Pet milijuna programera pokreće indijski AI bum: d

poruka: 27
|
čitano: 2.456
|
moderatori: vincimus
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Pet milijuna programera pokreće indijski AI bum: d".
16 godina
offline
Pet milijuna programera pokreće indijski AI bum: d

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

 
1 0 hvala 1
12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
Ovo je kraj kaže...

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

42
16 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu

Nisu moje riječi, ovakvu analogiju sam dobio ispričanu za slične mjere:

Kad obitelj sjedi za stolom, najbolju hranu dobija beba, jer ona još mora rasti. Osjetljiva je na bolesti i promjene u okolini. Zato što je još u razvoju dobija posebnu zaštitu.

Tako je rumunjska država pristupila IT-u. Efekti su svakako vidljivi.

 

I ja se to pitam, kako to svi drugi toleriraju, ovako izvana izgleda kao prava bomba za socijalne nemire. I EU im kritizira te mjere.

Ali slično je i kod nas, nemamo porez na nekretnine, a istovremen imamo porez na štednju. Time država isto preferira (upravlja) određene tijekove novca.

 

12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
Ovo je kraj kaže...

Nisu moje riječi, ovakvu analogiju sam dobio ispričanu za slične mjere:

Kad obitelj sjedi za stolom, najbolju hranu dobija beba, jer ona još mora rasti. Osjetljiva je na bolesti i promjene u okolini. Zato što je još u razvoju dobija posebnu zaštitu.

Tako je rumunjska država pristupila IT-u. Efekti su svakako vidljivi.

 

I ja se to pitam, kako to svi drugi toleriraju, ovako izvana izgleda kao prava bomba za socijalne nemire. I EU im kritizira te mjere.

Ali slično je i kod nas, nemamo porez na nekretnine, a istovremen imamo porez na štednju. Time država isto preferira (upravlja) određene tijekove novca.

 

Štednja je ništa, lova koja uzaludno leži na računu. istina nije kompletno uzaludno jer banka investira, ali te su investicije ograničene veličinom rezerve koju, po zakonu, mora imati. A nekretnina je investicija. Ona uvjek vraća neku vrijednost. I zato ima smisla oporezivat štednju, a nekretnine ne. Dok je IT-jevac radnik kao i svaki drugi i ne treba mu davati nikakve olakšice. Osim onim radnicima koji su deficitarni. A IT-jevci to nisu.

42
Poruka je uređivana zadnji put uto 10.9.2024 14:05 (markoBT).
15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...
Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

 IT-jevci nisu posebni zbog stresa i "krvavog" rada (toga ima i u drugim profesijama), već stoga što se IT rješenja i proizvodi danas nalaze u gotovo svakom uređaju. Odnosno, ekonomija i IT su u veikoj mjeri povezani.

 

15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...
I zato ima smisla oporezivat štednju, a nekretnine ne. 

 Porez na štednju je porez na porez. Jer si na svoj rad već platio porez, a na ostatak se ne bi trebao plaćati porez.

 

12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
zzib kaže...
markoBT kaže...
I zato ima smisla oporezivat štednju, a nekretnine ne. 

 Porez na štednju je porez na porez. Jer si na svoj rad već platio porez, a na ostatak se ne bi trebao plaćati porez.

 

Plaća služi da bi je dalje investirao (kupio hranu, odjeću i ostale potrepštine, a ono što ti ostane investirao u nešta, makar i u nekretninu), a ne da bi je spremao u škrinju i povlukao iz opticaja i prisilio državo da naštampa novac koji si ti povukao iz opticaja. A zna se što štampanje novca proizvodi. 

42
Poruka je uređivana zadnji put uto 10.9.2024 15:21 (markoBT).
15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...

Plaća služi da bi je dalje investirao (kupio hranu, odjeću i ostale potrepštine, a ono što ti ostane investirao u nešta, makar i u nekretninu) a ne da bi je spremao u škrinju i povlačio iz opticaja i prisilio državo da naštampa novac koji si ti povukao iz opticaja. A zna se što štampanje novca proizvodi. 

