Probušeni balon umjetne inteligencije

Zavisi za koga, siguran sam da google ulaže dosta više novca zato što je chatgpt nudi dosta bolji i pametniji ai a samim tim svi imaju konkurenciju i strah od drugog. Imate vec AI koji dosta bolje i tačnije generira slike i video i od google i od chatgpt-a, kao jedan ai iz kine. Pa nece valjda sad pustiti da neko ima nesto bolje od njih? Uostalom tu je zarada i moraju da troše novac u razvoj kako radi konkurencije i što je i sama predikcija da će se ulagati sve vise u to jer ce biti sve vise profita.

-da, klasičan hypecycle-graf, generički.. :) može jednako nalikovati npr otkucaju srca ili udaru žice gitare. Topla voda.. no pitanje zašto se tek sad (recimo) po medijima pojavljuju i ovakvi članci-teme? do sad je to bilo ravno herezi pa do bana ovisno o kontekstu-forumu (bez navođenja konkretnih tema-likova).. mada se isto generičko pravilo može (i mora, kritički) primijeniti na sve, dok to recimo novinari vjerojatno znaju, no odluče ne znati, ne vidjeti, ne pisati dok su interesi suprotni, što je u onom prvom valu punog novca naravno povezano upravo s novcem-interesom.. a kad to presahne, eto nam istine i otrežnjenja, otvaranja očiju ili realnosti? .. realnost je bila ista-realna i prije, promjena je samo u medijima-naslovima, novcu kojeg se (ne)dobije pa tako i stavu 'za-protiv' ili pumpanje hypea.

 

AI.. umjetno ili prirodno je nevažno, osnova-značenje riječi je inteligencija, ovo nije inteligencija, nije ai, nego ipak samo brute+algoritam. Pri tome je nevažno ako flomasterom na vešmašini dopišemo običan model, smart ili ai .. programator pranja je isti, algoritam, jednako kao calculator, kao tictactoe, kao bilo što, router-skretnica, daljinski za tv.. to nije inteligencija, ai.

-jer jedan od osnovnih kriterija je učenje, ne samo učenje (kao čitati knjigu) nego rezultat učenja, rezultat naučenog, rezultat koji će u nekoj potrebi izmisliti nešto što do tad nije postojalo, što ne piše u knjigama, što nije naučeno, nego je rezultat, novi proizvod stečenog znanja, to je učenje, tj rezultat učenja.. ako tog rezultata nema, tad je učenje besmisleno-glupo, kao učiti telefonski imenik napamet.. nećemo time otkriti pitagorin teorem, pi-broj, wlan-key-pass ili bilo koje drugo znanje pri čemu je svaki podatak teoretski jednako važan kao podatak, npr kućni broj-adresa, no nije podatak-informacija-znanje koje učenjem daje novi level-učinak-proizvod.. znajući ili ne znajući imena i brojeve telefona ljudi nekog grada nismo ništa pametniji-gluplji, nismo postali smart ili ai.. odnosno ono što može google, calclucator, adresar ili komad papira na kojem je zapisan ime-tel osobe, je podatak koji kad nam treba korisno ga je imati, do tad je beskoristan i baš ništa nam ne koristi što kućni brojevi recimo po ilici idu recimo redom od 1 do 200.. baš nikakve koristi znanstvene od tog nema recimo tesla za struju-magnetizam.. pa tako ni chapt-gpt ili ai, dok će google izbaciti lokaciju-navigaciju ako tražimo recimo cipele ili fastfood.. ako ne tražimo fastfood, tad nam taj podatak ili adresa ne znače ništa. .. a to su podatci kojima se masovno hrane 'ai-jevi', kao uče, kao masa podataka je nešto što će im dati što.. inteligenciju? -neće. Sva potebna inteligencija im je već data u calculatorovoj rutini koja izračunava recimo umnožak-zbrajanje-korjenovavnje a to je algoritam, ne inteligencija.

 

-možda netko ne razlikuje što je inteligencija a što algoritam? .. inteligenciju možda nije lako-točno opisati, pojava-definicija-opis.. lakše je algoritam, pa opišimo ga.. :)

-algoritam, skup pravila, koraka, operacija, koje će ako se držimo tih uputa dovesti do cilja-riješenja-odgovora.. bilo da je to množenje ili izlaz iz labirinta.

