"Socijalne" mreže su antisocijalne. Bojim se da će ovaj eksperiment upropastiti dvije do tri generacije dok se isto ne iskristalizira. Otprilike koliko je godina trebalo da se duhan i pušenje jasno odrede kao štetni.
Koliko vrijede masovno korištene besplatne aplikac
- poruka: 9
- |
- čitano: 9.054
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Zanimljivo.
Bilo bi zgodno da Google razmisli uvođenje pretplate na premium search. Sad je idealna prilika. Napišu nešto tipa AI powerd i mogu ostaviti praktički trenutni search, a trenutni nerfaju na free verziji + pokoja iskakajuća reklama po svakom 5 searchu.
DuckDuckGo je dobar al niti blizu Googlu kad se nećeg sjećaš sam u magli ili povezivanju stvari o kojima znaš jako malo.
Bing ne znam koristiti da dobijem relavantne rezultate.
"Socijalne" mreže su antisocijalne. Bojim se da će ovaj eksperiment upropastiti dvije do tri generacije dok se isto ne iskristalizira. Otprilike koliko je godina trebalo da se duhan i pušenje jasno odrede kao štetni.
duhan ti može naškoditi ako te ulove kako ga švercaš, a znamo koliko je blagotovoran za proračun (ali samo onaj s markicom, jer ipak je to državni monopol, kao i alkohol, jednako tako iznimno štetna/korisna supstanca, ovisno o količini i plaćanju trošarine i poreza + kako kome).
meni su navedene (i nenavedene; ikakve) aplikonjcije potpuno beskorisne, jer mi telefon i dalje služi samo kao telefon: razgovor i ponekad sms. dogodile su se i neke fotografije povremeno no ništa ozbiljno.
da, ovo mjeri korist koju korisnici imaju od pojedine aplikacije.
Twitter (bivši X), manja korist.
Instagram, Facebook, manja korist.
search , veća korist
Ako želite dodatno smanjiti nejednakost prihoda, jedan od alata je poboljšanje nacionalne digitalne infrastrukture kako bi više ljudi imalo pristup besplatnim digitalnim dobrima.
Pa, da ajmo reći.
Dakle uzeti digital goods od najveće koristi, i napraviti nacionalnu inačicu.
EDIT:
a što sa facebook, biviši X, i ostalima, oni nisu korisni nego rade i štetu, njih penalizirati?
Slična mjerenja se rade i s "domaćim radinostima". Koliko vrijedi to što sam oprao suđe doma? Koliko bi bio spreman platiti da to netko drugi napravi? Ozbiljnije je, koliko vrijedi odgoj djece doma, tj koliko sam spreman platiti baby-sitera/icu. Isto tako briga za starije i nemoćne u domaćinstvu.
E sad. Zamisli koliko je to keša kad bi sve svoje obroke jeli u restoranima, odgoj djece outsourcali, veš dali prati u praoni, to što sada radimo praktički za 0€? (Praktički, jer ipak kupujemo deterđent, peglu, žlicu, lonac...) Procjenjujem da bi "održavanje domaćinstva", bio lijep dvoznamenkasti postotak BDP-a.
Bilo bi zgodno počet naplaćivat udisanje zraka.
Bilo bi zgodno počet naplaćivat udisanje zraka.
Prvo se moram se ograditi, jer ne znam koji ti zrak udišeš. Nadam se da je dobar!
Ali, ima onih koji o tvojem pitanju ozbiljno razmišljaju, npr. sarajlije: https://zrak.ekoakcija.org/sarajevo
Tamo je zrak ko u Londonu prije 200 godina. Ono što im treba su pročiščivači, zabrana nektorliranih izgaranja (grijanja na drva i ugljen), osiguravanje alternativnih tehnika... sve to košta i vjerujem da kad si u takvoj situaciji, za čišći zrak spremni si platiti extra poreze.
Čini mi se dosta upitnim ovakvo mjerenje vrijednosti jer prilično sam siguran da se ove usluge naplaćuju mnogi ne bi bili spremni platiti toliko koliko traže za nekorištenje usluge. Prema tome, mjerimo li ovim zaista vrijednost ili ljudski potencijal napuhavanja vrijednosti radi lake zarade?