 Po tebi ne bi trebalo biti inflacije, bar ne ove koju svjedočimo u posljednje vrijeme. Plaća služi da bi pokrio životne troškove, a ostatak je na tebi da odlučiš: želiš li investirati ili štedjeti za "crne" dane.

 

Porez na štednju bi imao smisla ako bi godišnja dobit na kamati bila veća od godišnje inflacije. Ali ne, oderat će te bez obzira.

 

16 godina
online
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
Ovo je kraj kaže...

 

Ali slično je i kod nas, nemamo porez na nekretnine, a istovremen imamo porez na štednju. Time država isto preferira (upravlja) određene tijekove novca.

 

Imamo porez na nekretnine samo se tako ne zove već komunalna naknada i hrpa paušala skrivenih u komunalijama svaki mjesec.

Uz to imamo i skupu građevinsku dozvolu i ogroman jednokratni komunalni doprinos prije početka gradnje. Ukupno smo negdje u sredini po poreznom opterećenju nekretnina u EU.

 

Te spinove da nemamo PNN su laži i način na koji vlast i krupni kapital huškaju građane jedne protiv drugih i metodom kuhane žabe (aktualni pokušaj uvođenja, treći po redu) žele građanima oteti imovinu kako bi bili poslušni robovi koji će biti prisiljeni raditi za crkavicu samo da prežive i imaju za rentu.

 

Ako već povlačiš analogiju sa štednjom, imamo porez na kamate, odnos porez na prihod od štednje kao što imamo i porez na iznajmljivanje, što je porez na prihod od nekretnine (glavnica).

 

 

 

12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
zzib kaže...
markoBT kaže...

Plaća služi da bi je dalje investirao (kupio hranu, odjeću i ostale potrepštine, a ono što ti ostane investirao u nešta, makar i u nekretninu) a ne da bi je spremao u škrinju i povlačio iz opticaja i prisilio državo da naštampa novac koji si ti povukao iz opticaja. A zna se što štampanje novca proizvodi. 

 Po tebi ne bi trebalo biti inflacije, bar ne ove koju svjedočimo u posljednje vrijeme. Plaća služi da bi pokrio životne troškove, a ostatak je na tebi da odlučiš: želiš li investirati ili štedjeti za "crne" dane.

 

Porez na štednju bi imao smisla ako bi godišnja dobit na kamati bila veća od godišnje inflacije. Ali ne, oderat će te bez obzira.

 

Ova inflacija posljedica je novca koje su države naštampale za vrijeme epidemije. A pojavila se sada jer ljudi taj naštampani novac nisu trošili prije, djelom jer nisu mogli (bili su zatvoreni po kućama, a mjesta gdje se troši novac su bila zatvorena), a djelom iz nesigurnosti što će se dalje dogodit (hoću li ostat bez posla, razboljet se i plaćat troškove liječenja, možda morat pokopat kojeg ukućanina i slično). A kad se situacija raščistila i stvari se više manje vratile u normalu onda su navalili nadoknadit sve ono propušteno za vrijeme epidemije. A kad se ima novca nije važna cijena robe/usluge, jer roba/usluga je to što mi treba a ne novac. I zato ovolika inflacija. A kako novac pomalo nestaje tako se i inflacija pomalo stišava.

 

A štednja je najgori oblik upravljanja novcem i zato ga države oporezuju. Ali, samo oporezuju, ne zabranjuju je. Jer zabrana je najgore mjera koju netko može poduzeti, uključujući i državu.

42
15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...

Ova inflacija posljedica je novca koje su države naštampale za vrijeme epidemije. 

 OK, ali izgleda da si prespavao prethodnih 20-tak godina (prije pandemije). Države su počele štampati novac nakon 2001 (pogodi što se tada dogodilo), a za vrijeme pandemije su centralne banke propustile povećati kamatne stope, što bi bilo logično s obzirom da ljudi nisu mogli/htjeli trošiti novac. Zapitaj se zašto je to tako.