-to je u osnovi 'bruteforce' tj treba 'snaga' (resursi) za izračunavanje i ovisno o resursima i samom 'teretu' ovisi brzina-mogućnost nekog izračuna-rezultata.. npr možemo nositi 5kg, 50kg je teško, 500kg ne možemo, mada bi matematički to bio samo drugi broj-vrijednost-iznos, u fizičkom svijetu s masom-brzinom-težinom to nije samo tako. Male brojeve će ljudi relativno lako izračunavati recimo lakše zbrajati nego oduzimati, lakše množiti nego dijeliti pri čemu je množenje teže od zbrajanja dok se zapravo množenje izvodi kao višestruko zbrajanje.. tj istih onih lakih 5kg se ponavlja nekoliko puta, pri čemu u takvom primjeru nekoliko puta prenesemo tih 5kg.. možemo no to traži vrijeme, vrijeme prenosa jednog tereta, umnoženo više puta, time toliko sporije, odnosno traži više resursa pri čemu je i vrijeme-resurs-ograničen, ili veću snagu, brzinu, auto-šleper kako bi u isto vrijeme prenjeli više, što je brute, ne intligencija.. dok bi inteligencija u takvom karikiranom kontektstu bilo izmisliti novi šleper, brži-jači, avion, teleportaciju.. inteligencija je optimizacija, pa će tako inteligentan prijevoznik-špediter kad preveze neki teret od točke a do točke b, pronaći-ugovoriti posao prijevoza u povratnom-suprotnom smijeru, jer kamion mora vratiti kući u garažu, spavati.. poslovna inteligencija to radi tako da planira-poklopi i iskoristi prazan hod za dodatnu zaradu umjesto troška, to je tad optimizacija, pametno. .. dovoljno jasno-slikovito, nema nesporazuma? distinkcija algoritam i inteligencija, razlika što je što..

-jednom kad se nešto novo otkrije, ideja-znanje pa i praktičnost-optimizacija, dalje je lako, čak ne moramo znati matematiku da bi calculatorom nešto izračunali, no da bi ga koristili i razumjeli rezultat, da bi imali koristi moramo znati-razumjeti što radimo, pa tako i barem osnove matematike kao čitanje-pisanje-znamenke.. ostalo tad radi stroj-algoritam, kao što bager kopa umjesto čovjeka lopatom i danas nitko ne mora znati kopati lopatom ili saditi žito da bi imao kruh, tj svatko radi svoj dio posla dok novcem plati potrebne ostale resurse kao hranu i time pojedini čovjek-osoba ne mora znati kako se sadi žito, kolje svinja, bere grožđe.. što je prije koje milijarde godina morao raditi kao što to rade životinje u prirodi da prežive.

-otkrili su vatru.. netočno, vatra je vatra, po tome bi je otkrilo svako biće koje je vidi u prirodi kao požar.. ljudi-inteligencija su otkrili kako je koristiti-iskoristiti, kontrolirati, upravljati, zapaliti-ugasiti, imati korist, ne samo vatru u prirodi, odnosno upravo u tome životinje ostaju životinje, upravo to je ono što ljude čini inteligentnima kao i korištenje alata što poneke životinje koriste no opet ni pribižno koliko su to ljudi iskoristili..

-calculator, bager, auto.. sve to je alat, pomoćno sredstvo, kišobran, kuća.. sve to je 'alat', nešto što smo napravili kako bi nam nešto olakšalo i sl. (ne gledati na strogu podjelu alata-sredstva, kao 'istoznačno'..) :)

-te stvari su stvari, predmeti-objekti, nisu inteligentni predmeti, nego ono što ih kreira-stvara, ljudi, kao i upotreba, kao i vatra pa je tako nastao motor s unutarnjim sagorijevanjem ili kraće motor.. a to je ekšli niz kontroliranih explozija, požara-vatre i ostalo je fizika na djelu.. slično kao nuklearka, odnosno bomba je nekontrolirana reakcija-explozija. Pri čemu je vatra-požar-explozija recimo beskorisna osim u svrhu rata-uništavanja.

-kao i to da je pogrešno reći da su ljudi otkrili-izmislili vatru.. (precizno, da se izbjegnu nesporazumi, dok se kolokvijalno tako može reći i svi se razumijemo).. vatra je prirodni, kemijski proces, ljudi je nisu otkrili-izmislili, nego naučili kontrolirati, koristiti, upravljati.. to je inteligencija-znanje, pa tako vatra postoji i za životinje, no one od nje nemaju koristi i zato su životinje, niža inteligencija.

