Kako će izgledati klima u Europi 2050. godine?

 Nemoj se s time ni saliti.

 Ja se sjećam ljeta s temperaturama 34-36 °C (u Kninu je vjerojatno bilo i preko 40, ali nisam pratio vijesti), sjećam se i da su starci uzdisali i gunđali, a ja sam se s društvom kupao po cijeli dan i nije mi previše smetalo. Tako da bih rekao da je više u pitanju ovo boldano. 

Klima je previše kaotična da bi se mogli napraviti pouzdani modeli. Recimo mjerenja pokazuju da Golfska struja slabi, a to ako se nastavi bi značilo veliko zahlađenje za Evropu.

Mi nemamo uopće predodžbu koliko o njoj ovisimo. Recimo New York je na zemljopisnoj širini Istambula, Barcelone i Napulja, znači južnije od Dubrovnika i također je na moru, a ima brutalne zime. Zagreb je na širini Montreala, pa sad zamislite ostatak Evrope.

 Next week in Joe Rogan experience, bug forum climate experts & Jordan Peterson.

Available on Spotify premium, commercial free.

Da, to su prilično optimistične projekcije, a vrijeme sve više pokazuje kako su jučerašnji najpesimističniji scenariji zapravo današnje neostvarene želje.
Dokle će ići oslobađanje CO2 & metana iz subarktičkog bivšeg permafrosta i priobalnog podmorja još je uvijek velika nepoznanica, kao i kakav sve domino efekt to može izazvati. Uglavnom, ove projekcije u videu zasnivaju se na optimizmu kako ćemo, tako pametni, konzistentni i složni kakvi jesmo, uspjeti zadržati povećanje od tek 2C (ne tako davno je to bilo Pariških 1,5C), ali postoje studije koje zaključuju da bi moglo ići i do 6-7 negdje u drugoj polovici ovog stoljeća, čak i uz daljnji trend rasta. Tijekom zadnjeg tzv. ledenog doba globalna je temperatura bila niža nekih 6 stupnjeva, a koliko je to značilo drugačiji svijet od današnjeg... Već danas je u Španjolskoj očito kako Sahara preskače Mediteran, tako da su ove spike s Londonom kao Barcelonom i Parizom kao Istambulom pogled kroz jako ružičaste naočale jer bi se lako moglo desiti i da Berlin postane nalik Rijadu, a skoro je sigurno da će neke od danas najgušće naseljenih regija, poput JI Azije (Indokina+JI Kina), Indijskog Podkontinenta, Perzijskog Zaljeva, Afričkog Ponilja itd... da će biti dobar dio godine izložene tzv. wet bulb uvjetima tj. kombinaciji visoke temperature i vlažnosti pri kojima je fiziološki neodrživ boravak ljudi na otvorenom, kamo li nekakav rad.

Još je jedan malo čudan gaf za tako stručne autore u videu spomenut - da će pojačavanje Sunčevog zračenja biti beneficirajući faktor za solarnu energetiku... pa ovom globalnom zagrijavanju je uzrok smanjeno Zemljino hlađenje, a ne pojačani dotok zračenja.
Onda, ništa se ne govori niti o utjecajima na poljoprivredu i proizvodnju hrane, iako je očito kako su uvjeti za to vrlo različiti u nekoj suptropskoj ili polupustinjskoj regiji od onih u umjereno kontinetalnoj.

Po svemu sudeći, naša djeca (i neki mlađi među nama) će doživjeti ovakav svijet (vidi sliku): crno su žarki pustinjski krajevi u kojima je danas život gotovo nemoguć, tamnosmeđe oni koji će to postat (pogledajte gdje su danas ostatci pluća svijeta, tropske kišne šume), a zeleno-plavo pojas s podnošljivom klimom. Imajte na umu i da su sve dalje prema polovima dnevni i noćni periodi sve duži, da će dostupno tlo tek trebati kultivirati za biljke koje hrane nas i stoku, da za to treba postojati neki nivo tehnologije i industrijske proizvodnje inače ćemo biti reducirani na mali broj jedinki koje žive u kamenom dobu, da za planetarno vitalne ekosisteme ostaje jako malo mjesta (ako će ih uopće i biti), i da se iz permafrosta bude mikroorganizmi prema kojima je koronavirus kamilica. Kao i da postoji nekoliko stotina nuklearnih objekata koji se ne mogu samo tako utrpati u tačke i prevesti do mjesta gdje će ih ljudi moći držati pod kontrolom. A umiruće oceane, iz kojih obično i kreću masovna izumiranja, da i ne spominjemo.
Jednoga dana, nakon mnogo miliona godina, tardigrade će nam biti zahvalne.

A third of the world's population will live in areas as hot as the Sahara | Science (elmundo.es)