 

12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
zzib kaže...
markoBT kaže...

Ova inflacija posljedica je novca koje su države naštampale za vrijeme epidemije. 

 OK, ali izgleda da si prespavao prethodnih 20-tak godina (prije pandemije). Države su počele štampati novac nakon 2001 (pogodi što se tada dogodilo), a za vrijeme pandemije su centralne banke propustile povećati kamatne stope, što bi bilo logično s obzirom da ljudi nisu mogli/htjeli trošiti novac. Zapitaj se zašto je to tako.

 

To je zato što državom upravljaju ljudi koji griješe kao i svi ostali ljudi. Možda čak i više, jer ne griješe na svoju štetu.

42
15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...

To je zato što državom upravljaju ljudi koji griješe kao i svi ostali ljudi. Možda čak i više, jer ne griješe na svoju štetu.

 E, ali oni bi trebali griješiti manje jer je na njima veća odgovornost. To ima samo kod nas da šef nije kriv ako podređeni pogriješi.

 

12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
zzib kaže...
markoBT kaže...

To je zato što državom upravljaju ljudi koji griješe kao i svi ostali ljudi. Možda čak i više, jer ne griješe na svoju štetu.

 E, ali oni bi trebali griješiti manje jer je na njima veća odgovornost. To ima samo kod nas da šef nije kriv ako podređeni pogriješi.

 

Tako je svugdje u svijetu, jer postoji razlog zašto je šef šef, a podređeni podređeni. Makar taj razlog i ne bio opravdan, ali tako je odlučio šefov šef. 

42
15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...

Tako je svugdje u svijetu, jer postoji razlog zašto je šef šef, a podređeni podređeni. Makar taj razlog i ne bio opravdan, ali tako je odlučio šefov šef. 

 Nije tako. Na zapadu je šef odgovoran jer je dužan znati kako njegov podređeni funkcionira. Na primjer, ako šef da zadatak podređenom koji ovaj nije u stanju obaviti, čija je to krivica?

 

12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
zzib kaže...
markoBT kaže...

Tako je svugdje u svijetu, jer postoji razlog zašto je šef šef, a podređeni podređeni. Makar taj razlog i ne bio opravdan, ali tako je odlučio šefov šef. 

 Nije tako. Na zapadu je šef odgovoran jer je dužan znati kako njegov podređeni funkcionira. Na primjer, ako šef da zadatak podređenom koji ovaj nije u stanju obaviti, čija je to krivica?

 

Šefova, ali taj šef neće dugo biti šef i na njegovo mjesto će, u konačnici, doći šef koji za ništa neće biti kriv.

 

p.s.

 

Uz izvjesnu mogučnost da taj šef budeš ti.

42
Poruka je uređivana zadnji put uto 10.9.2024 16:47 (markoBT).
9 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...
Ovo je kraj kaže...

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

Ni meni nije jasno zasto su poljoprivrednici posebni pa eto ubiru poticaje i država sipa lovu u njih već godinama, ista stvar sa brodogradilištima, zašto su ona toliko posebna, bilo je sigurno još firmi/industrija kod nas koja su bila "posebna" jedino je stvar da sve to naše posebno je propalo ili se oprala lova. Zaključak je da u slučaju ITa država, odnosno oni koji vode državu, nisu još našli način kako da operu lovu u poticajima od ITa ili ih ne zanima jer ima poljoprivredika i brodogradilišta... kad taj biznis propadne možda i nama počenu dijeliti lovu.

12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
just_dont kaže...
markoBT kaže...
Ovo je kraj kaže...

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

Ni meni nije jasno zasto su poljoprivrednici posebni pa eto ubiru poticaje i država sipa lovu u njih već godinama, ista stvar sa brodogradilištima, zašto su ona toliko posebna, bilo je sigurno još firmi/industrija kod nas koja su bila "posebna" jedino je stvar da sve to naše posebno je propalo ili se oprala lova. Zaključak je da u slučaju ITa država, odnosno oni koji vode državu, nisu još našli način kako da operu lovu u poticajima od ITa ili ih ne zanima jer ima poljoprivredika i brodogradilišta... kad taj biznis propadne možda i nama počenu dijeliti lovu.

