Dial-up kompresija modema

Kolika će biti kompresija ovisi o tipu podataka koje modem prenosi i nije mjerilo brzine modema.

Tekstualne datoteke (HTML kod web stranica) se mogu dobro komprimirati, dok se slike i .zip datoteke ne mogu dobro komprimirati od strane modema, budući da su već komprimirane. Tu može doći do zabune oko brzine modema. Mjerači brzine prijenosa podataka modemom koje instaliraš na računalo ne mjere brzinu prijenosa između dva modema nego ispišu brzinu kojom modem prebacuje podatke između modema i računala. Npr. ako surfaš netom, modem će primiti komprimirane podatke od strane modema u centrali, hardverski ih dekodirati i maksimalnom brzinom prenijeti prema rečunalu. Radi li se o tekstu (npr. HTML kod web stranice), prikazati će se puno veća brzina prijenosa budući da se tekst dobro komprimira (i do 80%, tako da prikazana brzina prijenosa može iznositi i do 15 kB/s). Sa druge strane prikazana brzina prijenosa će biti puno manja ako se prenose npr. JPEG slike ili .zip datoteke budući da su već komprimirane i ne mogu se dalje komprimirati.

Teoretska max. brzina prijenosa podataka prema korisniku od centrale iznosi 56 kbit/s (7 kB/s), max. u praksi iznosi 52,3 kbit/s (oko 6,5 kB/s). Brzina od korisnika prema centrali je max. 33,6 kbit/s (oko 4,2 kB/s). Ukoliko se koristi kompresija, one prividno izgledaju veće (zbog kompresije).

Brzina prijenosa podataka prvenstveno ovisi o kvaliteti linije između dva modema. Kvaliteta ovisi o kvaliteti čipseta modema (rođakovog i u centrali), lokaciji kuće pretplatnika, kvaliteti i konfiguraciji kabela (između kuće i centrale kao i onog koji se koristi unutar kuće), smetnjama na liniji, broju pretplatnika koji su spojeni na kabel, broju pretplatnika koji trenutno razgovaraju, uslugama koje se pružaju preko kabela, atmosferskim prilikama i hrpi ostalih parametara. Ukoliko ti rođak dobiva prosječne brzine od 5-5,5 kB/s kod prijenosa .zip datoteka, to je kvalitetna veza. Ako iznosi manje od 2 kB/s, ili je kvaliteta linije krajnje loša ili je negdje problem.

Svi modemi koje je danas moguće kupiti podržavaju V.90 i/ili V.92 standarde (koji omogućavaju brzine prijenosa veće od 33,6 kbit/s), tako da ne vjerujem da će flashanje pomoći.

Kao što rekoh, iznos kompresije ovisi o tipu podataka koji se prenose, i ona nije mjerilo brzine.

Ukoliko se prenose web stranice, brzina je prividno veća jer se tekst (HTML kod) dobro komprimira (i do 80% od izvorne veličine). Slike i komprimirane datoteke (arhive) se ne komprimiraju (obično se može dobiti 1 do 2% manja datoteka od originala).

Brzinu prijenosa između modema i poslužitelja možeš provjeriti na http://bwm.carnet.hr/.

OK, evo stvarni primjer.

Imao sam vrlo kvalitetnu vezu do prije otprilike godinu i po dana - konstantnih 5-5,5 kB/s. Susjed, dvije kuće dalje imao je vezu brzine 4-4,2 kBit/s na istom provideru. Razlike su bile u kabliranju unutar kuće i čipsetu modema (modemi su bili iz 2004./2005. - dakle V.90 je uključen). Tada su 200-tinjak metara niz ulicu sagradili 4-5 kuća sa stanovima za prodaju. Kvaliteta veze je pala - dobivao sam oko 4 kB/s, dok je susjedu pala brzina na 2,5-3 kB/s. Uz pad brzine, često se znalo dogoditi da nakon 10-15 min trajanja veze sva komunikacija stane i slijedećih 5-8 minuta modem ne prenese ni bita (rješenje: Disconnect - Connect). Na kraju mi je prekipilo, te sam prije dva mjeseca uzeo ADSL (kao i susjed).

Da se vratim na pitanje - ukoliko rođak nije ništa mijenjao oko postavki modema, logično je pretpostaviti da on radi kao i kada si ga instalirao. Razlike između prikaza iznosa kompresije kod tvog testiranja i njegovog korištenja mogu biti zbog toga što ste prilikom testiranja surfali po web stranicama koje uglavnom sadrže tekst i nešto slika (20-30% kompresije odgovara tome), dok je kod korištenja surfanje uključivalo uglavnom prijenos slika i podataka (0-5% kompresije). Razlika u brzini između rođaka i susjeda (pored načina surfanja) može biti u kvaliteti pretplatničke linije (kabela do centrale i kabela unutar kuće) i čipseta modema. Čipset koji je postizao najveće brzine bio je Motorolin SM56, ali se odavno ne proizvodi (Motorola je prestala sa razvojem i proizvodnjom čipseta za dial-up).

Ostatak hardvera nema utjecaja na modem - brzina veze prvenstveno ovisi o kvaliteti linije. Kabel između pretplatnika i centrale se sastoji od nekoliko stotina do nekoliko tisuća parica (linija). Osnovna kabelska grupa se sastoji od 20 parica (10 pretplatničkih linija) podijeljenih u 5 glavnih grupa sa 4 parice. Parice su izolirane zasebno, grupirane u glavne grupe (koje su izolirane), te je 5 glavnih grupa skupljeno u osnovnu grupu (izoliranu od ostalih osnovnih grupa). Kabel se zatim gradi od puno osnovnih grupa. Kvaliteta kabela može značajno varirati između osnovnih i/ili glavnih grupa (i do nekoliko puta bolji/lošiji signal), što je posebno izraženo kod starijih kabela sa papirnatom izolacijom (noviji koriste PVC).

EDIT: Vrlo je vjerojatno da je susjed na drugoj glavnoj grupi, a ako je nešto dalje i na drugoj osnovnoj grupi.

U svakom slučaju, testiraj brzinu na Carnetovom Bandwith Meteru (link je gore) par puta u nekoliko spajanja/dana da dobiješ uvid u kvalitetu veze.

Ok, sada znamo da nije problem u liniji. Budući da se radi o internom modemu, možeš pokušati staviti najnovije drivere za njega. Gotovo svi interni modemi koji su danas na tržištu su tzv. softmodemi. Postoje dva tipa - potpuno softverski modemi koji sve obavljaju na CPU-u i host signal processor modemi koji na CPU-u obavljaju procesiranje signala. Oba za rad zahtijevaju drivere - pokušaj naći najnovije za modem koji imaš. Dobar site o modemima je http://www.modemsite.com/, za identifikaciju čipseta modema pogledaj http://www.modemsite.com/56k/chipset.asp.

Još nešto, upravo mi palo na pamet - pogledaj ako je uključeno automatsko nadograđivanje Windowsa (Automatic Updates) - obično jest, budući da, dok je korisnik spojen na net, u pozadini skida nadogradnje koristeći dio propusnosti veze bez ikakve obavjesti korisniku. Isto tako provjeri uključuje li se nadogradnja antivirusa bez obavještavanja korisnika.