Fosfor za glad – glad za fosforom

i na kraju, kao što ljudi potvrđuju.. puno je matematike, logike, doziranja + uglavljivanja termina za svekolik uspjeh IPAK zahtjevnih kultura...

čudi me da se nije pojavio niti jedan maslinar.

e onda niste čuli što znači poljoprivredno filozofiranje. od jedne skromne biljke koja evolucijski ne traži ništa i pošteno podari nebeski nektar... filozofi su u stanju pričati 4 sata o gnjojenju maslina.

posebno kada se sretnu na putu njih 3-4. svaki neka ima po 50-70 maslina.

tu bi national geographic imao problem, kako od 4 sata filozofije, napravit svoju 45-minutnu emisiju.

ljudi idu u bizaran ekstrem "ovo-ono-ovoliko-onoliko", a maslina samo reagira na količinu kiše koja joj je bitna određenih 20 dana u godini.

Nope, išao sam pogledat poruke.

Krivo sam popamtil, još i gore.

Trebalo je biti na hektar 3 tone, bacio je tolko na ral, + urea i kan za prihranu.

Ostali bacaju i više.

A stajski je bacio 15 prikolica na ral (ali puno štraja i slame ima) nakon kaj je zaorao djetelinu i bilo malo previše jer je kukuruza požutila 

fer, 3 tone gnojiva, ako pričamo o granuliranom, NPK 15-15-15 i/ili urea/kan, ti je ravno ekocidu. Taj tip gnoja zakiseljuje, ubija tlo, onaj površinski, plodni dio.

Evo savjetodavne službe, citat: "Gnojidba ovisi o plodnosti tla, planiranom prinosu i uvjetima proizvodnje. Racionalna gnojidba temelji se na rezultatima provedene kemijske analize tla. Gnojidba treba biti prilagođena uvjetima proizvodnje, ekonomski isplativa i ekološki prihvatljiva. Da bi ostvario dobre prinose, kukuruz iz tla treba usvojiti određenu količinu biljnih hraniva. Za prinos 8-10 t/ha zrna kukuruz prosječno usvoji: 240-300 kg/ha dušika (N); 80-120 kg/ha fosfora (P₂O₅); 180-250 kg/ha kalija (K₂O).

Osim navedenih makrohraniva, kukuruz navedenim prinosom usvaja 45-55 kg kalcija i magnezija te 25-35 kg sumpora. Dio ukupnih potreba za hranivima kukuruz će zadovoljiti iz tla, a dio je potrebno osigurati pravilnom gnojidbom. Za dobre prinose kukuruza potrebno je gnojidbom primijeniti 150 – 200 kg/ha dušika (N), 100 – 150  kg/ha fosfora (P₂O₅) i 120 -200 kg/ha kalija (K₂O). Fosfor i kalij se slabo pomiču u tlu i zato se najveći dio tih hraniva (2/3) primjenjuje prije osnovne obrade tla, jer se tako raspodjeljuju u zoni kasnijeg najvećeg rasprostiranja korijena kukuruza.

(Izuzetak su laka, pjeskovita tla kod kojih je moguće ispiranje kalija iz zone korijenovog sustava pa se na takvim tlima preporučuje veći dio fosfora i kalija primijeniti pred sjetvu.) Preostala količina fosfora i kalija dodaje se prije pripreme tla za sjetvu, ili istodobno sa sjetvom (startna gnojidba) u trake, nekoliko centimetara sa strane i ispod sjemena.

Startnu gnojidbu preporuča se provoditi na siromašnim tlima i na tlima s jakom fiksacijom fosfora (jako kisela i karbonatna tla) ukoliko ima dovoljno vlage u tlu. Za startnu gnojidbu dovoljno je primijeniti 100 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. Prilikom gnojidbe treba voditi računa da ona bude uravnotežena. Usjevi kukuruza gnojeni velikim količinama dušika, a istovremeno malim količinama kalija, jače su podložni napadu štetnika i biljnih bolesti. Kukuruz koji je optimalno gnojen kalijem bolje podnosi sušna razdoblja. Već na početku rasta kukuruza, ali i tijekom čitave vegetacije potrebna je dobra raspoloživost i dovoljna opskrbljenost biljnim hranivima. Iako na samom početku vegetacije kukuruz zahtijeva malu količinu hraniva, zbog slabije razvijenosti korijenovog sustav početkom vegetacije nužna je dovoljna opskrbljenost hranivima u zoni korijena. Primjena dušičnih gnojiva je učinkovitija što je vremenski bliža fiziološkim potrebama kukuruza. Na težim tlima do 50 % dušika dodaje se u jesen kod osnovne obrade, a na lakšim tlima, veći dio treba dodati predsjetveno i startno." 

Na mojoj parceli, 5000 kvadratnih metara, to je pola hektara, malo manje od jedne "rali", pioneer 9911 razmak čini mi se 18 cm između stabljika kod sjetve, 150 kg NPK 15-15-15 te 150 kg kan u kultivaciji. Stajski gnoj i gnojovka obilno, prinos je bio dobar, ali divlje svinje su uništile pola. Probile električni pastir. Da te još malo ispravim, ne želim se pravit pametan, samo pokušat otvorit svjetonazor. Naime, stajskog gnoja nikada, ali nikada dosta. On nema veliku hranjivu vrijednost, čak štoviše, kao što si rekao, puno slame i ostalih tvari zahtjevaju dušik za razgradnju. Znam, teško za povjerovat, ali je tako. Taj dušik onda fali biljci. Da bi biljka mogla profitirat od blagodati gnoja, mora proć minimalno jedna godina. Gnoj ima ogromnu, nezamjenjivu ulogu. Stvara humus, rahli sloj bogat mikroorganizmima. Flora i fauna je veoma bitna. Gliste rahle zemlju, jako su bitne. Sa umjetnim gnojivom zakiseljujemo tlo, ubijamo floru i faunu te tlo postaje sve tvrđe. Gnoj to popravlja, ali ne može zamijenit umjetno gnojivo jer bi taj način uzgoja davao jako malo, cijene hrane bi bile astronomske. Sa gnojem se ne može pretjerat i nikada ne može bit zamjena konvencionalnim gnojivima. Ovo za 3 tone po hektaru je možda bilo neko drugo gnojivo, a ne granulirano umjetno. S tim da je pred kraj 2022- prodajna cijena NPK 15-15-15 bila 2.679,89 kuna. Iznimno mi je teško povjerovat da je bilo tko potrošio preko 1000 eura na gnojivo za 1 hektar. Gotovo nemoguće... I još o količini dušika ovisi vrijeme i količina padalina. Voda je sve. Kada je ima dovoljno, u pravim trenucima, kulture poput kukuruza, u RH, koja je iznimno bogata rijekama, ali navodnjavanja kukuruza baš i nema, tada je prinos na dobrim tlima rekordan. Još imam za pisat jako puno, o vrstama tla i obradi mogu stranice, al to nije tema. Samo želim skrenut pažnju iz iskustva jer većinom su iznesene neke čudne tvrdnje, ne mislim konkretno na tebe, već i na druge kolege. Tako zapravo i ovi iz EU parlamenta dovode odluke o ukidanju motora s unutarnjim sagorijevanjem, jednostavno nisu svijesni da to što rade nema smisla i logike. 

 Litra pago soka 3 evra, litra maslinovog 25. Pametnom dosta.