Poljoprivrednici su posebni jer je poljoprivreda posebna. Iako valja priznat da naša država ne upravlja tom posebnošću baš najbolje. A brodogradilišta su bila posebna jer su neki od toga imali koristi, a oni koji su odlučivali o posebnosti nisu, donedavno, vidjeli stvari kako one stvarno stoje, drugim riječima - griješili su.  

42
Poruka je uređivana zadnji put uto 10.9.2024 16:56 (markoBT).
15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...
Šefova, ali taj šef neće dugo biti šef i na njegovo mjesto će, u konačnici, doći šef koji za ništa neće biti kriv.

p.s.

 

Uz izvjesnu mogučnost da taj šef budeš ti.

 Krivo. Nemam sposobnosti da bi šef-ovao drugima. A u navedenom slučaju opet krivo: šef nije otišao, već je podređeni morao pokupiti "kofere". Ne da nije bio sposoban obaviti posao (šef je znao da on to može), već je rekao da bi zadatak trebao obaviti netko drugi (ja). Time je potkopao autoritet šefa, postavio se iznad njega i iznad mene koji sam bio stranac u toj zemlji. Šef tu nije bio ništa kriv jer nije mogao znati kakav je ovaj "karijerist", ali da nije poduzeo ništa po tom pitanju: ne bi dugo šefovao.

 

6 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...
just_dont kaže...
markoBT kaže...
Ovo je kraj kaže...

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

Ni meni nije jasno zasto su poljoprivrednici posebni pa eto ubiru poticaje i država sipa lovu u njih već godinama, ista stvar sa brodogradilištima, zašto su ona toliko posebna, bilo je sigurno još firmi/industrija kod nas koja su bila "posebna" jedino je stvar da sve to naše posebno je propalo ili se oprala lova. Zaključak je da u slučaju ITa država, odnosno oni koji vode državu, nisu još našli način kako da operu lovu u poticajima od ITa ili ih ne zanima jer ima poljoprivredika i brodogradilišta... kad taj biznis propadne možda i nama počenu dijeliti lovu.

Poljoprivrednici su posebni jer je poljoprivreda posebna. Iako valja priznat da naša država ne upravlja tom posebnošću baš najbolje. A brodogradilišta su bila posebna jer su neki od toga imali koristi, a oni koji su odlučivali o posebnosti nisu, donedavno, vidjeli stvari kako one stvarno stoje, drugim riječima - griješili su.  

 

 

Nemaš pojma,

 

1. Brodogradnja

Brodovi su najnaprednija konstrukcija koje jedno društvo može napraviti, barem do nedavno.

brodogradnja je strateška industrija.

Brodogradnja zahtjeva veliki broj visokostručnih radnika, i za sobom povlači i druge industrije, željeznicu, čeličane, industriju motora, 

brodogradnja podržava druge primarne industrije.

 

Naravno i kad je brodogradnja otišla za Kinu, Južnu Koreu i Japan, počela je polako deindustrijalizacija hrvatske i europe.

 

Sjedi jedan.

 

2. Poljoprivreda

Poljoprivreda je posebna iz očitih razloga, jer ako nema poljoprivrede društvo nema što jesti. Ali eto ako ima brodova, hrana se može čak i uvesti iz drugih zemalja.

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 10.9.2024 17:30 (gpd).
12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
zzib kaže...
markoBT kaže...
Šefova, ali taj šef neće dugo biti šef i na njegovo mjesto će, u konačnici, doći šef koji za ništa neće biti kriv.

p.s.

 

Uz izvjesnu mogučnost da taj šef budeš ti.

