Svakako hoće :) Ali to ne znači da ne možemo probati ugrabiti dijelić kolača dok ide!
"Kriptovalute će uzrokovati sljedeću veliku krizu"
- poruka: 51
- |
- čitano: 12.313
- |
- moderatori:
vincimus
Mladene nemoj majkeee ti
Kriptovalute se temelje na itom onom na čemu se temelji sav današnji novac (koji je "fiat" novac, kao što je USD ili EUR) - ničemu. Odnos ponude i potražnje za tim novcem mu definira cijenu.
Vecu glupost od ove nisam nikad cuo... mislim da ljudi nisu svjesni koliko je kripto trziste malo u odnosu na globalni financijski sustav.
Cijelo kripto trziste trenutno ima market cap od 1.55 bilijuna dolara!
Recimo, jedan Apple + Amazon vam imaju market cap od cak 3.71 bilijuna dolara!
Nema ni teoretske sanse da financijsku krizu uzrokuje nesto tako banalno malo poput kripto trzista! LOL
Kakve se sve budale na internetu pojavljuju, pa to svijet nije vidio....
Kriptovalute se temelje na itom onom na čemu se temelji sav današnji novac
Uz jednu bitnu razliku - za jedan bitcoin npr danas mozes kupiti nekakav auto srednje klase. Za mjesec dana ces mozda moci kupiti Porsche a mozda ti nece biti dovoljno za polovan bicikl...
Dok ces ze 30.000 eura i danas i za 5 godina moci kupiti jednako kvalitetno vozilo
Razmjer ogranicenosti i degenericnosti lika iz clanka, mozete vidjeti na slici ispod.
Pogledajte vi koliko je to malo trziste u odnosu na sve sto svijet ima.... malo je reci zanemarivo da bi utjecalo na bilo sto!
S tim da bitcoin vise i nije na 1T market capa, tako da je njegova povrsina na ovom dijagramu jos znacajnije manja!
Globalni GDP je 84 trilijuna (bilijuna) dolara, 2020 godine. "Vrijednost" kripto valuta (market cap) je prije 3 tjedna bila 2.4 trilijuna dolara. To je 4.1% ukupnog svijetskog GDP-a. Ajd provjeri malo brojeve prije nego tresneš nešto.
Doduše, u potpunosti se slažem se sa tvojom zadnjom rečenicom.
Kriptovalute se temelje na itom onom na čemu se temelji sav današnji novac (koji je "fiat" novac, kao što je USD ili EUR) - ničemu. Odnos ponude i potražnje za tim novcem mu definira cijenu.
Dobro je da nisam platio Netflix ovo ljeto, imao sam nosa da će izdati novu sezonu "Santa Kesore".
Nakon što im je u prijašnjoj sezoni printer novca ostao bez Cyan tinte, u ovoj sezoni se otkriva da je nasljedstvo ranča u Gualdalupeu zbog kojeg su ratovala dva klana familije u biti bezvrijedno - to je bio tanak sloj zemlje na ničemu.
Rekao bih da je nepodudarnost ovog stanja na današnji dan, u odnosu na taj dan i razlog svim ovim člancima, glupostima i misljenjima.
Kriptovalute se temelje na itom onom na čemu se temelji sav današnji novac (koji je "fiat" novac, kao što je USD ili EUR) - ničemu. Odnos ponude i potražnje za tim novcem mu definira cijenu.
Tako je. Jedine stvari na svijetu koje imaju stvarnu vrijednost su iste one koje ti trebaju kad dođe do općeg raspada sustava.
A to su hrana, cuga, lijekovi, alati, oružje i municija. Ovo zadnje dvoje vjerojatno čak i prije svega drugog.
Kriptovalute se temelje na itom onom na čemu se temelji sav današnji novac (koji je "fiat" novac, kao što je USD ili EUR) - ničemu.
Ovo je toliko netočno da boli glava!
Ne znam otkud vam te gluposti i razmišljate li imalo o tome o čemu pišete prije nego to napišete?
U međuvremenu US odobrava printanje novih 6 trilijuna dolara bez ikakve intrizične vrijednosti. Tek toliko da se podsjetimo što se ono dogodilo nakon pucanja inflacijskog balona 2010 godine. Bitcoin je najbolja dugoročna zaštita od inflacije.
Bitcoin nije valuta, nit ce bit, vec je prihvacen kao store of value. Kao i zlato.
Ni sa zlatom ne mozes kupovati u trgovini nist, no i dalje ga nitko ne smatra bezvrijednim. Ni zlato nema neku vrijednost osim kolektivnog slaganja o trenutnoj vrijednosti, i zlato je volatilno, npr. zaduplalo se spram 2017. No ne raste konstantno primjerice nakon 2012 se srozalo bolesno... No ipak nikad ne cujemo istu kritiku prema zlatu
Za transferirati milijune $ vrijednosti zlata ti treba također masa para za osiguranje, za bitcoin par dolara.
