HHO generator

ALi možeš li samo preprogramirati ecu i smanjiti potrošnju? Ne možeš. I na novim autima to moraš napraviti jer zbunjuješ senzore, pa smjesa nije odgovorajuća.

Na starijim autima to ne treba raditi, vidi se efekt i bez toga.

Haha, da se to može samo tako, misliš da proizvođači auta ne bi radili to? Ili ljudi kasnije? Naravno govorim o slučaju da se ne gube performanse.

Pročitajte malo članke na wiki o mogućim oštećenjima koje uzrokuje vodik-> https://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen_damage

Ajde bar si iskren.

Potukla se vaša ideja sa zakonima fizike.

Da odmah preduhitim one koji ce napisati da je generator lose napravljen, auto nije dobro podesen ili nesto slicno:

Ako covjeku ne date konkretan savjet sto poboljsati, pa da nakon toga ponovi test na isti nacin ili ne planirate sami provesti test slijedeci znamstvenu metodu, nemojte se ne truditi pisati. Jednostavno nemate pravo pisati "ako ne vjerujete, testirajte sami", a onda te rezultate koji vam ne idu u prilog odbacivati kao neispravne.

Istosmjerna.

• (1): Dakle, ukupna energija koju automobil ima sadržana je u spremniku goriva (npr. benzina). U vodi nema energije koju se može iskoristiti - ona je oksidirani vodik (tj. vodik koji je izgorio).
• (2): u HHO generatoru se el. energija koju proizvodi altenator koristi za razbijanje vodikove veze (voda se razlaže na kisik i vodik) - pitanje: odakle dolazi energija za razdvajanje? - odgovor: iz benzina; prilikom izgaranja vodika (čiji je proizvod voda) dobije se jednaka količina energije koja je utrošena za razdvajanje vode, ali ima jedna sitnica - postoje mehanički gubici pri prijenosu energije (motor -> alternator), toplinski gubici (trenje meh. dijelova, otpor žica, zagrijavanje pri razbijanju vodikove veze, ...) - rezultat je da proizvod HHO ćelije (smjesa vodika i kisika, u omjeru 2:1) ima manju energiju nego što je uložena za dobivanje proizvoda (koja je došla iz goriva); o razbijanju ugljikovodičnih lanaca, vidi pod (5)
• (3): Naravno da je riječ o vodiku, kao što si napisao 15-tak riječi kasnije - oxyhydrogen je smjesa vodika i kisika, u ovom slučaju u omjeru 2:1 (budući da se dobiva iz vode, H₂O), uz nešto vlage koja je prisutna budući da se generator zagrijava pri radu (isparavanje, ...)
• (4): Tipično, benzin je smjesa (po masi) 20% C₈H₁₈, 20% C₉H₂₀, 15% C₁₀H₂₂, 15% C₁₁H₂₄, 8% C₆H₆, 10% C₇H₈, 10% C₈H₇ i 2% C₈H₁₀. Pri izgaranju sastavnih spojeva (ugljikovodika) stvaraju se CO₂ i H₂O u slučaju potpunog izgaranja, a ukoliko nedostaje kisika (nepotpuno izgaranje) stvara se i CO, obični C (čađa, više prisutna kod ispuha dizel motora) koji se može hvatati na elemente motora, te neizgoreni ugljikovodici (gorivo). Budući da u zraku postoji i dušik, pri visokim temperaturama u motoru stvaraju se oksidi dušika - NO i NO₂ - posebice ako je u smjesi više zraka od količine potrebne za potpuno izgaranje benzina. Moderni automobili imaju senzore koji točno doziraju količine zraka i goriva da se postigne potpuno izgaranje - dodavanjem smjese vodika i kisika može dovesti do toga da smjesa neće biti ispravna, te će učinkovitost izgaranja pasti, čime je katalizator tim više potreban u slučaju da kontrola doziranja zraka i goriva nije inteligentna. Zadatak katalizatora je pretvaranje toksičnih proizvoda izgaranja u manje toksične (CO u CO₂, dušikove okside u kisik i dušik, neizgorene ugljikovodike u CO₂ i vodu) - kako on koči automobil, nije mi poznato (osim što ima nekakvu masu koju treba voziti okolo). EDIT: smanjuje snagu motora za manje od 5 KS.
• (5): Što se tiče razbijanja lanaca ugljikovodika pomoću vodika, postoje takvi motori. Radi se o posebno konstruiranim primjercima koji izgaraju vrlo osiromašenu smjesu zraka i goriva (oko 50:1) uz dodatak čistog vodika (primjerice, model iz NASA-e koristi 640 grama (7119 litara) vodika na sat da bi se postiglo razbijanje lanaca - koliko sam čuo, HHO generatori proizvode cca 0,5 - 1% ove količine), tako da taj argument ne vrijedi u slučaju standardnih motora (smjesa 14,7:1 za potpuno izgaranje tipičnog benzina dostupnog na tržištu).

Koliko vidim, manje od 5 KS poboljšanja bez katalizatora nije baš vrijedno ispuštanja u okoliš štetnih spojeva - NO stvara kisele kiše, NO i NO₂ uništavaju ozonski omotač, NO₂ je otrovan i uzrokuje edem pluća, CO je toksičan i bez mirisa, neizgoreni ugljikovodici (koji su uvijek prisutni zbog neravnomjenog izgaranja u cilindru) uključuju alkene i vrlo toksične formaldehide, ... Katalizator pretvara oko 95% ovih spojeva u netoksične ili manje toksične spojeve (uglavnom u dušik, CO₂ i vodu).