 Krivo. Nemam sposobnosti da bi šef-ovao drugima. A u navedenom slučaju opet krivo: šef nije otišao, već je podređeni morao pokupiti "kofere". Ne da nije bio sposoban obaviti posao (šef je znao da on to može), već je rekao da bi zadatak trebao obaviti netko drugi (ja). Time je potkopao autoritet šefa, postavio se iznad njega i iznad mene koji sam bio stranac u toj zemlji. Šef tu nije bio ništa kriv jer nije mogao znati kakav je ovaj "karijerist", ali da nije poduzeo ništa po tom pitanju: ne bi dugo šefovao.

 

Eto vidiš, šefovi nikad ne grješe. A ako ipak pogriješe onda više nisu šefovi.

42
12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
gpd kaže...
markoBT kaže...
just_dont kaže...
markoBT kaže...
Ovo je kraj kaže...

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

Ni meni nije jasno zasto su poljoprivrednici posebni pa eto ubiru poticaje i država sipa lovu u njih već godinama, ista stvar sa brodogradilištima, zašto su ona toliko posebna, bilo je sigurno još firmi/industrija kod nas koja su bila "posebna" jedino je stvar da sve to naše posebno je propalo ili se oprala lova. Zaključak je da u slučaju ITa država, odnosno oni koji vode državu, nisu još našli način kako da operu lovu u poticajima od ITa ili ih ne zanima jer ima poljoprivredika i brodogradilišta... kad taj biznis propadne možda i nama počenu dijeliti lovu.

Poljoprivrednici su posebni jer je poljoprivreda posebna. Iako valja priznat da naša država ne upravlja tom posebnošću baš najbolje. A brodogradilišta su bila posebna jer su neki od toga imali koristi, a oni koji su odlučivali o posebnosti nisu, donedavno, vidjeli stvari kako one stvarno stoje, drugim riječima - griješili su.  

 

 

Nemaš pojma,

 

1. Brodogradnja

Brodovi su najnaprednija konstrukcija koje jedno društvo može napraviti, barem do nedavno.

brodogradnja je strateška industrija.

Brodogradnja zahtjeva veliki broj visokostručnih radnika, i za sobom povlači i druge industrije, željeznicu, čeličane, industriju motora, 

brodogradnja podržava druge primarne industrije.

 

Naravno i kad je brodogradnja otišla za Kinu, Južnu Koreu i Japan, počela je polako deindustrijalizacija hrvatske i europe.

 

Sjedi jedan.

 

2. Poljoprivreda

Poljoprivreda je posebna iz očitih razloga, jer ako nema poljoprivrede društvo nema što jesti. Ali eto ako ima brodova, hrana se može čak i uvesti iz drugih zemalja.

 

Ako ih zna i može napravit tako da budu bolja i jeftinija od onih drugih. Ali ako ne znaju ili ne mogu, a mi smo znalili ali nismo mogli (a to da nismo mogli znam iz prve ruke jer sam sudjelovao u svemu tome), onda propadaju kao i sve na svijetu. Jer kao što se može kupiti hrana, još lakše se mogu kupiti brodovi.

 

p.s.

Da nebi bilo nesporazuma. Znali smo ih napravit bolje od drugih, ali su drugi bili jeftiniji, brži i dovoljno dobri..

42
Poruka je uređivana zadnji put uto 10.9.2024 17:52 (markoBT).
15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže... 

Eto vidiš, šefovi nikad ne grješe. A ako ipak pogriješe onda više nisu šefovi.

 Poanta je da je šef odgovoran jer ima šefa iznad sebe kojem će odgovarati prije ili kasnije ako se posao ne odradi kako treba. A šef iznad njega isto tako ima nekoga kome odgovara: a to su dioničari.

 

15 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...
Da nebi bilo nesporazuma. Znali smo ih napravit bolje od drugih, ali su drugi bili jeftiniji, brži i dovoljno dobri..

 Osoba koja je radila u toj struci je rekla da je sve krenulo nizbrdo kad su Koreanci modernizirali svoju brodogradnju sa robotima. Iako smo mi bili u stanju proizvesti daleko kvalitetnije, što zbog iskustva, što zbog manualnog rada, tržište (sa prioritetom cijene) je diktiralo svoje. No to je samo jedna strana priče.