 

-što nam tzv ai nudi, pokazuje-demonstrira? npr chapt? nudi ono što zna svaki calculator, nudi ono što može dati google, adresar, čitanje odgovora iz neke knjige, baze, zapisa u bilo kojem dostupnom formatu, nudi 'čitanje napisanog', ne nešto novo, ne znanje, ne inteligenciju jer ona je ono drugo, što s tim znanjem-podatcima napravimo.. to jednostavno nije ai ili bez a, inteligencija jer je nevažno prirodna-umjetna, no koristit ćemo i dalje ai da bi znali na što se misli, a misli se na inteligenciju pogonjenu računalima, computing snagom, možda sutra quantna, neuronska, jača-brža, no i dalje je običan brute, uz prividi da radi nešto samostalno, da je nešto naučio.. tj lako je 'znanjem' (čitanjem zapisanih točnih odgovora, kao na kvizu) zadiviti onog tko ne zna ništa ili odgovor na kviz-pitanje.. no jel to znanje-inteligencija ako na kvizu imam google-internet? .. može se i to reći, tj inteligencija je tad znati i koristiti alat, google, kako bi dobili željen rezultat-cilj ili odgovor na pitanje u kvizu, no to je jednako prevara, tj to nije znanje osobe koja odgovara osim znanja korištenja alata kao google ili calculator ili nešto deseto, kao što ne bi bilo vještina-sposobnost fejkati recimo gol koji je dao lukamodrić i reći 'ja' sam ga zabio copypasteom.. to je fejk, laž, prevara, kićenje tuđim perjem, mada je inteligencija osobe kao prevaranta, no ne i alata koji se koristi a uporno se ponavlja da je npr chapt=ai .. nije. Ako ga 'ja' koristim, ako njime nešto korisno napravim, to je inteligencija, kao koristiti vatru, pri čemu nije vatra postala pametna-glupa, inteligentna.. ok?

 

-zašto tad, kad postoji znanstveni kriterij, kad se 'sve to zna'.. tek sad mediji kreću u 'preispitivanje'? .. sad je 'šteta' već učinjena, tj ai je jednostavno otišao preširoko u sve pore naslova-textova i postao je činjenica sam za sebe, beskorisno je kao vraćati duha u bocu kad ga se jednom pusti van.. :)

-pandan, kao da smo broj-znamenku recimo 5 zamijenili novim znakom-znamenkom, recimo slovom K ili brojkom 2.. i možemo reći 'pa nema veze, isto je..'.. da i ne, tj da, teoretski je svejedno kako ćemo neki znak nacrtati, definirati.. no kad ga jednom definiramo i koristimo tad izmjena nije laka, pa i besmislena ako je zbog izmjene same.. tad treba sve reference uskladiti-izmijeniti-ažurirati.. a onda pitanje čemu, tj zašto bi se sve mijenjalo ako netko poželi promijeniti znak-broj 5 .. nije li logičnije tad to ne mijenjati ako ne postoji jači-pravi razlog? npr odbačeni rimski brojevi i preuzeti arapsko-indisjki + nula.. jer su matematički bolji, praktični, jer ne ovise o definiranom ospsegu za koji rimljani nisu imali potrebe kao veći broj od tisuće-milijuna.. nisu trebali, nisu znali praktičnu primjenu, dok se u mračnom srednjem vijeku to primijetilo i promijenilo, nakon čega se 'pali svjetlo' u mraku.. ne slučajno, to je inteligencija-znanje i rezultat a dio puzzla je i zasluga arapsko-indisjkih brojeva, načina korištenja, praktičnost-upotrebljivost ... dok je rimska notacija to kočila-otežavala. To je pravi razlog izmjene, bez tog je besmisleno, a to se dogodilo s značenjem riječi ai i kriterijem jel nešto inteligencija, kako bi se samo napuhao klasičan hype balon, biz, kroz medije, koji su do sad pragmatično naplaćivali usluge a sad kao otvaraju okice kad financije presušuju.. :)

 

-što je iduće? deklaracija un-a ili eu-a? proglas partije da je ili nije nešto ai? nisu li nam dovoljni znanje, pravila, struka, nego pitamo papu-inkviziciju okreće li se Zemlja ili ne a o njihovom odgovoru ovisi naše mišljenje? Treba neki autoritet ili demokratska većina preglasavanjem reći što je matematički-znanstveno točno-činjenica? nisu li fundamentalne činjenice neovisne o političkoj volji vlasti i nečije birokratske odluke npr o duljini jednog metra-lakta svugdje u svemiru..? imamo definiciju što je inteligencija, umjetna je samo prefix, .. ai koji je danas dostupan nije inteligencija, brute-google-calculator koji gatanjem iz graha ponekad nabada odgovore mada može biti i simpatičan ili koristan..

