Deset najvećih znanstvenih postignuća proteklog de

 po logici da brojiš od 1 do 10 a ne od 0 do 10... to je 11 godina

"Obično se za godine u rasponu od 1. do 10. kaže da su prvo desetljeće, npr. od 1. siječnja 1900. do 31. prosinca 1909. su prvo desetljeće 20. stoljeća, tako i od 2000. do 2009. prvo desetljeće 21. stoljeća."

https://hr.wikipedia.org/wiki/Desetlje%C4%87e

Desetljeće==deset godina.

Ostalo je sve stvar dogovora.

Tak da je odgovor na tvoje pitanje: prvo desetljeće je od početka 1. do kraja 10., a -1 desetljeće je bilo od -9. do kraja "nulte".

Samo kaj ne koristimo naziv -, nego prije krista (BC).

O svim ili gotovo svim postignućima se već nadugo raspravljalo, a ovo je samo prisjećanje, doduše, preuranjeno. Biti če zanimljivo vidjeti da li će neko novo postignuće u narednoj godini zaslužiti uvrštavanje na listu i izgurati neko s liste.

Vezano za AI, čitao sam zanimljiv interview na tu temu sa dr.sc.Mariom Stipčevićem u prošlom broju Mreže, koji kaže:

"...Tvrdilo se kako je to velika pobjeda umjetne inteligencije (AlphaGo vs Lee Sedolija, igra Go), međutim ja smatram kako j eto dokaz da je cijelo istraživanje umjetne inteligencije pogrešno usmjereno. Zašto? Program AlphaGo pokretao je superkompljuter s nekoliko tisuća procesorskih jezgri i nekoliko stotina GPU-ova koji su imali dodatne procesorske jezgre, i koji je trošio struje kao mali grad. I sada je pitanje kako ljudski mozak, koji troši otprilike 2 W, može igrati jednako dobro kao takav superkomljuteor. To ukazuje na to da se nikakva tehnologija može usporeeđivati sa ljudskim mozgom. Pri tome, prema mojem mišljenju, još je važnija činjenica da u neuron u ljudskom mozgu ne može doći više od 200 impulsa u sekundi jer svaki impuls traje oko 5 milisekundi. Dakle, taj neuron svojm sporošću uspijeva čai i pobijediti superkompljuter koji u svakom svom procesoru ima tri miljarde impulsa svake sekunde. Ukupni broj impulsa u ljudskom mozgu zanemariv je prema onome što je taj superkompjuter morao izračunati da dođe do istog zaključka. Prema tome zaključujem da je ono što se sada radi u istraživanju umjetne inteligencije potpuno pogrešno."

Oni pokušavaju ovaj problem rješiti sa drugim pristupom pa istražuju bio-inspiriranim računalom... 

Još kaže: "Za razliku od umjetne inteligencije, ljudi uče neuspredivo brže: dovoljno je svega nekoliko situacija. Znači, ljudska brzina učenja nešto je što se sadašnjim algoritmima umjetne inteligencije ni približno ne može ostvariti".

Za recimo prepoznat pištoj sa slike ili snimke AI treba tri miljuna situacija, što znači da će trenutni AI bit potpuno neupotrebljiv u nepredviđenim situacijama.

 Iako postoji jako puno iznimki za ovo, većina ih je u saboru 

 Krenuo sam dodatno objašnjavat, ali vidim da je gore u tekstu sve jasno objašnjeno. Svakako bi trebalo nešto znat o ovoj temi da bi ovo gore nekome bilo intereantno. Mogu jedino nadopisat da trenutne probleme u istraživanjima umjetne inteligencije nećemo rješit brute force metodom, povećavanjem računalne snage i resursa, to je poanta. Mene recimo čudi kako tebi nije djetinjasto napisat "nije u stanju gledati u budućnost" za osobu koja je plaćena da istražuje AI, ne misliš da je to djetinjast način razmišljanja? Da ne kažemo "glupo" na forumu.

Samo gubim vrijeme ovde.

 Ja stvarno ne vidim razlog za ovaj razgovor. Ne znam što bi sad trebali raspravljat i o čemu. Ako ti vidiš sve u procesorskoj snazi i boljim algoritmima onda moraš znat da će tvoja budućnost bit skupi AI koji se može upotrebaljavat samo u usko specijaliziranim zadaćama i bit ćemu potrebna velika infrastruktura da bi bio isplativ. Ujedno će ovisit o drugim stvarima koje same zahtjevaju veliku infrastrukturu i imaju svoje probleme koje treba rješi, npr. big data. Jbg, krenio si pisat a nemaš pojma i sad... štaćemo sad?

 Osim što je potpuno drugačija tehnologija i arhitektura. Dodavanjem novih vakumskih cijevi i releja nikada ne bi dobio današnja računala. A recimo ENIAC je računao dekadno, a ne binarno. Tako da je sličnost samo u konceptu.

Ja sam ustvari nezrel i primitivan pa se ljutim ako netko kaže suprotno - a dolazim na forum... :)

Znači ovi sa instituta R.Bošković ne pokušavaju istraživat ovaj AI već pokušavaju biti konkurentni istraživajući drugi pristup i tako sebi daju realne šanse da naprave neki proboj, u tako ekstremnom polju istraživanja imaju iste šanse kao neki institut u SAD-u.

Ništa nije pogrešno. Ljudski rod voli 100 vrsta i 1000 varijanti svake stvari... za neke zadaće će "brute force" AI bit bolji.