Što ne valja s "tradicionalnim" medijima?

Ja nigdje gore ne velim da je X kvalitetan izvor a da je Y nekvalitetan, nego da je X nužno pouzdan a da Y to ne mora biti (ne ulazeći u kvalitetu svega što potpada pod taj Y, što može biti i loše i dobro) te da, samim time, više sigurnosti leži u X-u nego što je to slučaj s Y-om. Ti tu možeš vidjeti Goebbelsa no radi se samo o racionalnom načelu izbjegavanja izvora koji su potencijalno dvojbeni i afirmacije onih koji to sasvim sigurno nisu. Kraj priče. Jednom kad budeš mogao ustvrditi da je pouzdanost teksta koji ima ISSN broj jednaka nekom fejsbuk postu možemo ići dalje u ovoj raspravi. Ovako mi se čini bjelodanim da, unatoč tome što kvaliteta same literature može varirati, izvori iz kojih je dobivaš nisu tako varijabilni, neki su forumski postovi a neki zahtijevaju tri recenzije prije nego što idu u tisak.

Dobru večer kolega Jarak. Nalazite se ispred Feudalčeve kuće, vrijeme je oblačno. Što kaže Feudalac, jel i on misli da je oblačno? Dobru večer kolega Pero. Pozdrav našim gledateljima. I tako to krene, već si samljeven banalnostima na najgledanijem dnevniku državne tv.

 Mislim da sam već odabrao Draginu stranu :)

Osobno volim misliti da se moje navike nisu promijenile, barem ne mojom voljom. Redovito čitam knjige; nekad su to bile kupljene ili posuđene, sad su uglavnom "skinute" što mi daje fleksibilnost da ih čitam u puno više situacije nego nekad. Tješim se, kad razgovaram s prijateljima, kolegama, itd., da su i oni takvi. Svi se zgražamo nad Rozginom guzom u svakom drugom naslovu i ostalim tipičnim navlakušama. Nekad sam redovito čitao novine, a posebno nedjeljom, danas više uopće ne jer se nema što pročitati. Volim se šaliti da ne čitam sportske jer tamo pišu po istini, a sve druge zato što lažu.

Ukratko, nije problem u meni kao konzumentu. Ja bih i dalje barem jedne ozbiljne novine, radio, tv, bug. Ali njih više nema! Ne zato što sam ja prestao kupovati.

 Prije svega, isprike na kašnjenju s odgovorom.

1. Tim gore po činjenice. ;)

2. Da, isto tako upravo sada ljudi razmjenjuju dječju pornografiju, internet kao poligon za nešto veličanstveno ujedno je i poligon za sve najgore, kao i svaki drugi medij.

3. S ovime se toliko ne slažem da ne znam što bih ti rekao. Što bi bio maksimum knjige? To je dosegla čim je napravljena, ne razumijem kako jedan fizički medij poput knjige uopće može napredovati ili nazadovati, on naprosto jest. Što se ispravljanja tiče to vrijedi u jednakoj mjeri za sve. Ili imaš nekakav objavljen tekst pa ispravke tog teksta idu u novim izdanjima (nakon inicijalnih recenzija, itd.) ili imaš enciklopedijski ili blog ili kolaborativni neki entry koji se stalno ispravlja. To nisu iste stvari, niti su usporedive.

4. Sad mijenjaš moju tezu, ja velim da za prosječnog studenta potencijal jebivjetarenja raste ako radi svoje učenje i istraživanje na internetu za razliku od knjižnice. Ne tvrdim da je internet po defaultu gora opcija, nego da je za većinu, kad se stvari zbroje i oduzmu, gora. Ti tome kontriraš s nekakvom (oprosti mi, ali naivnom) pričom o tome kako je to veličanstveni poligon za razmjenu znanja i pronošenja tolerancije, kao da nikad na internetu nisi bio.

5. Na kraju, rasprava je samo o tome što je to "olakšano učenje" i je li ono detrimentalno za kvalitetu tog učenja. Btw. Gettier ti je članak od 2 strane i u njemu imaš baš sve što ti treba da bi ga se shvatilo, i sve što ti treba da bi ga se kritiziralo. Mimo toga imaš neke seminalne zbornike o samo tom problemu (znanje kao opravdano istinito vjerovanje). Upravo mi je taj primjer smiješan, za originalni članak koji ima svega dvije strane ti si istraživao po internetu i tražio vizualne prezentacije, sorry ali vidim ironiju u tome svemu :D

 Nekad je profesor ocjene davao po ukupnom dojmu, svi znamo za sve oko nas koliko tko vrijedi. Istina, tu je bilo prostora za subjektivnost...

Bježeći od subjektivnosti arbitra, ograničili smo izvore i podskupove znanja koje možemo ocijeniti te se prilagodili normiranom, mjerljivom ispitivanju. Nema subjektivnosti, ali nema više ni objektivnosti. S fakulteta sada mogu doći potpuni idioti.

 Nema problema, svi smo zauzeti :)

Što se utjecaja ilegalnih i štetnih stvari na pojedinca tiče, mislim da po količini nema jasne prednosti između stvarnosti i interneta, pogotovo kad se uzmu u obzir ideološke štetnosti (totalitarizmi i religijski fundamentalizam) kojima i dalje više koristi usmena i osobna predaja. Više sam mentalno oštećen u župskim katehetama i u kafiću nego na internetu.

