Vlada RH odbila prijedlog oporbe za reguliranje el

Bicikli ne smiju na nogostup, romobili smiju. Tu je problem dok zakonski ne riješe.

Pa zato i jesu stalne diskusije oko toga.

Problem je što nije prijevozno sredstvo.

 Logika kaže kako treba smanjiti broj ljudi na stepenicama.

Za sad ima puno, puno manje ljudi koji se voze na el. jurilicama od onih koji hodaju uz ili niz stepenice.
Kad el. mini jurilice postanu dostupnije biti će više mrtvih nego pješaka na zebrama.
Ali da ponovim:
- Uređena država mora imati uređene zakone i provoditi ih.

... sve je regulirano, samo stvari treba nazvati pravim imenom. Što više, neki proizvođači to već rade. Dale, to što nešto liči na romobil ne znači da je romobil. Radi se o skuterima, a prometovanje s njima je regulirano. 

Ne vozim ni avion pa želim regulaciju zračnog prijevoza.

Kakve to veze ima?!?

Naravno da mogu na cestu ako zakonski definiraš, sve isto kao bicikli.

Uzbrdo ni bicikli ne idu brzo, a ni bicikl ni romobil ne bi smjeli po sredini ceste već kako je definirano, krajnje desno.

Rješenje koje bi bilo jednostavno i u skladu s EU regulativom:

Uvesti natrag kategoriju pomoćnih pješačkih pomagala koja smiju na nogostup, ali brzinu ograničiti na 10-ak km/h (žustri hod/lagano trčanje).

10 - 25 km/h, te vozila koja preko 25 km/h idu isključivo vlastitom snagom vozača, ide na biciklističku stazu tamo gdje postoji, a uz desni rub ceste tamo gdje ne postoji (kao i bicikli do sad).

Kaciga obavezna za djecu, preporučena za ostale (kao i bicikli), te rasvjeta i reflektirajuće oznake kao što je sad za bicikle.

Sve preko 25 km/h je moped, vozi po cesti, a eventualno se za neke light oblike mopeda može uvesti izuzeće tehničkog pregleda i cestarine, ali uz obavezno označavanje tablicom i policu osiguranja.

Uz to uvesti i odgovornost proizvođača/diustributera za specifikaciju (ako je na tržištu romobil kojem je krivo definirana brzina da bi mogao na pločnik, odgovoran je onaj tko ga stavlja na tržište), te vlasnika za naknadne modifikacije koje mijenjaju kategoriju.

Što se tiče infrastrukture, trebalo bi definirati obvezu jedinica lokalne samouprave da je izgrade i održavaju, a neke prigradske dijelove nogostupa bi se moglo definirati kao dijeljene pješačke/biciklističke staze, ukoliko to vidljivost dopušta. Primjerice, od Solina do Splita na staroj Solinskoj bez pardona vozim po nogostupu (osim na križanjima), tamo pješaka sretnem svaku petu vožnju, a nogostup je ravan i pregledan, tako da mi pješak stvarno nema odakle izletiti. Takvi nogostupi bi se trebali označiti kao kombinirane staze.

EU ima odredbu za PLEV (Personal Light Electric Vehicle) kojom definira one koji se mogu slobodno voziti (ne po trotoaru), te ih limitira na 20 ili 25 km/h (nisam siguran točno), te ima još neka dodatna ograničenja. Sve što izlazi izvan tih ograničenja spada pod lokalnu jurisdikciju koja definira u koju kategoriju spada, te da li je potrebna registracija / osiguranje, te koje dodatne uvjete mora zadovoljiti. 

Dakle, romobil od 3 kW koji ide 45 km/h moraš registrirati tamo gdje minimalni uvjeti za moped ne zahjevaju sjedalo, a ne smiješ ni voziti tamo gdje zahtjevaju.

Imaš ih koji idu i preko 60 km/h, a vode se pod isto.

Ne postoji uvijek obaveza vozača da "pazi na slabije".

Ne odgovara vozač uvijek (iz vlastitog iskustva). Uključujući i iskustva s vještacima.

Samoozljeđivanje je isto problem (to što si sebe ozlijedio ne znači da nisi kriv i da ne moraš snositi posljedice za to).

Neki su počeli.

Zato za bicikliste i stoji formulacija "što bliže desnom rubu". u bilo kojem trenutku može odlučiti pomaknuti se prema sredini i ima potpuno pravo na to (biciklisti koji voze u pelotonu znaju dobro kako se vozi - samo prvi gleda cestu, svi iza gledaju onog ispred sebe i prate njegove znakove, te u principu sljede njegovu putanju. Nakon što deset puta u roku dvije minute mijenjaš smjer zbog šahtova, rupa, krhotina stakla i raznog drugog otpada, jednostavno nastaviš voziti više prema sredini i time si čuvaš prostor u odnosu na jača vozila.

Svako vozilo možeš koristiti na način da ne ugrožavaš druge, pa tako i bicikl i el. romobil možeš voziti po nogostupu a da uopće nikome nisi prijetnja - čak možeš voziti i brže ako je sve pregledno i nema nikoga gore. Ali za to treba imati mao zdravog razuma, no zakoni se niti ne pišu za one koji imaju zrdav razum, nego za one majstore koji samo sebe doživljavaju i siluju sve oko sebe što mogu (ili su jednostavno ograničeni debili).

IMHO, ovo što je MrBlc napisao, o kretanju određenim površinama uz odgovarajuću brzinu, je dobar način. Naravno da će netko i na pješačkom potegnuti 11 umjesto 10 km/h, ali to nije bitno, bitno je da nije 20 (a takvu brzinu policajac može lako prepoznati i reagirati).

Službeni podatci te demantiraju:

U većini mjerenja, zrak je bio I. kategorije kvalitete – čist ili neznatno onečišćen zrak.

http://www1.zagreb.hr/kvzraka/pdf/GOD%20izvjesce%202018.pdf

Ako namjeravaš spomenuti smog iz prvog mjeseca kada su imbecilni mediji vrištali o tome, to se događalo i ranijih godina kada nije bilo vjetra preko zime i događati će se kada nema vjetra, slobodno pogledaj podatke sa DHMZ-a za te dane. Da obrazložim, u Zagrebu se nalaze Elektrana-toplana Zagreb (EL-TO), Termoelektrana-toplana Zagreb (TE-TO) i odlagalište otpada Jakuševec/Prudinec, te je uz grijanje samostalnih kućanstava na kruta goriva (automobili zapravo zagađuju zanemarivo) zapravo iznenađujuće da je Zagreb jedan od najčišćih gradova na svijetu. Dakle, kao što sam napisao, u većini mjerenja, zrak je bio I. kategorije kvalitete – čist ili neznatno onečišćen zrak, što potvrđuju mjerenja i izvješća Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.

Dakle, onečišćenje nije vezano isključivo uz industriju i promet, što potvrđuju i povijesni događaji, 1930 Meuse Valley fog, 1939 St. Louis smog, 1948 Donora smog, Great Smog of London, 1966 New York City smog, itd...

Jesu li licemjerni oni koji bi zabranili pušenje općenito ili oni koji bi zabranili pušenje u zatvorenim javnim prostorima? Vožnja vozila koje ide preko 10 km/h na sat po pločniku je ekvivalent zadimljavanju zatvorenog javnog prostora.