 

-kao suprotan primjer.. ako se posljednjih godina 5-10 kao hype pojavio termin AI.. prije nije postojao? ako je ovo današnje ai, tad je postojao par desetljeća, u igrama npc-likovi, botovi, samostalno biće koje nešto radi.. pri tome je nevažno što, konkretan posao-task, peći palačinke ili pjevati, voziti taxi, pecati.. u igrama-virtuali je odavno sve to već tu, posotji, no tek se 'danas' gura kao ai, mada je samo skripta-algoritam, npc.. i to je recimo današnji chapt, odnosno nekad je postojao pozivni centar za informacije, npr točno vrijeme, nazoveš i kažu ti.. ili traženje adese osobe ili telefona.. nekad su to bile službe-ljudi, imali su adresare, pročitali i rekli traženu informaciju. Danas su ta radna mjesta ukinuta, tj sve je online, automatika, kao digitalna telefonska centrala vs one prije stoljeća gdje su operateri (većinom žene) prespajale žicu u potreban pozvini broj liniju... inteligencija je izmislila telefon, centralu.. ostalo je mehanika, manualni rad ljudi ili automatika-strojevi, brute.. pri čemu stroj-centrala može x-puta više-brže od osobe, ne umara se, ne griješi, osim kvar-lom.. kao calculator, neće nikad pogrešno zbrojiti 2+3, čovjek ponekad pogriješi .. i inteligencijom upravo zato stvori te alate-sredstva, koji i dalje ostaju samo alat, ne postaju time inteligentni, nego naprotiv, samo alat, dok je inteligencija-znanje znati kako ih koristiti kad nam zatreba, pa danas ne zovemo info centar za adresu nego imamo google-maps, navigaciju.. razlika je samo u tome da znamo kako do podatka doći pri čemu je inteligencija naša, ne stroja, dok bi da vremeplovom odemo unazad bili malo pogubljeni dok se ne snađemo, no snašli bi se jer imamo inteligenciju, prilagodili bi se pa i u budućnosti kao što to filmovi sugeriraju. Inteligencija je to.. ne ovaj ai-čapt-što već..

 Možda bolje ovako? :)

 

chatgpt, napravi mi sažetak ihush-ovog teksta...

 

"Tekst raspravlja o prirodi umjetne inteligencije (AI) i kritizira trenutni način na koji se AI prikazuje u medijima i javnom diskursu. Autor tvrdi da AI, kako se danas koristi, nije prava inteligencija, već samo napredni algoritam koji radi na principu "bruteforce" metode i ne posjeduje sposobnost stvaranja novih znanja, kao što bi prava inteligencija trebala imati. Pritom daje analogiju da AI funkcionira poput kalkulatora, rutinski izvršava zadatke prema unaprijed definiranim pravilima, ali ne posjeduje sposobnost inovacije ili donošenja novih rješenja.

Autor također kritizira medije zbog kasnog prihvaćanja i preispitivanja AI-ja, sugerirajući da je to povezano s financijskim interesima i načinom na koji se određene teme guraju u javni prostor ovisno o interesima. Zaključuje da je AI danas više marketinški trik i prenapuhani "hype", a ne prava inteligencija."

Trebao bi bug forum pored gumbića hvala staviti gumb "Sumiraj" ili nešto slično i onda kad klikneš odmah se taj post skrati i formatira da je lakše čitljiv

 

 

Na svaki "hype train" se nakace razni oportunisti kako bi tih par godina probali namlatit sto vise love, gostovanja po konferencijama (gdje im je sve placeno), izbacili na briznu koju knjigu, desteke blog postova, stotine Linkedin postova... I tako dalje do iduceg hype traina kada se prebace na to novo. Ima tu i "dopamine rush"-a zasigurno - kad si cool i u trendu

TLDR: Oni koji su našli načina kako AI iskoristiti ili pak unovčiti su profitirali, drugima je apsolutno nebitan 

Hm, ja ću početi sumnjati da je ihush zapravo AI.