 

6 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
markoBT kaže...
gpd kaže...
markoBT kaže...
just_dont kaže...
markoBT kaže...
Ovo je kraj kaže...

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

Ni meni nije jasno zasto su poljoprivrednici posebni pa eto ubiru poticaje i država sipa lovu u njih već godinama, ista stvar sa brodogradilištima, zašto su ona toliko posebna, bilo je sigurno još firmi/industrija kod nas koja su bila "posebna" jedino je stvar da sve to naše posebno je propalo ili se oprala lova. Zaključak je da u slučaju ITa država, odnosno oni koji vode državu, nisu još našli način kako da operu lovu u poticajima od ITa ili ih ne zanima jer ima poljoprivredika i brodogradilišta... kad taj biznis propadne možda i nama počenu dijeliti lovu.

Poljoprivrednici su posebni jer je poljoprivreda posebna. Iako valja priznat da naša država ne upravlja tom posebnošću baš najbolje. A brodogradilišta su bila posebna jer su neki od toga imali koristi, a oni koji su odlučivali o posebnosti nisu, donedavno, vidjeli stvari kako one stvarno stoje, drugim riječima - griješili su.  

 

 

Nemaš pojma,

 

1. Brodogradnja

Brodovi su najnaprednija konstrukcija koje jedno društvo može napraviti, barem do nedavno.

brodogradnja je strateška industrija.

Brodogradnja zahtjeva veliki broj visokostručnih radnika, i za sobom povlači i druge industrije, željeznicu, čeličane, industriju motora, 

brodogradnja podržava druge primarne industrije.

 

Naravno i kad je brodogradnja otišla za Kinu, Južnu Koreu i Japan, počela je polako deindustrijalizacija hrvatske i europe.

 

Sjedi jedan.

 

2. Poljoprivreda

Poljoprivreda je posebna iz očitih razloga, jer ako nema poljoprivrede društvo nema što jesti. Ali eto ako ima brodova, hrana se može čak i uvesti iz drugih zemalja.

 

Ako ih zna i može napravit tako da budu bolja i jeftinija od onih drugih. Ali ako ne znaju ili ne mogu, a mi smo znalili ali nismo mogli (a to da nismo mogli znam iz prve ruke jer sam sudjelovao u svemu tome), onda propadaju kao i sve na svijetu. Jer kao što se može kupiti hrana, još lakše se mogu kupiti brodovi.

 

p.s.

Da nebi bilo nesporazuma. Znali smo ih napravit bolje od drugih, ali su drugi bili jeftiniji, brži i dovoljno dobri..

 Razlika je ako kupiš brod, brod doplovi,

 

A ako kupiš hranu, ona NE doplovi sama od sebe.

 

 

Poruka je uređivana zadnji put uto 10.9.2024 18:26 (gpd).
12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
zzib kaže...
markoBT kaže...
Da nebi bilo nesporazuma. Znali smo ih napravit bolje od drugih, ali su drugi bili jeftiniji, brži i dovoljno dobri..

 Osoba koja je radila u toj struci je rekla da je sve krenulo nizbrdo kad su Koreanci modernizirali svoju brodogradnju sa robotima. Iako smo mi bili u stanju proizvesti daleko kvalitetnije, što zbog iskustva, što zbog manualnog rada, tržište (sa prioritetom cijene) je diktiralo svoje. No to je samo jedna strana priče.

 

I mi smo modernizirali proizvodnju robotima. Osobno sam ih vidio. Samo naši nisu radili. Sad je li to zato što smo mi bili nesposobni upogonit ih (u što sumnjam), ili zato što radnici nisu bili zadovoljni novim kolegama pitanje je na koje nitko ne zna odgovor. Ali nije to glavni tehnološki problem. Glavni tehnološki problem je bio (i još je uvijek) ležaj (mjesto na kojem se gradi brod do porinuća). Svi naši su kosi, a svi japanski, korejski, kineski i ini su horizontalni. A napraviti nešto teško i do 40.000 t na kosini itekako povećava troškove. A o drugim, ne tehnološkim, problemima da ne pričam.

