Kad brzina nije vrlina: koncentrirane solarne elek
- poruka: 8
- |
- čitano: 3.874
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
-text kritično ne gleda dalje od nosa.. tj nije to slučajnost ili zbog brzine/jeftinoće i sl nego je upravo tako planirano jer to je biz, održavanje, naplata ne jednokratno za pogon (paneli-knowhow.. ključ u ruke) nego održavanje-godišnje, potrošni materijali itd.. jer postrojenja su trajanja 20-30-..50 godina i što u međuvremenu treba raditi proizvođač (opreme-panela..) tj radi isto što u ostatku IT branše tj svega, kao npr printer koji je jeftiniji od potrošnog materijala toner-tinta + trajnost/jamstvo. to je biz upravo tako i zamišljen odnosno inicijalna niža cijena se rasporedi godišnje kao kredit još par puta taj iznos. Nije to zbog brzine-greške, nego dobrog plana u kojem sudjeluju svi pa i politika koja to naručuje-plaća fondovima-porezima-subvencijama itd. dovoljno je razmisliti o npr prosječnom 4-godišnjem mandatu univerzalnog političara (globalno-svijet) koji tad ne želi u svom mandatu trošak i ostaviti nasljedniku nešto đabe.. itd itd.
drugi problem je ''profitabilnost'' odnosno želja investitora za maximizacijom, što je ekšli logično.. ''ali''..
-tad elektrana mora biti 'turbo' (mega-super..) i mora raditi 24/7/365.. po suncu ali i bez, kad je struja jeftina-skupa (obrnuto od interesa potrošača..) pa koncentriraju ogromne 'brojke' svega, time stvore dodatni problem npr napora materijala i agregata (što su više temperature optimalnije se parnim turbinama stvaraju megawati..) ... to je ok, to je logično ali to je isto kao zaklati kokoš koja nese zlatno jaje (svaki dan jedno.. tj ograničena-manja količina). Tako tom maximizacijom-umnažanjem dođu do količine generiranih probema npr banalno usporedivo, kao da netko umjesto jednog ili par diskova u računalu ima recimo 100 komada.. teoretski je to smao umnožak, praktično ne nego problem potencijalno uvećan.. jer prosječan kvar diska ili panela će se desiti u nekom prosječnom radnom vremenu, no kao da igramo loto, tad sto listića ili diskova ili panela daju toliko veću šansu za problem + dodatni problem upravljanja-sinkroniziranja koji ne postoji na manjoj-umjerenoj skali, opet banalno sve je tad problem, npr mbo s dovoljnim brojem portova za sata disk, s dovoljnim napajanjem, količina žica koja fizički zauzima mjesto i već same žice postanu statistički rizik da će neka biti oštećena i sl. .. i mada prosječno računalo radi 5-10 godina do kvara-zamjene, umnožak na ovaj način ima svake godine neki kvar koji čak statistički može biti manji od sume (sto diskova=sto računala.. a recimo oni imaju 10-100 npr 50 što je tad dvostruko manje kvarova od prosjeka) no i dalje svaki čas neki kvar, koji generira zastoj, trošak-gubitak + nestalnost u proizvodnji kad opet mora uskakati dizel-fosilna elektrana.. itd.
-imamo npr vjetrenjače po nizozemskoj, imamo vodene minove po lici.. ne mora biti to najveća HE na svijetu, ne mora biti aseuska brana ili hooverova.. ne mora proizvoditi terawate, dovoljno su wati ako je isplativo, ako je free-održivo.. kokoš-jaje, svaki dan jedno, ne dva.
-no to nije zanimljivo velikom bizu-zaradi-profitu nego čarobna riječ 'maximizacija'.. a tad i max-problemi koje manager-političar nije prije calculirao ili je.. pa to gurne drugome u krilo kao problem.
npr, hep-hr, politika koja je već prije dva desetljeća radila projekte.. no nikad ništa, jednostavno netko je kočio taj razvoj, malih-obiteljskih solaraca-vjetro i sl. jer tad zarađuju mali-obitelj, ne veliki sustavi ili politika na nivou države.. + igre loklanih vs državnih ovisno tko je gdje na vlasti-fotelji, kao što sad imamo hr-zg situaciju tko će platiti ceh za potres itd.. ili koncesije itd..
-neka he na vodu-potok, mali pad, mali pritisak, mala trubina, mali profit.. ali profit, free-green. neka vjetro, neka solarna.. ista stvar, mali profit-mali rizik + rezistentnost na globalne potrese ili zastoje u distribuciji itd. kao što to rade mravi zapravo i ljudi, poljoproveda.. i vidimo što se desi kad se zatvore granice tj posljedice kad svinjetina ne može iz rumunjske-poljske ili jagode-mandarine-riba.. i kad seljak to može baciti + još mora i sanirati (otpad).
-veliki ne planiraju za male nego za sebe, zato su projekti takvi + subvencije i muljaže s fondovima + održavanje koje je ekšli biz a ne ključ u ruke i par desetljeća bez zarade (jer tad bi proizvođač opreme stavio ključ u bravu). Mobitel, auto, printer.. sve je ista shema i sve rade veliki na velikoj, prevelikoj skali jer su calculatorom izračuali da osnovna jedinca x 100 ili x1000 donosi x100 ili x1000 profita i samo to ih zanima + subvencije koje se grabe. Trošak održavanja mobitela? printera? .. u čemu je razlika ovim primjerom? (nema, ista pravila istog velikog biza..).
radnicvi na održavanju govore: hvala bogu da krave ne lete.
meni je samo zao sto je jako malo ili nimalo vremena posveceno nuklearkama
Novi dokumentarac Planet of the Humans govori i o tom problemu:
https://www.imdb.com/title/tt12192654/
Naravno "zeleni" su popizdili na to što dokumentarac prikazuje, pa je uklonjen s youtubea, a htjeli su ga i potpuno ukloniti i spriječiti bilo kakvu distribuciju.
'PLANET LJUDI'
FILM KOJI JE IZAZVAO OTVORENI RAT IZMEĐU MOOREA I LIBERALNOG ESTABLIŠMENTA Slavni dokumentarist najednom se našao u situaciji u kojoj nikad nije bio
Kod dosadašnjih njegovih idejnih saveznika film je izazvao konsternaciju jer zagovara tezu da su zelene energije kapitalistička, korporativna prevara
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/film-koji-je-izazvao-otvoreni-rat-izmedu-moorea-i-liberalnog-establismenta-slavni-dokumentarist-najednom-se-nasao-u-situaciji-u-kojoj-nikad-nije-bio-10280560
A možda je već kasno.