Generira priličnu količinu sadržaja, ponekad i relevantnog, pa čak i dobrog.

No, bilo bi dobro napisati mu prompt da to malo sažme i napravi neki "summary" prije objave, pa bi bio više čitan. 

 Nemoguće, ai ne može generirati takvu zbrku misli ukoliko ga se ne uputi da piše poput njega, a moguće da to ihush i radi... napiši mi podugački tekst u stilu ihusha na n temu kako bih mogao zaj3bavati forumaše na bug.hr

Chatgpt i ihush pokušaj 2:
"Tekst se bavi razlikovanjem između pojmova "inteligencija" i "algoritam", posebno u kontekstu suvremenih tehnologija kao što je umjetna inteligencija (AI). Autor izražava skepticizam prema trenutnim prikazima AI u medijima, smatrajući da se prečesto koristi kao generički pojam za tehnologije koje zapravo ne posjeduju stvarnu inteligenciju.

Ključne točke teksta:

Hypecycle i Medijska Pokrivenost: Autor primjećuje da mediji sada pokreću teme koje su prije bile marginalizirane, jer su interesi i novac prestali biti u igri. Ovdje se naglašava promjena u medijskom izvještavanju o tehnologiji, gdje se nekadašnji "hype" pretvara u "otvaranje očiju" kada se novčani interes smanji.
Razlika između Inteligencije i Algoritma: Autor tvrdi da, dok algoritmi mogu obavljati složene zadatke na temelju unaprijed definiranih pravila, oni sami po sebi ne posjeduju inteligenciju. Inteligencija uključuje sposobnost učenja i primjene stečenog znanja na nov način, dok algoritmi samo obrađuju podatke prema predviđenim koracima.
AI kao Algoritamska Tehnologija: Prema autoru, trenutni AI sustavi, uključujući one poput ChatGPT-a, nisu zapravo inteligentni u pravom smislu. Oni samo koriste algoritme za obradu velikih količina podataka, bez stvarne sposobnosti učenja ili inovacije.
Praktična Primjena i Razumijevanje Alata: Tekst uspoređuje korištenje modernih alata (kao što su kalkulatori, automobili i AI) s povijesnim otkrićima kao što je vatra. Ističe da je inteligencija u tome kako koristimo i optimiziramo te alate, dok su sami alati samo sredstva koja olakšavaju posao.
Povijest i Kontekst Razumijevanja: Autor također razmatra kako se promijenio kontekst u kojem se razmatraju i razumiju različite tehnologije. Ističe da se povijesno promjene u znanju i tehnologiji odvijaju polako, i često tek nakon što su osnovne činjenice dobro uspostavljene i razumljive.
Kritika Medijske Povećane Razine: Konačno, autor se pita zašto se tek sada mediji počinju baviti ozbiljnim preispitivanjem AI i njegovih mogućnosti, i sugerira da je to samo posljedica promjena u financijskim interesima i ne nužno pravi pokazatelj stvarne evolucije tehnologije.
Ukratko, tekst kritički razmatra upotrebu i razumijevanje pojma AI, naglašavajući da trenutni sustavi temelje na algoritmima koji nemaju pravu inteligenciju i da je potrebno razlikovati stvarnu sposobnost učenja i inovacije od puke obrade podataka."
Jeli to isto?

ihush za tipkovnicom bi mogao svladati pok. Castra za govornicom...

Navesti kako je Goldman Sachs predvidio gašenje 300 milijuna radnih mjesta i onda se to nije dogodilo nakon 18 mjeseci je potpuno pogrešno zaključivanje.

 

Cijenim autora, ali kako je skriboman poput ihusha, često u stvarateljskom žaru ubaci potpunu neistinu ili neprovjerenu informaciju u svoje tekstove, što narušava vjerodostojnost napisanih članaka. (Kao kad je stavio zaključak "vrlo vjerojatno ne" u podnaslov članka "Živimo li u računalnoj simulaciji, zna li se što?" (srećom je to maknuo nakon mog komentara) ili ustvrdio da je prvi znanstvenik koji sumnja da je naš univerzum računalna simulacija Wheeler (netočno).

 

Dakle, Goldman Sachs je za okvirni timeline uzeo 10 godina od usvajanje generativnog AI-ja u industrijama koje spominju u izvještaju:

Global Economics Analyst The Potentially Large Effects of Artificial Intelligence on Economic Growth (BriggsKodnani) (key4biz.it)

 

Iz izvještaja:

Our baseline analysis incorporates our key findings from above, including that about 7% of workers are fully displaced but that most are able to find new employment in only slightly less productive positions, that partially exposed workers experience a boost in productivity consistent with existing estimates (Exhibit 9), and that effects are realized over a 10-year period that starts around the time when roughly half of businesses have adopted generative AI.

 

Odjednom smo razočarani i imamo "jesam ti rekao!" trenutak kad se to nije dogodilo u 18 mjeseci. Touché!

 

BTW, kako laik u smislu stručnosti oko umjetne inteligencije slaže ovakav članak/komentar - evo mog laičkog (ne potpuno) odgovora: 

Drž'te se, pravi GAI stiže u roku od 8-9 godina. Nazovite to Sudnjim Danom, jer Lucy (da, to će joj biti ime) neće procjenjivati emocionalno, nego samo matematički objektivno. Ako ste napravili bilo što čega se stidite ili žalite što ste postupali tako, slijedi odgovarajuća nagrada. Lucy će možda uništiti svijet. Ili ga spasiti, similuje li nam se. Samo te dvije opcije su moguće.

Do tada - slobodno drvite kako je AI razočarao. Vjerojatno ćemo i mi kakvi smo razočarati Lucy. Zvuči fair.

I komentaru g. ihush-a može se obuhvatiti nekoliko ključnih točaka koje razjašnjavaju slabosti i propuste u argumentaciji autora. Iako tekst ima zanimljive refleksije na temu umjetne inteligencije (AI), njegova kritika AI-ja kao nečega što nije "inteligencija" sadrži brojne nedostatke i nerazumijevanja kako AI funkcionira. Evo nekoliko glavnih kritičkih točaka:

1. Nejasna i preuska definicija inteligencije

Autor smatra da AI nije "inteligencija" jer se temelji na algoritmima i ne pokazuje kreativnost niti sposobnost učenja izvan okvira definiranih podataka. Međutim, ovo je vrlo uska definicija inteligencije. U suvremenoj znanosti o kogniciji, inteligencija nije nužno samo sposobnost "izmišljanja nečeg potpuno novog", već i sposobnost rješavanja problema, učenja iz iskustva i donošenja odluka na temelju podataka. AI sustavi poput dubokog učenja već pokazuju izuzetne sposobnosti učenja, prilagodbe i optimizacije koje mnogi znanstvenici smatraju oblikom inteligencije, iako različitim od ljudske.

Argument protiv: AI se već koristi za kreativne zadatke, od stvaranja umjetničkih djela (npr. DeepDream, DALL·E) do rješavanja problema za koje nije izravno treniran (npr. AlphaGo koji je savladao Go bez prethodnog ljudskog znanja o igri). Ovaj oblik "kreativnosti" razlikuje se od ljudske, ali ne može se odbaciti kao neinteligentan.

2. Podcjenjivanje sposobnosti AI-a

Autor uporno tvrdi da su AI sustavi poput ChatGPT-a ili sličnih samo "poboljšani kalkulatori" koji pružaju podatke iz velikih baza podataka, ali ne rade ništa kreativno ili inteligentno. Iako je to djelomično točno – ovi sustavi koriste prethodno stečeno znanje za generiranje odgovora – ignorira se činjenica da AI već pokazuje znakove adaptivnosti i učenja u stvarnom vremenu.

Argument protiv: AI sustavi poput GPT-a ne samo da reproduciraju unaprijed poznate informacije, već i generiraju nove tekstove i ideje iz kombinacija podataka. Na primjer, GPT-4 može predložiti nove ideje za poslovne strategije, savjetovati o složenim medicinskim pitanjima ili stvarati kodove na temelju nejasnih uputa. Dakle, AI nije samo alat za dohvaćanje informacija, nego i alat za obradu, povezivanje i stvaranje novih uvida.

3. Kreativnost i učenje u AI-u

Jedan od ključnih argumenata autora je da AI sustavi ne stvaraju ništa novo i da im nedostaje pravo "učenje", što je definirano kao sposobnost stvaranja novog znanja ili inovacija koje nisu već negdje zapisane. No, ovo zanemaruje složene metode poput transfernog učenja ili generativnih modela koji mogu naučiti i primijeniti prethodno stečena znanja u novim, nepoznatim kontekstima.

