Keplerove super-Zemlje

Koliko znam u onim starim indijskim knjigama, se uz avione spominju i letjelice na živin pogon (živa se nalazi u par konusnih spremnika i na nju se djeluje frekventnom modulacijom) navodno je bilo ugodnog zvuka dok je letilo, a prije par godina sam pročitao da i NASA radi na sličnim istraživanjima... Osim toga znamo da je raketni pogon izmišljen prije par tisuča godina, njemci su to samo ponovo razradili... Što se antigravitacije tiče treba nabiti oplatu letjelice visokim nabojem i tada ovaj motor od malo prije ima više smisla...

Hajde da se uozbiljimo. Antigravitacija ne postoji niti će ikada postojati. Gravitacija utiče na čestice svih energija ništa ne može umaći pa ni svjetlo (fotoni nemaju masu a ipak su pod uticajem gravitacije u crnim rupama). Paradox je da top fizičari ne znaju izvor odakle dolazi gravitacija. Postoje teorije o multiverzumu, dakle teorije da naš svemir nije sam već da postoji beskonačan broj svemira u kojima su zakoni fizike drugačije poredani i da gravitacija "curi" iz drugog svemira (gdje važi recimo za najjaču silu) u naš!

BTW...... Gravitacija je najslabija od četiri fundamentalne sile u prirodi!

Kako ne bi znali? Napisao si da je gravitacija jedna od 4 fundamentalne sile. Gravitacijskom silom interagiraju sve čestice i energija. Problem je u tome što je gravitacija otporna na kvantnu teoriju i eksperimente.

Kratko da objasnim. U kvantnoj fizici se ne 'gledaju' sile kao takve, nego polja, a sile su posljedice tih polja.

To što je otporna na kvantnu teoriju i jeste to što davi piliće. Dakle, konačni cilj naučnika jeste dobiti matematičku formulu koja bi objedinila sve fundamentalne sile u jednu ali gravitacija uporno mrsi konce.

Slažem se u potpunosti. Nisam htio da dodatno komplikujem objašnjavajući  frame dragging i kosmičku brzinu. Kada spominješ LIRGO i VIRGO nedavno je u signalu njihovog lasera pronađen šum koji je predviđen da postoji u jednoj teoriji o svemiru kao hologramu.

Tamna materija postoji i ona je dokazana baš pomoću gravitacije. Zanimljivo je da je svemir sačinjen od 96% tamne materije. Ostatak je regularna materija i tamna energija. Za sada se misli da je tamna materija WIMP. To su čestice koje nikako ili veoma veoma rijetko ulaze u interakciju sa drugim česticama. Prije nekoliko dana senzor na ISS je detektovao pozitron za koji se misli da je nastao interakcijom WIMP-a.

Da budem jasan! Wikipedia nije izvor znanja! U vrijeme kada sam ja učio i čitao o ovome što pišemo nije bilo interneta. Bio je Matematičko-fizički list!

Neutrini se lako detektuju, čak se koriste za procjenu starosti zvijezda. Na taj način je izračunata starost i našeg sunca. WIMP se do sada nije direktno detektovao. Podzemni detektori do sada nisu ništa registrovali ali detektor na ISS prije nekoliko dana jeste i to pozitrone (antimaterijski elektron) koji su najvjerovatnije nastali interakcijom tamne tvari. http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2013/14apr_ams/

Ako se nešto ne vidi golim okom ne znači da ono ne postoji. Tako, crna rupa se ne vidi već se detektuje okolnim gasom i zvijezama koje se velikom brzinom vrte oko crne rupe. Tamna tvar je dokazana da postoji ali se još uvijek tačno ne zna šta je.

Nije sramota se informirati preko wikipedie. I ne treba mi slika matematičko fizičkog lista jer imam doma i starije primjerke.

Neutrini se lako detektiraju? Čestice bez mase i bez naboja se lako detektiraju? Mora da su detektore radi fore onako postavljali u rudnike par kilometara pod zemlju da bi dobili par tisuća interakcija na godinu. Vrlo lako.

Najvjerojatnije? To nije dokaz. Jesi pročitao članak? Možda je tamna materija, a možda eto kozmičko zračenje. I vjeruješ što svaki znanstvenik bubne na pamet. Gdje bi svijet bio kad bi svakom tko nosi titulu "znanstvenika" vjerovali na svaku riječ i njihova uvjerenja (da zvuči čudno, ali je tako - sjetimo se Einsteinove teorije statičkog svemira).

Nemoj mješati kruške i jabuke. Crne rupe su predviđene jednom dokazanom i čvrstom teorijom, dok je tamna materija samo hipoteza, s time da čak i ta hipoteza u nekim svojim djelovima ne drži vodu. U većini objašnjava neke pojave koje vidimo, ali ne i sve.

