Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svijetu?

poruka: 84
|
čitano: 11.813
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svijetu?".
14 godina
offline
Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svijetu?

http://www.europarl.europa.eu/news/hr/news-room/20170210IPR61808/robots-and-artificial-intelligence-meps-call-for-eu-wide-liability-rules

They also ask the Commission to consider creating a European agency for robotics and artificial intelligence,

to supply public authorities with technical, ethical and regulatory expertise.

 

They bi bili članovi europskog parlamenta.

Ključni dio su ostali boldovi.

Čiji lobi bude jači taj će diktirati slovo zakona.

Prevelik je novac u igru da bi se ovakve stvari dale na odluku političaru vulgaris.

 

 

 

 

Not scared of flying saucers
 
0 0 hvala 0
17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije

Veliko je pitanje među znanstvenicima koliko ti imaš slobodnu volju, a koliko su ti postupci unaprijed određeni i prije nego se odlučiš za njih. Dakle, ovo što kaže SC - i ti si programiran. 

https://www.psychologytoday.com/blog/sapient-nature/201205/free-will-is-illusion-so-what

https://www.scientificamerican.com/article/is-free-will-an-illusion/

 

 

This space for rent!
16 godina
offline
Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svijetu?

 

Nekako mi je iluzorno raspravljati o tome da li su i koliko zakonodavci dorasli suvremenom svijetu (tehnološkim i inim drugim novotarijama), kad je sasvim jasno da nisu dorasli niti najobičnijim, i prosječnom stanovniku neke zemje, puno razumljivijim stvarima, a kamoli nečemu tako stručnome da ni stručanjaci nisu sasvim načistu što napraviti.

 

Kada samo pogledamo stanje u naštem zakonodavtsvu (mada mi stvarno nismo dobar primjer za bilo što), vidimo da se donosi hrpa zakona koji uglavnom ne predstavljaju niti približno dobra riješenja neke problematike, pa onda nakon toga slijedi cijela hrpa izmjena i dopuna zakona, pa izmjena izmjenjenog i dopuna dopunjenog... i tako u krug. Ako opozicija smisli kvalitetan amandman, nema šanse da se isti uvrsti u zakon, jer, nema veze što je dobar, smislila ga je opozicija, i u najboljem slučaju, za godinu dvije, isti taj amandman, malo promjenjen predloži pozicija, i bude prihvaćen. Na takav način, zakonodavstvo ne može normalno funkcionirati.

 

A što se same teme tiče, Petirka je tu u pravu (mada joj je argumentacija totalno promašena), jer je besmislena odgovornost stroja (bez obzira koliko on 'inteligentan' i 'samostalan' bio) koji, niti zarađuje novac za život, niti ima emocije pa da opasnost zatvorske kazne na njega djeluje korektivno. Odgovornost čovjeka (i snošenje posljedica za istu) ne proizlazi iz čnjenice što on ima dušu, nego zbog toga što on mora raditi za svoj opstanak, i ima urođeni nagon za preživljavanje, pa novčane, zatvorske ili neke druge kazne mogu na njega djeluju preventivno (razuman čovjek nastoji se ponašati u skladu sa normama, da bi izbjegao kaznu, mada se u praksi često događa da ljudi krše norme onda kada misle da za njhiovo kršenje neće odgovarati).

 

Nekakav autonomni stroj, sa umjetnom inteligencijom, koji samostalno donosi odluke, bi po logici stvari, trebao biti isprogramiran na takav način da ne može kršiti zakone, pa bi samim tim bilo besmisleno 'kažnjavati' robota na isti način kako se kažnjavaju ljudi (tj. ne bi bilo potrebe za tim), a ni odgovornost za eventualne štetne posljedice djelovanja toga stroja (koji se dosljedno pridržava svih zakona i pravila) ne može snositi stroj, pa bi u takvim slučajevima (npr. autonomno vozilo iz prethodno navedenog primjera, koje je prouzrokovalo štetu u promet) financijsku štetu trebao snositi nekakav državni fond (koji bi se financirao oporezivanjem proizvodnje takvih autnomnih strojeva), a zatvorske kazne ne bi ni bilo.

 
2 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
maxym kaže...

 

 

Nekakav autonomni stroj, sa umjetnom inteligencijom, koji samostalno donosi odluke, bi po logici stvari, trebao biti isprogramiran na takav način da ne može kršiti zakone, pa bi samim tim bilo besmisleno 'kažnjavati' robota na isti način kako se kažnjavaju ljudi (tj. ne bi bilo potrebe za tim), a ni odgovornost za eventualne štetne posljedice djelovanja toga stroja (koji se dosljedno pridržava svih zakona i pravila) ne može snositi stroj, pa bi u takvim slučajevima (npr. autonomno vozilo iz prethodno navedenog primjera, koje je prouzrokovalo štetu u promet) financijsku štetu trebao snositi nekakav državni fond (koji bi se financirao oporezivanjem proizvodnje takvih autnomnih strojeva), a zatvorske kazne ne bi ni bilo.

 Zakoni i prometna pravila su napravljena na takav način da ako se provode do najsitnijeg detalja ne postoji mogučnost da svojom greškom izazoveš prometnu nesreću. Prometne nesreće nastaju kada čovjek odluči kršiti prometna pravila iz bilo kojeg razloga. 

 

Prema tome ne postoji način da autonomno vozilo izazove nesreću, a da se ne može utvrditi odgovornost zbog greške u kodu, materijalu ili neke treće strane. 

 

U slučaju da kod odluči da auto treba proči kroz crveno kriv je program, ako senzor nije očitao crveno kriv je senzor, ako si petljao samostalno po programu kriv si ti, ako ga je netko hakirao kriv je onaj koji je hakirao. Onaj ko sigurno nije kriv je auto i svi ostali vozači auta koji bi po tebi trebali snosit štetu. 

 

Ono što je mene puno više strah i problem kod autonomnih vozila je to da će takva vozila zbog vrlo rigoroznih i krutih prometnih pravila izazvat potpuni kolaps prometa. Jer će ti se neki sivonja parkirat na voznoj traki dok on ode nešto sredit na općinu, a autonomni auto će ti blokirat iza njega jer ne smije zaobići zbog pune crte. A ni jedan proizvođać ti neće riskirat da u tom slučaju mrvicu zaobiđe propis jer ako se nešto dogodi onda je najeb...

17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije

@Drago 

Pusti sad koliko smo mi programirani ili nismo - stavi bilo kojeg čovjeka da radi stoput istu stvar zaredom i neće ju nikad napraviti stoput jednako. Robot hoće. Nije bezveze cilj zamijeniti ljude robotima u bilo kojim repetitivnim radnjama, kao i radnjama koje traže preciznost itd.

 

Koliko je moja volja slobodna u odnosu na onu nekog robota je ono što ovdje radi razliku, a obzirom da je robot stroj koji za isti ulazni podatak uvijek daje isti rezultat (dokle god mu je program isti ili ne dođe do nekog kvara), mogu bez pardona tvrditi da je moja volja "slobodnija" od one robota i da sam ja za svoje postupke odgovoran, dok robot to ne može nikako biti.

 

Prebaciti odgovornost plaćanja osiguranja na korisnika/vlasnika mi je u tom smislu bezobrazno i pokvareno, al' opet sasvim u skladu s današnjim društvom gdje (sad se ponavljam) programer nije za ništa odgovoran.

 

Ajmo uzet za primjer onu Teslu koja se zabila pod kamion jer sustav nije registrirao razliku između neba i cerade kamiona...

Je li kriv proizvođač koji je na cestu stavio sustav koji ne može funkcionirati u takvim situacijama? Bio bi, da nije stavio disklejmer kako je to tehnologija u razvoju, kako vozač mora uvijek imati ruke na volanu, kako vozač mora paziti, ... Realno skroz đubretarski!

Slažem se da je kupac (vozač) takvog vozila trebao znati u što se upušta ali nema teoretske šanse da možeš nekoliko sati sjediti s rukama na volanu, pratiti promet i ne raditi apsolutno ništa. Pod tim uvjetima, taj proizvod nije nikad smio biti stavljen na tržište.

Opet, čovjek si je sam kriv jer je jednostavno kupio lošeg robota. Ajmo to iskreno reć', zapravo takav robot i ne bi trebao biti na cesti, jer mu jedna od osnovnih funkcionalnosti - ne funkcionira.