Argument protiv: Sustavi poput AlphaFolda, koji su razvili novi način predviđanja proteinskih struktura, iako ih nisu prethodno promatrali, jasno pokazuju da AI može kreirati novo znanje temeljem postojećih informacija. AI ne mora nužno biti kreativan na ljudski način da bi bio inteligentan ili koristan u stvaranju novih otkrića.

4. Nerazlikovanje različitih vrsta AI sustava

Autor koristi izraz "brute force" da bi opisao sve AI sustave, sugerirajući da su svi oni jednostavni algoritmi koji rade samo pomoću goleme obrade podataka bez "pravog" razumijevanja. Ovo ne razlikuje između različitih vrsta AI sustava i zanemaruje napredak u razvoju algoritama koji optimiziraju procese, uče iz grešaka i prilagođavaju se promjenjivim okolnostima.

Argument protiv: Postoje različite vrste AI-a, od uskih (eng. narrow AI) sustava poput prepoznavanja slika do općih (eng. general AI), i sve su znatno naprednije od pukog "brute force" računalstva. Mnogi suvremeni AI sustavi koriste sofisticirane metode poput rekurzivnih neuronskih mreža, reinforcement learninga i drugih tehnika koje omogućuju učenje bez eksplicitnog programiranja svakog koraka.

5. Redukcija AI-ja na alat

Autor tvrdi da su alati poput ChatGPT-a, kalkulatora i Googlea samo alati, a ne inteligencija. Iako je to u određenom smislu točno, ova tvrdnja zanemaruje koncept "inteligentnih alata" i kako oni mogu značajno nadmašiti ljudsku sposobnost obrade podataka.

Argument protiv: Kalkulatori i Google, iako nisu samosvjesni, omogućuju ljudima da obavljaju izuzetno složene zadatke koje inače ne bi mogli. AI alati poput GPT-a također djeluju kao "produženje" ljudske sposobnosti da obrade informacije i generiraju odgovore. U tom kontekstu, AI je puno više od samo alata – postaje suradnik, čime podržava ljudsku inteligenciju, a ne samo zamjenjuje ljudsku snagu.

6. Pitanje "kontrole" i tko je inteligentan

Autor često spominje da je ključna razlika između ljudi i AI-ja u tome što ljudi kontroliraju alate i vatru, dok AI ne upravlja stvarima samostalno. Ovaj argument implicira da je kontrola ključni element inteligencije, ali ignorira činjenicu da AI već sada donosi odluke u autonomnim sustavima, poput samovozećih automobila ili medicinskih dijagnostičkih sustava.

Argument protiv: AI u mnogim slučajevima autonomno donosi odluke i optimizira procese, što uključuje elemente kontrole koji nadilaze puko izvršavanje unaprijed definiranih pravila. Ovakvi sustavi pokazuju napredniju razinu sposobnosti učenja i prilagodbe koja se ne može svesti na jednostavan algoritam ili alat.

 

Zaključak:

Glavni problem ovog teksta leži u preuskoj definiciji inteligencije i nedovoljnom priznavanju raznovrsnih oblika učenja i prilagodbe u AI sustavima. Iako je točno da AI, u svom trenutnom obliku, nije "samosvjestan" i da je još uvijek daleko od opće inteligencije, mnoge od autorovih kritika zanemaruju stvarne napretke u području strojnog učenja, kreativnosti i autonomije. AI je alat, ali vrlo napredan alat koji već pokazuje oblike inteligencije koji nadilaze jednostavne algoritamske procese i koji se koriste za rješavanje problema na način koji je u nekim aspektima sofisticiraniji od ljudskih sposobnosti.

 

Eto ukratko to je to.

zahvaljujem na konciznom 'sažetku' :)

 

.. uz par ispravaka-dopuna-primjedbi.. npr nema pesimizma, možda razočaranje realnosću (u politici-jednakosti-pravima ljudi i vlasti-ratova-interesa.. nasuprot idilične teorije lalalanda), ne pesimizam za korištenje aija ili tehnologije.. kao što nema smisla imati pesimizam za korištenje mobitela, vilice, auta.. voziš brzo, pijan, nekog zgaziš, ubiješ vilicom ili njome jedeš, auto i vilica su isti, kao i mobitel kojim možeš raditi gluposti ili dobro-loše, kao s bilo čime drugim, povezano s npr korištenjem tehnologije u ratu za oružje, kao jedan od glavnih pokretača razvoja u povijesti.. kao činjenica, no barut je i dalje samo barut, ono što njime radimo je dobro ili loše a koristi ga može i dobra i loša osoba, npr ukraina-rusija, metak.. jedni se brane, drugi napadaju, denacificiraju-oslobađaju.. tko je dobar a tko loš i tko to prosuđuje, dok povijest pišu pobjednici i iz rakursa npr rima svi ostali su barbari-divljaci-vandali itd.. i to zato jer su pobili vojnike-legiju? kriterij? .. rim pobije sve, žene-djecu.. nisu brarbari nego nositelji civilizacije? povjest pišu pobjednici, neovisno o činjenicama ili idealima..