42
12 godina
offline
Re: Pet milijuna programera pokreće indijski AI bu
gpd kaže...
markoBT kaže...
gpd kaže...
markoBT kaže...
just_dont kaže...
markoBT kaže...
Ovo je kraj kaže...

Čitam ovo i uspoređujem je sa izjavom dekana FER-a: Mladi talenti trebaju iz Hrvatske raditi za cijeli svijet

Rumunji su takva nastojanja  interesatno implementirali sa smanjeni porezi na plaće IT-jevaca. Da sam medicinska sedtra ili učitelj, bunio bi se na takav pristup, ali uspjeli su u tome da im IT-kompetentni ostaju u zemlji, a firme dolaze k njima (kao i u Indiji). U HR smo samo IT-nomadima omogućili da i van sezone koriste apartmane. 

Nije mi jasno zašto bi IT-jevci imali takav popust. Zašto ne neke druge, ili bolje sve, profesije. Što su IT-jevci posebni? 

Ni meni nije jasno zasto su poljoprivrednici posebni pa eto ubiru poticaje i država sipa lovu u njih već godinama, ista stvar sa brodogradilištima, zašto su ona toliko posebna, bilo je sigurno još firmi/industrija kod nas koja su bila "posebna" jedino je stvar da sve to naše posebno je propalo ili se oprala lova. Zaključak je da u slučaju ITa država, odnosno oni koji vode državu, nisu još našli način kako da operu lovu u poticajima od ITa ili ih ne zanima jer ima poljoprivredika i brodogradilišta... kad taj biznis propadne možda i nama počenu dijeliti lovu.

Poljoprivrednici su posebni jer je poljoprivreda posebna. Iako valja priznat da naša država ne upravlja tom posebnošću baš najbolje. A brodogradilišta su bila posebna jer su neki od toga imali koristi, a oni koji su odlučivali o posebnosti nisu, donedavno, vidjeli stvari kako one stvarno stoje, drugim riječima - griješili su.  

 

 

Nemaš pojma,

 

1. Brodogradnja

Brodovi su najnaprednija konstrukcija koje jedno društvo može napraviti, barem do nedavno.

brodogradnja je strateška industrija.

Brodogradnja zahtjeva veliki broj visokostručnih radnika, i za sobom povlači i druge industrije, željeznicu, čeličane, industriju motora, 

brodogradnja podržava druge primarne industrije.

 

Naravno i kad je brodogradnja otišla za Kinu, Južnu Koreu i Japan, počela je polako deindustrijalizacija hrvatske i europe.

 

Sjedi jedan.

 

2. Poljoprivreda

Poljoprivreda je posebna iz očitih razloga, jer ako nema poljoprivrede društvo nema što jesti. Ali eto ako ima brodova, hrana se može čak i uvesti iz drugih zemalja.

 

Ako ih zna i može napravit tako da budu bolja i jeftinija od onih drugih. Ali ako ne znaju ili ne mogu, a mi smo znalili ali nismo mogli (a to da nismo mogli znam iz prve ruke jer sam sudjelovao u svemu tome), onda propadaju kao i sve na svijetu. Jer kao što se može kupiti hrana, još lakše se mogu kupiti brodovi.

 

p.s.

Da nebi bilo nesporazuma. Znali smo ih napravit bolje od drugih, ali su drugi bili jeftiniji, brži i dovoljno dobri..

 Razlika je ako kupiš brod, brod doplovi,

 

A ako kupiš hranu, ona NE doplovi sama od sebe.

 

 

Nije mi baš jasno što je pjesnik htio reći. Jer ni brodovi (još uvijek) ne znaju sami doploviti. Netko ih mora dovest. A i ne mora, jer mogu počet radit odmah po primopredaji. Ne moraju doplovit u matičnu luku

42
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice