MAGIC za magiju astrofizike

Zato jer izvor gravitaciej nije masa.

Evo jednog simpaticnog objasnjenja.

Je ako stvar gledas kroz Newtonovu fiziku. :D

Ma malo vas zezam, konkretno kolegu, da vidim odgovore.

Ne izmisljamo "svoje zakone i teorije" vec su to prirodni zakoni i teorije. Netko (fizicar npr.) promatra prirodne pojave i na temelju tog promatranja ono sto vidi zapise u obliku simbola (jednadzbi) na papir. Dakle, nista izmisljeno, misticno ili "svoje", vec ono sto vidi i sto moze izmjeriti.

Ako ja kazem da je opseg pravokutnika O = 2a + 2b nisam to rekao zato sto sam izmislio to kao neku "svoju teoriju" vec zato sto sam vidio taj pravokutnik i zakljucio da su dvije krace stranice jednake i da su dvije duze stranice jednake i ako sve to zbrojim imam opseg. Analogno tome, tako se radi i s kompliciranijim fenomenima i pojavama. Nakon sto se dode do neke jednadzbe na papiru ta se jednadzba testira u eksperimentima. Bezbroj puta. Svaki puta kada predvidi krivi rezultat (eksperimentalni rezultati su drugaciji od onoga sto daje jednadzba), radi se revizija jednadzbe. Sve dok se ne dobije zadovoljavajuci opis prirodnog fenomena. I to nije izmisljeno, vec je to opis same prirode na papiru u obliku simbola. Kao dok slikar naslika na platnu portret neke osobe ili neki pejzaz, nije on tu osobu ili pejzaz izmislio vec samo prenio na platno.

Ne znamo kako izgleda 95% svemira iz razloga sto ga jos ne vidimo. Jer kao sto rekoh, da bi mogli nesto opisati teorijom, to moramo promatrati. Zasad tamnu tvar i energiju ne vidimo (bar ne direktno, vidimo ih indirektno, tj. njihove utjecaje na vidljivu tvar), tehnologija jos nije dosla do te razine. Kao sto ljudi nekad prije zbog nerazvijene tehnologije nisu znali da osim ovih zvijezda koje su vidljive golim okom postoji jos milijarde drugih koje nisu vidljive golim okom. Onda se tehnologija razvila i Galileo je uperio jedan od prvih teleskopa u nebo i vidio ono sto golom oku nije bilo vidljivo. Kad instrumenti dodu na razinu da cemo te pojave moci normalno promatrati, onda cemo itetako moci opisati sto su to tamna tvar i energija.

Stari Grci su itekako puno toga doprinjeli znanosti i izumili, nisu samo proslijedili/sacuvali znanja od starijih civilizacija. Ili zelis reci da npr. od egipatske do grcke civilizacije svijet nije nimalo tehnoloski napredovao?

Ne, njihova tocnost nije ispod 5% jer da jest onda bi npr. vrlo poznat drugi Newtonov zakon F = ma u ispod 5% slucajeva dao dobro predvidanje, a u vise od 95% slucajeva krivo pa bi u vrlo velikom broju proracuna ispalo da ako skocis s nebodera da bi mogao i poletjeti, a ne se pretvoriti u palacinku. No ipak, s F = ma mi lansiramo rakete u orbitu/svemir. Dakle, itekako je tocna (do jedne granice gdje stvari dalje preuzima Einsteinova opca relativnost).

A gle, znanost uvijek dode do novog i nepoznatog. Takva je priroda znanosti. Kad se Newtonova mehanika izbrusila do kraja i kad je ostalo par nerjesenih problema (zracenje crnog tijela te par stvari u elektrodinamici) fizicari tog doba (kraj 19. stoljeca) zakljucili su da su trenutne spoznaje u fizici "kao suncano nebu s pokojim oblacicem" i kad se ti oblacici otklone, to je to, sve znamo, sve mozemo objasniti. No, onda su dosli Lorentz, Einstein (elektrodinamika i kasnije relativizam), Planck (zracenje crnog tijela, kasnije preraslo u kvantnu mehaniku) i drugi te dirnuli u te oblacke koji su se pretvorili u oluju stoljeca. Tako da, ako uzmes u obzir da smo prije 100 godina znali nebrojeno puta manje nego danas, kolicina danasnjeg znanja nije nimalo losa. Do prije 100 godina bilo je nezamislivo da bi vrijeme moglo biti promjenjivo. Newton je pokazao i dokazao da je prostor relativan (dakle price da je Zemlja/Sunce u sredistu svemira otpadaju) i to ga je neko vrijeme mucilo (jer je smatrao da Bog ne bi stvorio takav "kaotican" i "nesavrsen" prostor), ali se je zadovoljio time da je vrijeme apsolutno i to je vazilo do Einsteina. Do prije 50-ak godina bilo je nezamislivo da u svemiru postoje objekti toliko velike mase da savijaju prostor-vrijeme samo u sebe i time onemogucuju da vidimo makar i svjetlost s njih - zato su ti objekti i crni pa ih zovemo crne rupe.