Ne budi lakovjeran.

Ja nisam vidio nikakve rezultate eko-testa. Tebi ih je pokazao?

rustweaver kaže...

Jakovp kaže...

Haha, da se to može samo tako, misliš da proizvođači auta ne bi radili to? Ili ljudi kasnije? Naravno govorim o slučaju da se ne gube performanse.

Radi se o takozvanom "lean burnu" to jest sagorjevanju mješavine koja ima znatno veći udio kisika u odnosu na gorivo.

 

E sada, oni koji su se ikada igrali sa bilo kakvim oblikom plinskog plamenika znaju što se događa kada se poveća udio kisika u smjesi. Dolazi do snažnijeg sagorijevanja, što uzrokuje stvaranje "šuštećeg plamena" koji je plavičaste boje, veoma vruć, i stvara glasan šušteći zvuk po čemu je u biti i dobio ime.

 

Sa ovakvim sam se ja "brenerom" jako puno družio za vrijeme svog školovanja.

 

Postoje motori koji su dizajnirani sa takvim sagorijevanjem na umu. To su u prvom redu mlazni motori, ali postoje i neki benzinski motori. Prednost takvog sagorijevanja je veća učinkovitost, mane su: razvijanje puno većih temperatura koje iziskuju znatno izdržljivije materijale, te nastanak određenih štetnih spojeva za koje je potreban adekvatan katalizator kako bi ih se uklonilo iz ispuha. Kod mlaznih motora to nije problem jer se većina njihovog rada odvija visoko u atmosferi, dok kod motornih vozila ispušni plinovi predstavljaju značajan problem.

 

Sve u svemu lean burnom podižeš učinkovitost i temperaturu motora, čime prekoračuješ predviđenu radnu temperaturu materijala od kojih je motor načinjen, i neizbježno dovodiš do bržeg trošenja komponenata.

 

Negdje daješ, negdje dobivaš.

Haha ko dagledam MR.Bean(a)

A full mu lici,a gle pak ovo,puko sam od smijeha;

mbaksa kaže...

HTML5 kaže...

A full mu lici,a gle pak ovo,puko sam od smijeha;

  

Mislim da se narajcaju kad govore "bi-em-dabelju", "hidrogen", "hajdrodžn" i "babler".

MOJ BABLER hahahahahah crkavam

Miki Liki kaže...

mbaksa kaže...

HTML5 kaže...

A full mu lici,a gle pak ovo,puko sam od smijeha;

  

Mislim da se narajcaju kad govore "bi-em-dabelju", "hidrogen", "hajdrodžn" i "babler".

Slušaj kako motor ljepo radi taman ovako kako treba.

Taman ovako kako sam ja spojio.

Na videu piše da koristi 65% gorivo 35% vodu lol.

 

Iako nisam primjetio da motor radi loše u trenutku kada je on ugasio svjetla odnosno hajdrodžn mehanizam a s obzirom da je podešen na 65% goriva a trebalo bi po mom skromnom znanju iz Otto motora.

 

 

Hahaha daj ga čuj u engleskoj verziji kad kaže babler

 

 

babla,al balba babla

Kinetička energija tvojeg tijela u stanju mirovanja iznosi nula(Ek=0). Stoga proizlazi da je tvoj proizvedeni rad jednak nuli. Rad je jednak derivaciji sile(F) na nekom putu(s).

@hrx

HHO generator i HHO ćelija nisu dvije iste stvari. Naime HHO generator uz pomoć električne struje razdvaja vodu na vodik i kisik. Kod HHO ćelije je upravo ubrnuto, HHO je pomiješa sa kisikom te kao kemijsku reakciju daje električnu struju. Kao takva HHO ćelija zapravo treba imati zalihu HHO-a kako bi proizvodila struju. U tom slučaju je umjesto vodika bolje koristiti vodik(jer sam vodik ima veću energ. vrijednost od HHO-a)stoga se takva ćelija zove vodikova goriva ćelija(hydrogen fuel cell). E sada... vodikova ćelija je već prava stvar(to je bila tema jednog razgovora koji sam imao sa frendom koji je 2.godina strojarstava), naime njezina korisnost se penje do čak 85% te energija koju može pohraniti je dvostruko veća od one koju pohrani litijski-ionska baterija(gledano iz aspekta → pohranjena energija/kilogramu težine) te da nepomenemo da je uz to puno jeftinije postići visok kapacitet i nema negativnog utjecaja na okoliš (samo je problem imati nekih desetak litara vodika u automobilu nije baš ono.....sigurno). Njemačka(Daimler,Porsche) i Japan(Mazda,Toyota) su utrošili ogromne novce u istraživanje vodikovih ćelija i općenito gorivih ćelije dok amerikanci nisu (sarkazam on) jer se oni ne brinu za svoju energetsku budućnost. Za nekih 50-tak godina ili ćemo pomoću nanotehnologije povečati kapacitet baterije ili ćemo svi voziti na vodikove ćelije (na naftu sigurno nečemo). Danas se vodikove ćelije koriste u busevima za javni prijevoz(Daimler je pionir u tome) te siemens koliko sam čitao svoje koristi u njemačkim podmornicama.