Gledajte na njega kao asset koji unutar sebe ima vrhunsku tehnologiju. Nije novac, nece zamjenit dolar, nit mu shitcoinovi pariraju, oni su samo buka koja pokusava zagusit bitcoin.
Nisam vidio da se negdje spominje rok do početka krize, pa da ste tako odlučno stali na stranu kriptovaluta. Što se mene tiče već su izazvale mini krizu sa "nestašicom" grafičkih kartica, a kako se čini i budućom "nestašicom" diskova. Tko kaže da se kriptovaluta neće preliti u nešto treće što će imati potencijala itekako naškoditi globalnoj ekonomiji? Uostalom, vjerovati da ništa neće poći po zlu nikad nije pametno.
Kripto nema puno veze sa nestasicom grafickih kartica, vise sa cijenom istih. Da kripto nije protifabilan za majnat imo bi istu situaciju samo skalperi nebi kupovali graficke po 30-40% vecoj cijeni i prodavali ih po duploj, nego bi vjerojatno kupovali oko msrpa i prodavali za 30-40% vise, stanje be vise manje bilo isto. Pogledaj samo xbox i ps, na njima nitko ne majna pa je opet dostupnost nikakava pogotovo ps5.
Nisam vidio da se negdje spominje rok do početka krize, pa da ste tako odlučno stali na stranu kriptovaluta. Što se mene tiče već su izazvale mini krizu sa "nestašicom" grafičkih kartica, a kako se čini i budućom "nestašicom" diskova. Tko kaže da se kriptovaluta neće preliti u nešto treće što će imati potencijala itekako naškoditi globalnoj ekonomiji? Uostalom, vjerovati da ništa neće poći po zlu nikad nije pametno.
Pa kriza je već u nekim segmentima započela. Pogledaj cijene nekretnina i usporedi ih sa prosječnom plaćom. Sad se vrati na 2010 godinu pa češ vidjeti da imamo jednaku ako ne i goru situaciju.
Par činjenica koje opća populacija ne zna:
- Države ne duguju drugim državama nego bankama. Privatnim bankama.
- Države ne smije stvarati novac iz ničega. Banke smiju - kad države zatraže kredit. Iz ničega, pritiskom tipke na računalu, bez rada.
- Države će sigurno zatražiti kredit, jer je dug zbog kamate veći od sveg novca u opticaju -> kreditna spirala.
- Sustav baziran na kreditu neminovno vodi u sve veći dug. Provjerite s državama koje najviše proizvode - da li im dug pada ili raste? Raste!
Dalje neću, jer će dežurni dušebriznici dobiti visok krvni tlak, jer i dalje žive u pogrešnom uvjerenju i mantraju sami sebi: "Radom stvaramo novu vrijednost tj. novac".
Što pada test logike. Imalo inteligentno biće shvaća da radom stvaramo proizvod, prodajom proizvoda novac i roba mijenjaju mjesto postojanja, ali novi novac NE NASTAJE.
On nastaje kad netko digne kredit (98%, eleltronički novac = stanje na računu u računalu) i manjim dijelom kad se stvori fizički novac (printanje, kovanice = zanemarivi dio novca).
- Države ne smije stvarati novac iz ničega. Banke smiju - kad države zatraže kredit. Iz ničega, pritiskom tipke na računalu, bez rada.
Evo ga opet...
Ajde nam onda reci sta sprijecava npr PBZ da proizvedu 2000 milijardi eura i kupe Apple i jos si ostave dovoljno za jahte, kurve i kokain za sve zaposlenike?
Evo ga opet...
..
-eh, da...
Par činjenica koje opća populacija ne zna:
- Države ne duguju drugim državama nego bankama. Privatnim bankama.
- Države ne smije stvarati novac iz ničega. Banke smiju - kad države zatraže kredit. Iz ničega, pritiskom tipke na računalu, bez rada.
- Države će sigurno zatražiti kredit, jer je dug zbog kamate veći od sveg novca u opticaju -> kreditna spirala.
- Sustav baziran na kreditu neminovno vodi u sve veći dug. Provjerite s državama koje najviše proizvode - da li im dug pada ili raste? Raste!
Dalje neću, jer će dežurni dušebriznici dobiti visok krvni tlak, jer i dalje žive u pogrešnom uvjerenju i mantraju sami sebi: "Radom stvaramo novu vrijednost tj. novac".
Što pada test logike. Imalo inteligentno biće shvaća da radom stvaramo proizvod, prodajom proizvoda novac i roba mijenjaju mjesto postojanja, ali novi novac NE NASTAJE.
On nastaje kad netko digne kredit (98%, eleltronički novac = stanje na računu u računalu) i manjim dijelom kad se stvori fizički novac (printanje, kovanice = zanemarivi dio novca).
Ja bih samo proširio gornje rečenice sa malim dodatkom.
- Hedge fondovi stvaraju novac. Puno više nego banke. Banke su sitne ribe. Recimo Blackrock je sada na 11 trilijuna dolara. Vanguard Group je na 6 trilijuna dolara. Nema "ozbiljnije" dionice na burzi u kojoj nemaju prste. I to dovoljno da mogu manipulirati sa cijenom kako god žele.
Evo primeri:
Tesla
https://finance.yahoo.com/quote/TSLA/holders?p=TSLA
Apple
https://finance.yahoo.com/quote/AAPL/holders?p=AAPL
https://finance.yahoo.com/quote/FB/holders?p=FB
https://finance.yahoo.com/quote/GOOG/holders?p=GOOG
Amazon
https://finance.yahoo.com/quote/AMZN/holders?p=AMZN
Tko su najveći dioničari? Gle čuda ... Blackrock i Vanguard Group
Ako oni žele da cijena ide dolje, onda ide dolje. Ako žele da cijena ide gore, ide gore. Ja tebi, ti meni, pump and dump. Ništa novo, provjereno prije 400 godina na nizozemskoj burzi. I od tad do danas je u upotrebi.
- Manipulaciju ne navodim kao teoriju urote, vec kao matematicki primjer. Da se sve izracunati. Pogledas dnevni promet pojedine dionice, pomnožiš vrijednosti sa cijenom i dobiješ koliko košta pumpanje ili skidanje cijene kroz određeno vrijeme. Ako imaš zalihe da to možeš. Raspali. Ako radite skupa količini novaca nema kraja. Slično kao što to rade telegram grupe sa cryptom, kad se radi pump & dump. Princip isti, samo su akteri drugi. Za dizanje Tesline dionice za 1% treba od prilike 50 miliona USD, 20 minuta, i to u najgorem slučaju. Za "heđije" je to kikiriki, pogtovo kad si dignu vrijednost kompletnog uloga za 1%.
- Postoji SEC, ali tamo su ljudi koji su iz investicijskog bankarstva, i vodili su IPO-e (rocket pump & dump). Provjereni i podobni. Recimo kao ovaj zadnji. Jay Clayton. Muljator prve klase. Isto kao i prvi, Kennedy, koji je iza sebe imao skandala ko Bandic stanova. I onda ga je J.P Morgan stavio za prvog predsjednika SEC-a. To je ko da Kutlea stavis da bude šef privatizacije u HR. Ili Todorića da ti vodi financije države, ili recimo njegovog šefa financija (Sad, nek radoznali guglaju tko je to ako ih zanima.).
Uz Blackrock i Vanguard, Charlie Munger i Warren Buffett izgledaju kao patuljci.
Po zadnjim člancima koje sam vidio, hedge fondovi se dosta interesiraju oko "kripto valuta". Na burzi, kad stvaraš novce, moraš biti u nekim okvirima da ne bude baš preočito kad se počne pumpati. Kod kripta nema ograničenja. A ni odgovornosti. Bolje ne može, za njih.
Problem je da roba koje ima previše, gubi svoju vrijednost. I eto inflacije što si rekao keks kad se počne novac "stvarati" bez voznog reda.
Iza nje stoje ljudi a ne nekakve kripto valute ili visokorizični krediti ili napuštanje zlatnog standarda. Čekaj malo...
Članci o kriptovalutama su postali veći mamac za komentiranje od članaka o iphoneu.
Kako podići čitanost i komentare?
1. Rimac
2. Kripto valute
3. Nabava borbenih automobila
4. Corona
5. Musk
Apple spao na niske grane, a Bug se pretvara u 24 sata.
Opet ponavljaš gluposti. Normalne banke NE stvaraju novac, to rade narodne banke. Ono što se u teoriji smatra novac, nije pravi novac, komercijalna banka ne može izdati više novca nego što ima na računu kod Narodne banke. To što oni mogu funkcionirati s 1:99 je stvar istovremenosti - njima novac služi samo za provođenje transakcija dok je ono što ima vrijednost zapravo tvoj potpis koji je njima imovina a tebi obveza a nitko ne iznosi keš i drži ga u čarapi, novac stalno kruži, čak postoji i mjera koja se zove, ne možeš vjerovati - brzina novca.