Hitler je nastao u doba bez interneta - pa koliko kod moj argument bio apsurdan (jer ima i pravilo o raspadu rasprave pri spomenu Hitlera) toliko je i tvoje izvlačenje dječije pornografije.

Heroin je cvjetao i bez interneta. To što neki alat omogućava funkcionalnije operiranje štetnosti nije problem alata, onda bi i žlica bila ilegalna.

Nitko nije rekao da problema nema (jer se i Mein Kampf tiska pa nitko ne pljuje po knjizi već je najveći civilizacijski doseg) pa ne izvlači tako teške argumente jer smo ih svi svjesni.

Tema je releventanost medija u prijenosu informacija u što upada i učenje. Kako je internet multimedijalan (jer s vrmeneom će i e-ink ekrani biti aupari s knjigom) ima više prednosti EOD.

Maksimum knjige je da jedna Big Java - knjiga o developmentu Jave - ima i nema smisla godinu do dvije nakon izlaska.

Slično je i sa većinom tehničke literature koja prebrzo postaje zaostala jer se baš zbog bržeg razvoja tehnologije konstantno događaju iskoraci koje je nemoguće tiskati pravovremeno.

Kako si već izvukao jedan grozan argument sad si me natjerao na jednu očitu izjavu:

Ne tvrdim da internet mora zgaziti knjigu da bi bilo napretka već da se mora napraviti iskorak prema usvajanju interneta kao validnog izvora znanja na našim studijima. To se već čini, ali kako trenutno imam daleko kvalitetniju nastavu humanističkih znanosti na fakultetu na kojem je knjižnica nepotrebna (jer su apsolutno svi materijali dostupni online), mora se uhvatiti korak.

Prednost svakog alata se mora pravovremeno iskoristiti, pa da bi se na kraju i iskorijenilo sve štetnosti (Šverca se i šećer pomiješan sa pijeskom pa što - apsurdnih zloumotvorina ima svugdje).

Potencijal jebivjetarenja ovisi o jebivjetru koji ima potencijal jebivjetarenja.

Na kišni da uz 4 stupnja i nalet sjeverca odlazak u NSK je vjerojatan kao i otvaranje StarGatea do te iste NSK.

Nije i ne možeš to tvrditi. Tj. možeš u Hrvatskoj gdje se djeci od 3. godine prijeti ispadanjem očiju i nošenjem pepeljari ako stoje preblizu kompijutera.

Nisam ja naivan nego jednostavan - ako netko negdje (a nije netko negdje, već većina svugdje) Internet koristi kako bi promicala informaciju (bila ono okičasto heklanje ili pravovremeno zalijevanje hortenzije ili centrifugalna sila primjenjen na okretanje janjca ili detaljna analiza Newton-Liebnetzove formule) onda je to moguće svugdje.

Prije smo heroinom liječili kašalj - zašto misliš da ljudi neće s vremenom naučiti korisiti Internet za nešto bolje?

Olakšano učenje je svaka metoda koja pomogne učeniku shvatiti gradivo. O kvaliteti učenja se ne može pričati jer smo još u tranzitnoj fazi u kojoj je masa znanja postavljena ispred interesa u znanju - jer još uvijek radimo na opismenjavanju mase. No griješiš ako misliš da sene treba ozbiljno prihavtiti reforme obrazovanja sa napretkom na umu.

Futurizam (ne kao pokret nego kao predviđanje budućnosti) je dosad bila podosta egzotična grana promišljanja, no razvojem znanja i tehnologije smanjuje se masa greške, tj. predviđanje je realnije jer se shvaćaju dometi određenih grana. To je poopćeno, no na primjeru obrazovanja se već primjećuje distorzija prije svega vremena koje je potrebno za svladanje nekih vještina i vremena koje je propisano za službeno ovladavanje te vještine. Tu je i distorzija same svrhe unikatne specijalizacije pojedinca jer se prije svega promjenio i sustav rada u toj specijalizaciji, a i sam pojedinca je sposoban za mnogo više od te unikatne specijalizacije. Stoga se mjenjaju termini vještina, hobi, posao, specijalizacija, majstor jer je pojedinac sposoban ovladati sa više alata i misaonih vještina.

Na mom primjeru Gettiera ignorirao si da sam naveo kako je u pitanju osoba koja nije imala logiku u dosadašnjem obrazovanju (kao ni filozofiju) pa joj je sam pojam premisa (S i P i Q) stran i odbojan, te je prije svega potrebno razbiti mit o filozofiji i logici (matematici) koji je snažan u hrvatskim školama (jer balkanci su jedini ljudi koji filozofirati koriste u derogativnom smislu).

I bez tih navoda, nemaš pravo umanjivati nečiju volju za učenjem ili metodu učenja. Tebi je svega dvije strane, nekome je to iscrpno štivo. Ono što je laiku upravo i sumnjičavo su baš ta količina, te dvije strane, jer je sa metodom učenja filozofije (koja se nažalost predstavlja kao bacanje sveska od 900 strana na stol) laiku neshvatljivo da je toliko bitan rad sastavljen na svega dvije strane.

(U programiranju najvažniji principi i metode nekada nemaju više od 10 linija koda, no opet većini bi trebali iscrpni tutoriali da ih shvate)