Kao i svaka hipoteza, mora se prvo napraviti solidna teorija, i onda dokazati. I ja bih htio vjerovati, ali dok ne dođe neki čvrsti dokaz, do onda je to samo hipoteza. Možda jest, a možda i nije.

Činjenica je da gravitaciona interakcija nedvosmisleno pokazuje na postojanje tamne tvari. U stvari radi se o tome da tamna tvar još uvijek nije detektovana u akceleratorima za razbijanje materije i pitanje je vremena kada će se to desiti i kako će se tamna tvar uklopiti u standardni model fizike. Znamo da je otkrićem Higgs-ovog bozona standardni model fizike potvrđen. Danas fizičari se slažu (ne lupaju....rade u CERN-u, Berkeley-u...)da se u svim varijantama predviđa postojanje tamne tvari i tamne energije samo se još tačno ne zna šta su one i zbog čega postoje u tom omjeru kako postoje u prirodi.

U prirodi ne postoji i dovoljno materije koja bi galaksije držale na okupu. To je dokazano matematičkim izračunima i (super)računarskim simulacijama. Tek kada je u algoritme ubačena masa tamna tvari sve je dobilo smisao.

Što se tiče Einstein-ovog statičkog svemira, griješio je i Hawking koji se javno odrekao jedne svoje teorije i rekao je da je bio u krivu. Ipak obadvojici treba skinuti kapu a ne hvatati se grešaka!

Što se tiče WIMP-a(čitaj tamne tvari), kladim se u 100 ojra da će ga u CERN-u naći za dvije godine kada ga nadograde i ponovo puste u pogon.

P.S. Detekcija neutrina u akceleratorima se ne radi direktno već indirektno. Nakon sudara čestica traži se (izračunom određena) energija koja nedostaje nakon sudara. Ta energija koja nedostaje je neutrino!

Kepler je stabilan i nije crko; doduše, izgleda da je nastavak extended faze misije gotov (primarna je završila u studenom 2012.) ili će biti znatno skraćena - trebala je trajati do 2016. godine.

Naime, da bi letjelica održavala točnu usmjerenost (orijentaciju) prema području promatranja, oslanja se na reakcijske kotače. Oni omogućavaju preciznu rotaciju letjelice oko centra mase, a Kepler ih ima četiri - tri radna (x, y, z) i jedan rezervni. Kotač broj dva je otišao u srpnju 2012. (ugašen je zbog povećanog trenja), te je njegovu ulogu preuzeo kotač broj četiri.

U utorak su uočili da je Kepler u safe modu - kada računalo otkrije grešku, prebacuje letjelicu u Thruster Controlled Safe Mode (TCSM), koji uključuje okretanje letjelice pomoću potisnika tako da su solarni paneli usmjereni prema Suncu, radi osiguravanja da se proizvodi maksimalna količina energije. Dodatni problem je bio što je letjelica rotirala oko osi prema Suncu, tako da nije bilo kontinuirane komunikacijske veze prema Zemlji.

Poslali su naredbu da se zaustavi rotacija kada su uspostavili komunikaciju; isprva se činilo da je rotacija zaustavljena i da svi kotači rade, ali podaci koje su primili pokazali su da je kotač broj četiri prestao ispravno raditi - moment elektromotora koji pogoni kotač je na maksimumu, a brzina rotacije na nuli - smatraju da je otišao ležaj kotača. Tada su ponovo prebacili letjelicu u TCSM

Početkom mjeseca, opservatorij je također bio u TCSM-u - tada su zaključili da je vjerojatno bio problem sa star trackerom, optičkim sustavom koji mjeri položaj zvijezda. Za svaki slučaj, tijekom prošlog tjedna su uploadali Point Rest State (PRS) softver, a u utorak uploadali parametre softvera. PRS je način rada u kojem je letjelica usmjerena u nekom smjeru pod kontrolom potisnika, pri čemu se minimizira potrošnja goriva uz osiguravanje konstantne komunikacijske veze. U TCSM-u, Kepler ima dovoljno goriva za rad kroz nekoliko mjeseci, u PRS-u, goriva ima za par godina. Do sada nije bio korišten na Kepleru, tako da će slijedećih par tjedana promatrati kako radi, te će tada odlučiti kako nastaviti - pokušati osposobiti kotač broj dva (za četvorku izgleda da nema nade) ili pokušati rad u hibridnom modu korištenjem kotača i potisnika. Kotač broj dva je ugašen zbog problema s podmazivanjem, te se nadaju da se mazivo možda redistribuiralo.

U NASA-i vjeruju da usmjeravanje visoke preciznosti potrebno za preciznu fotometriju koju zahtijeva Keplerova primarna misija vjerojatno neće biti moguće. Za sada nema odluke o prestanku prikupljanja podataka, tj. rada opservatorija - moguće je da će pronaći drugu misiju za Kepler, ali ako se odluče za prestanak rada, još imaju veliku količinu neobrađenih podataka koje je Kepler prikupio u zadnjih cca 18 mjeseci.