trebaju takve stvari i ne želi se patiti s GNOME Shellom i/ili Unityem ima moju apsolutnu preporuku za testiranje Xubuntua. Još uvijek imam veliku želju prebaciti se na Debian, ali jednostavno nemam znanja, volje niti vremena sređivati stvari (što pronalaženje rješenja, što kompajliranje nekog elementarnog softvera i riskiranje kasnijih problema nakon dogradnji sustava). Želim sve na jednom mjestu i dobar omjer iskoristivosti, a Xubuntu mi je to dao. U nekoj doglednoj budućnosti možda stvarno GNOME Shell uznapreduje do nekog oblika user-friendly fleksibilnog okruženja - u tom slučaju ću se vratiti na GNOME. Do tada me XFCE kupio, a ako se nastave dobro razvijati, neću ga niti napuštati. Još samo da Ubuntu postane rolling release distra :)

A evo i jedna slikica za kraj, tekst u nastajanju:

XFCE je super.

Ja na Archu vrtim XFCE + OpenBox.

Više nego odlično, i nikad ne šteka. Sve po loju.