Priuštivost stanova u Hrvatskoj: Je li vrijeme za

Dakle SVIM radnicima se uzimalo s plaće za stanogradnju. Uz sva porezna davanja uzimalo se za stanogradnju i za kapitalne projekte. Zamisli da sad plačaš stambeni kredit ali ti to ne garantira da ćeš dobiti stan, nego ti uzimaju s plaće bez obzira htio ti to ili ne. To ti je bila stanogradnja u Jugi. Meni je žalosna needuciranost vas mladeži.  

Mojima oboma su uzimali s plaće u ĐĐ. ĐĐ je tad imao preko 10k zaposlenika. Stanu nisu ni primirisali. Jedan moj dobar prijatelj kaže ovo

 

Da, radnicima su od plaće skidani određeni doprinosi koji su išli u fondove za stanogradnju. Postojao je tzv. samodoprinos – oblik obaveznog izdvajanja dijela plaće za financiranje društvenih potreba, uključujući i gradnju stanova.

Kako je funkcioniralo financiranje stanogradnje?
Poduzeća su financirala stanove – Velike tvrtke (npr. INA, Končar, Brodosplit) imale su vlastite fondove za stanogradnju i gradile stanove za svoje radnike.
Dio plaće se izdvajao – Radnici su izdvajali postotak iz plaće, ali to nije bio individualni stambeni kredit, već kolektivni fond iz kojeg su stanovi dodjeljivani prema listama prioriteta.
Društveno-političke zajednice su ulagale – Općine i republike su također financirale izgradnju stanova, a samodoprinosi su često bili izglasavani na lokalnim referendumima.
Krediti iz banaka – Državne banke, poput Jugobanke i Privredne banke, davale su povoljne kredite za stanogradnju s niskim kamatama.
Je li se to isplatilo radnicima?
S jedne strane, radnici su kroz ove doprinose gubili dio plaće, ali su zauzvrat mogli dobiti stan s minimalnim ili nikakvim troškovima. Najveći problem bio je dugo čekanje na dodjelu – obitelji su znale čekati i 10-15 godina na stan.

Ova praksa prestala je s privatizacijom 1990-ih, kada je uvedeno tržišno stanovanje, a radnici su ostali bez te pogodnosti.

Evo idem i dalje s osporacanjem. Ospravam tvoju tezu da su davanja bila manja


---

### **1. Jugoslavija (SFRJ)**
- Poslodavac je ukupno plaćao **50-80% iznad bruto plaće**.
- Radnik je primao neto plaću, ali su mu brojne socijalne beneficije bile uključene (besplatno zdravstvo, školovanje, jeftini stanovi itd.).
- **Primjer**: Ako je radnik imao bruto plaću **100 dinara**, poslodavac je ukupno plaćao **150-180 dinara**.

---

### **2. Hrvatska danas**
**Troškovi poslodavca na plaću (bruto 2):**
1. **Bruto 1 plaća** = osnovna bruto plaća radnika
2. **Doprinosi na plaću** (koje plaća poslodavac, *iznad* bruto 1):
- **Zdravstveno osiguranje**: 16,5%
- **Doprinos za ozljede na radu**: 0,5% (uglavnom zanemarivo)
- **Ukupno izdvajanja poslodavca**: **16,5 - 17% iznad bruto 1**
3. **Bruto 2 (ukupni trošak poslodavca)** = Bruto 1 + 16,5%

**Radnik dodatno plaća iz bruto 1:**
- **Mirovinsko osiguranje**: 20%
- **Zdravstveni doprinos**: 0,7%
- **Porezi i prirezi**: Ovisno o visini plaće i mjestu prebivališta

**Primjer izračuna za bruto 1 plaću od 1000 €:**
- **Ukupni trošak poslodavca** = **1165 €**
- **Neto plaća radnika** (ovisno o porezima) = oko **750-800

Ne znam koji dio nije jasan s priuštivim stanovanjem? Evo brat kupio za 500k€ stan u Beču, punica kaparila stan u centru ZG-u a dok u DE dobila posao u državnom domu za stare. Ako te pati da s HR plaćom ne možeš stan priuštiti, osamnaest godišnji ciklus završava iduće godine kad ide opet slom nekretninskog tržišta. Ja i žena smo tako stan i kuću kupili. Prodao sam prije dva tjedna taman sve dionice na Finaxu prije nego je ovaj tjedan sve potonulo a nisam nikakav ekonomski stručnjak samo odradio zadaću.

 

HR putovnica je skoro duplo jaća od Yu putovnice i možeš raditi u cijeloj EU, možeš si priušiti nekretninu samo tako.  Evo ženina sestra i dečko odoše u Minken, njemu pregorilo silovanje u Rimcu.

 

Ako mali Ivan od susjeda inaće ne baš bistro dijete si može priuštiti kuću u Slavonskom Brodu onda se zapitaj zašto ti ne možeš.  

Pa točno to, jebemu danas dobiju napad panike ako nisu odham prvi na pumpi, ako im je wolt/bolt kasnio 2 minute i hrana nije baš onako topla kako su zamislili. Još panika ako se mora raditi više od 8h. Pa bi se sad radilo 4 dana u tjednu. 

Ni u jednom sustavu nisu baš svi mogli do nekretnine tek tako, dok su pravi igrači u oba sustava uknjižili nešto za stare dane i da se nađe djeci. Dodatni je problem što su sada svjetske valute inflatorne i tko god ima nekakvu lovu i želi je sačuvati uzima nekretninu jer je to još uvijek najbolji oblik štednje. Sve drugo je kocka. Tko je god kupio nekretninu uz obalu i Zg plus okolica cijena joj je rasla čak inakon balona 2008 i nakon svih kriza, nikad vrijednost nija pala. Izuzetak su neke turbo napuhane cijene koje su se malo korigirale i koje je tražio netko kome prodaja nije ni bila bitna nego je ispalio cifru pa ako netko naleti, naleti. Broj stanovnika pada ali se po Zg okolici gradi gdje god stane igla, kupuju iz cijele Hrvatske tko ima, ovi koji rade vani, iz BiH, nek' se nađe, najmanji problem je prodat' ili iznajmiti ako zatreba. Neće to ni ovaj porez nešto posebno promijeniti jer dok nema valute u kojoj hrana nije poskupila duplo u posljednih nekoliko godina, kamate na štednju su pola promila jedina luka za novac je stan. Priuštivost? Kao i uvijek i svuda, neko se rodi na startu s kvadratima i nikada posebno ne razmišlja o tome, netko ih uspije zavrtiti po par komada, nekome je to cjeloživotna borba, a nekome nedostižan san.

 Ne pratiš bug.hr pretpostavljam i vijesti o Tesli na bug.hr?