U prethodnom pasusu ti je i odgovor zašto je tvrdnja o nemogućnosti isplate svih dugova pogrešna - novac nije vrijednost sam po sebi već transakcijako pomagalo - ja ću dio svoje imovine, rada, dati nekom drugom kao protu-uslugu, kroz određeno vrijeme. Kako je to prikazano, potpuno je svejedno. Kamata je zapravo postotak tvog rada koji ide banci, isto vrijedi i za državu. Problematično je samo kada je kamata veća od rasta ekonomije, u tom slučaju sva novostvorena vrijednost plus dio imovine ide drugom, rezultirajući dugoročnim osiromašivanjem. Primjerice, svi američki dugovi se mogu optlatiti u 16 mjeseci rada njihove ekonomije. Naši u 9,5 mjeseci.
Nisam vidio da se negdje spominje rok do početka krize, pa da ste tako odlučno stali na stranu kriptovaluta. Što se mene tiče već su izazvale mini krizu sa "nestašicom" grafičkih kartica, a kako se čini i budućom "nestašicom" diskova. Tko kaže da se kriptovaluta neće preliti u nešto treće što će imati potencijala itekako naškoditi globalnoj ekonomiji? Uostalom, vjerovati da ništa neće poći po zlu nikad nije pametno.
Rokovi se stalno spominju, dežurni nostradamusi svako malo najavljuju veliki crash burze, veliki crash kripta... jednom će naravno i pogoditi, ali svako malo senzacionalistički naslovi i poruke... i to tako godinama. Youtube je postao leglo debila i idiota koji prosipaju "pamet", a što je najgore imaju stotine tisuća followera koji ih pozorno slušaju. Manipuliranje tržištem nikada nije bilo lakše.
Po tebi je ekonomska kriza jer gejmeri ne mogu do grafičke?
Mislim da NVidia i AMD nikada nisu bolje zarađivali, treba njih pitati što misle o toj ekonomskoj krizi.
Presuda SEC vs XRP bi mogla bitno utjecati na kriptovalute, posebno u slučaju pobjede XRP-a, jer će onda sve druge kriptovalute imati uporište za buduće parnice.
Previše se ljudi "pjene" oko kripto svijeta, jedni jer su uložili pa su na mukama hoće li to gore ili dolje, a drugi jer nisu uložili pa navijaju da sve ode kvragu da mogu reći "rekli smo vam".
Po meni je ovo jedno zanimljivo i dinamično doba i vjerojatno temelje budućeg financijskog sustava i s toga je fora tome prisustvovati iz prvog reda. Možda ćemo jednog dana unucima pričati kako je nekad postojao papirnati novac i on se jednom davno vezivao uz zlato i srebro, a njima će to biti nepojmljivo jer će na klik slati valute gdje god žele i kome god žele bez posrednika i dodatnih troškova.
Ajde nam onda reci sta sprijecava npr PBZ da proizvedu 2000 milijardi eura i kupe Apple i jos si ostave dovoljno za jahte, kurve i kokain za sve zaposlenike?
Ovaj dio: "Banke smiju - kad države zatraže kredit".
Nastojao sam biti kratak. Tempo je onoliko koliko se kredita digne u toj godini, otprilike jednak godišnjoj inflaciji. Tako banka ne može stvoriti beskrajno novca, nego u određenom tempu, promjene su postepene, nema naglih "šiljaka" osim možda zbog neke krize pa se digne malo više kredita.
Stvoreni novac sjeda na račun države (ne banke), i nestaje kako se vraća. Banka uzima postotak stvorenog novca (kamatu). No, niti jedna država se ne može izvući iz duga jer ne postoji dovoljno novca za otplatu i uvijek će dizati nove (i veće) kredite da otplati stare kredite. Spirala beskrajnog duga.
Svi vole pare, naravno na kriptu preko noći postaješ Gejc.
Država nikad nema novca, zato i posuđuje. Međutim, koliko joj treba, toliko uzme od nas. Čim plati ratu kredita taj novac je ponovo u optjecaju. To je transakcijski novac i može kružiti beskonačno dugo i beskonačno puta iznova. Što se zapravo događa je da u svakom tom prolazu država uzima dio imovine produktivnog dijela ekonomije i troši za zajedničke potrebe (idealno). Novca u optjecaju je samo onoliko koliko je potrebno da ekonomija bude likvidna, a ne kolika je vrijednost sveukupne sadašnje i buduće imovine. Pa da ponovim, zaduženost je problem samo kada na troškove financiranja odlazi više nego se stvori nove vrijednosti. Primjerice, ako su troškovi sadnje pšenice 50 lipa, kamata još toliko, a prodajna cijena 1,2, profit je 20%. Ako je prodajna cijena 90 lipa, nastaje gubitak. Svakog dana iznova mi stvaramo novu vrijednost, dok god su prihodi veći od troškova (uključujući kamatu) nema tog duga koji se ne može otplatiti. Primjerice, SAD je dužan 27 trilijuna, a vrijednost imovine je 200. Dakle, samo 13%. Izgleda li to kao da su dužni više nego imaju? Ili još bolje, više nego će steći idućih 10, 20 ili 50 godina?