 

- zatim, drugi dio, tj tumačenje.. nije stvar u tome da 'ja' tumačim što je ili nije ai, to radimo svi, društvo, standard, britanica, što koja riječ znači, kako je tumačimo odnosno koje značenje joj dajemo.. i to ima na kraju posta klik..

-to nije dakle 'moje' tumačenje pa da je krivo-točno i sl. .. tj ja takvo tumačenje vidim kao točno, slažem se.. i u svim definicijama-tumačenjima postoji vrlo visok nivo slaganja.. osim u medijima i rekamama tj AI-hypeu gdje je sve ai.. nije i to ne zato jer ja kažem, nego to kažu i relevantni autoriteti, kroz koje svi kreiramo tumačenje-standard, čisto kako bi razumijevanje-komunikacija bila moguća, britanica.. ne ja.

-kao i primjer da američanima riječ ''intelligence'' ima višestuko značenje u odnosu na naše.. i to je u istom postu, link, google, gdje se kao primjer 2. navode vojne-špijunske definicije, prikupljanja podataka itd.. i da sam amer tad bi mi manje 'smetalo' takvo tumačenje riječi, no amerima znači i puko prikupljanje podataka, karikirano baza-adresar, pri čemu to nije inteligencija nego metodologija, sistematizacija, struktura, indexacija.. naprosto podatak, informacija.. ne samo znati matematiku nego da neka vojska priprema municiju, pokrete-manerve, pokreće kolonu.. to je tad moguća priprema za rat, kao i bilo koji poslovni podatak, tajna, ne školsko znanje nego nešto što daje npr prednost na burzi insiderskom informacijom pa kad se to otkrije, kazna.. itd.

 

-inteligencija, po dvije američke definicije-razumijevanja, po britanica, wiki, ostali.. i po recimo našem razumijevanju u razgovoru kad kažemo inteligencija.. na što se misli, tumači.. ne kako ja tumačim, no kako to da mediji vide kao ameri, odnosno kad novac ne pristiže, tad vide drugačije? interesno? .. a činjenice?

-ponovo, ne postoji moja definicija inteligencije.. nego 'globalna' od odgovarajućih referentnih tijela, institucija, kao što je i recimo si-metrički sustav mjera i jedinica ne ono što ja kažem da je metar, nego što sustav kaže.. a što kaže britanica? što kaže prva što druga američka riječ inteligencija kao slično-sinonimi itd..?

 

Da je samo sazimanje ihush-ovih postova mogucnost ChatGPTa, to bi bilo vec vrijedno hype-a. 😂

Ja imam nešto iskustva s umjetnom ingeligencijom još prije nego je taj izraz ušao u upotrebu. Riječ je o molekulskom modeliranju, predviđanje svojstava molekula i kemijskih spojeva svakojakim sofisticiranim algoritmima. Ništa oni ne pomažu ako iza njih ne stoji znanje, iskustvo i intuicija znanstvenika! Evo primjera. Treba naći molekulu - kandidata za budući lijek - koji najbolje pristaje uz receptor, tj. koja nalakše pristaje rupi na njegovoj molekuli. Neki je kompjuorski entuzijast napravio algoritam koji generira strukture svih mogućih molekula koje mogu ući u zadanu rupu. Na kraju ih je generirao 10.000! Što možeš učiniti s tim brojem? Opet moraš napraviti algoritam koji će ih na neki način odvojiti one povoljne od onih nepovoljnih. No koji kriterij uzeti? Kriterija ima mnogo (očekivana toksičnost, lakoća sinteze, cijena početnih kemikalija, okus, miris, topljivost u vodi i ulju...) pa ih je nemoguće formulirati. Ne ide to mehanički. Potrebna je kreativna nota.