Stalno se otkriva nesto novo i zato sto, kako ti kazes "znamo ispod 5%" trebali bi sto? Odustati jer znamo "malo"? Prestati istrazivati jer znamo "malo"? Odbaciti trenutno znanje jer je ono eto, toliko "malo" da nije ni vrijedno spomena? Kako cemo onda uopce i doci do ostalih 95% onda? Ili bi to sto znamo "malo" ustvari trebao biti dodatan poticaj da jos vise zapnemo i pokusamo rasvijetliti nepoznanice koje su pred nama? Da ustvari budemo sretni sto znamo "malo" jer to znaci da imamo jos puno toga za otkriti? Ako sve otkrijemo gdje je onda zabava?

Jos kad uzmes u obzir da je to "malo" znanja koje posjedujemo toliko "malo" da se ljudi zbog toga usko specijaliziraju za odredeno podrucje unutar podrucja unutar podrucja, onda zbilja malo znamo.

Znanje se uvijek prenosilo, na ovaj ili onaj nacin, ali se s vremenom usavrsavalo i nadogradivalo. Pa cak i za vrijeme srednjeg vijeka iako ne velikim intenzitetom (do humanizma/renesanse). Da li su Grci "posudili" znanje od Egipcana (i/ili drugih civilizacija)? Pa svakako da jesu, veoma bi glupo bilo reci da su oni sve otkrili i izmislili (fun fact - Pitagorin teorem su poznavali jos i Babilonci - prije Pitagore, jel xD - koji su matematicki bili cak i napredniji od Egipcana jer su se matematikom bavili i teoretski, ne samo prakticno kao Egipcani). No, da li su Grci ta znanja unaprijedili? Svakako jesu. Iskreno, npr. nisam cuo da je netko prije Euklida definirao i sistematizirao geometriju na nacin na koji je to on napravio. Covjek je postavio aksiome i na temelju tih aksioma iskazao dokaze teorema. Tako se to radi. Bez obzira sto su npr., Babilonci znali za Pitagorin teorem, on se naziva po Pitagori jer je Pitagora prvi koji je dao dokaz tog teorema u opcem slucaju (navodno su i neki kineski i indijski matematicari dali dokaze tog teorema, ALI za specijalne slucajeve, ne opci slucaj). Arhimed je npr. konstruirao pravilan 96-terokut. Cisto sumnjam da su Egipcani imali znanje za tako nesto. Tim vise sto su matematiku primjenjivali samo u praksi - "ako mi u praksi ne treba pravilan 96-terokut, zasto bih nesto takvo pokusavao i dokuciti" je bilo njihovo razmisljanje.

Da li su Grci gradili na vec postojecem znanju drugih civilizacija? Svakako jesu. Da li su to znanje mnogostruko unaprijedili i dosli do novih spoznaja? Definitivno jesu.

Trenutno nemamo, ali se svakodnevno borimo da stvar osvjetlimo. I to je dobro. I to je bitno. Jednom ce se dogoditi i taj "skok" kako kazes. A mozda i nece, mozda ce se stvari akumulirati postupno. Ali doci cemo do novih spoznaja svakako.

?

Postavljaš potpuno pogrešnu tezu da ako 'vidimo' 5% svemira onda imamo 5% znanja o svemiru. Znanje nije proporcionalno masi ili energiji na koju se odnosi, to ti je valjda jasno.

U mraku tapkamo oduvijek, samo je sada taj mrak znatno prozirniji nego ikada do sada, pa ne vidim razlog za defetizam. Alate i spoznaje za ići dalje također imamo bolje nego ikada. Ili misliš da su Egipćani imali bolji sudarač čestica? 

Odakle ti ideja da možeš predvidjeti koliko je znanstvena zajednica spremna za nekakav skok? Kada je Einstein iznio svoje ideje je li to bilo zato što smo bili spremni za skok i laici poput tebe su govorili 'dajte više složite tu teoriju relativnosti', ili je došlo neočekivano i protreslo kompletnu dotadašnju spoznaju?

Uopće ne možeš reći koliko znamo u postocima ukupnog znanja. Možda više od 5%, možda manje. Prvo bi trebao znati koliko je ukupno znanje da bi mogao reći koliki postotak od toga predstavlja naše znanje.

Da si živio prije 100 godina imao bi Einsteina u svom vidokrugu i znao bi da je on 'The One'? Što si ti, Oracle? Nije ga shvatio Tesla i pola suvremenika, a ti bi samo rekao 'Slušaj Alberte, ja sam doduše star, ali poslušaj moj savjet...'.