Svejedno, u kontekstu ovog primjera, obzirom da robot ipak nije autonoman i postoje određene upute za rukovanje, kojih se vozač nije pridržavao, OK, odgovoran je vozač.

 

Ali u kontekstu bilo kojeg autonomnog robota, osim ako upute za korištenje ne uključuju stavku tipa "uvijek idi iza robota i gledaj što radi", korisnik/vlasnik jednostavno ne može biti kriv, kao što ne može niti taj autonomni uređaj, dizajniran da radi to što radi, po uputama koje je dobio i kojih će se uvijek, u bilo kojem trenutku (do nekog kvara) držati. A te upute mu je dao proizvođač i proizvođač je taj koji tvrdi da robot radi to što radi na siguran način po sve ostale. Jedino još možemo pričati o tome je li neko tijelo koje daje dozvole testiralo i predvidjelo sve što je trebalo, ali korisnik/vlasnik bi tu IMHO trebao biti amnestiran bilo kakve odgovornosti, bilo moralne, bilo financijske. Dokle god uređaj koristi u skladu s uputama, naravno.

Gledam te!
17 godina
odjavljen
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
BlackDog22 kaže...

No onaj nad kime je šteta počinjena i dalje tereti vlasnika automobila. I tu onda na scenu stupa obavezno siguranje koje tu štetu pokriva, automatski, a osiguranje se onda pokušava naplatiti od treće strane koju smatra odgovornom za nesreću, ako uspije dokazat odgovornost (ako ona uopće postoji, u slučaju je do nesreće došlo zbog toga što se vozač nije pridržavao uvjeta ugovora).

To većim dijelom ovisi o zakonodavstvu i sustavu osiguranja. Potraživanje od vlasnika automobila nije stvar odgovornosti, već praktičnosti rješenja.

 

Veliki Brat kaže...

Znam da bi regulativa koja zakonski odgovornim drži proizvođača (uključivo i programera) usporila razvoj

A neodgovornost proizvođača neće utjecati na prodaju, a time i razvoj?

 

Big wheel keep on turning, Proud Mary keep on burning, Trolling, trolling, trolling on the river.
15 godina
online
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Veliki Brat kaže...
Koliko je moja volja slobodna u odnosu na onu nekog robota je ono što ovdje radi razliku, a obzirom da je robot stroj koji za isti ulazni podatak uvijek daje isti rezultat (dokle god mu je program isti ili ne dođe do nekog kvara), mogu bez pardona tvrditi da je moja volja "slobodnija" od one robota i da sam ja za svoje postupke odgovoran, dok robot to ne može nikako biti.

 Ali i za tebe je moguće da za isti ulazni podatak daješ isti rezultat, to je upravo i točno ako nemaš slobodnu volju. Mislim da ti ne razumiješ o kakvom robotu govorimo, nije ovdje baš ponašanje robota tako jednostavno da se može uvijek predvijeti jer govorimo o onima s umjetnom inteligencijom. Npr. u prometu imaš hrpu ulaznih podataka, hrpu mogućih situacija, nešto što nije baš moguće u potpunosti specificirati. Tu se koriste razne nedeterminističke metode koje ne možeš uvijek predjeti. Npr. možeš pomoću određenih metoda strojnog učenja naučiti sustav da prepoznaje mačke na slici, no opet kod dosta takvih metoda nikome nije baš jasno kako to točno funkcionira.

 

Promet i situacije koje se u njemu mogu dogoditi su vrlo kompleksne i raznolike i apsolutno je nemoguće testirati sustav na sve moguće ulaze i izlaze. Stvar je da ni ljudi ne regiraju uvijek dobro, ne iz namjere ili nekog svjesnog propusta, već jednostavno im mozak pogriješi, npr. prođu kroz crveno jer ga na primijete, ili krivo procjene neku udaljenost. Takvo što je moguće i kod robota, premda bi naravno trebalo biti višestruko manje.

Poruka je uređivana zadnji put pet 17.2.2017 11:25 (captain_soap_McTawish).
16 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
BlackDog22 kaže...
maxym kaže...

 

...

 Zakoni i prometna pravila su napravljena na takav način da ako se provode do najsitnijeg detalja ne postoji mogučnost da svojom greškom izazoveš prometnu nesreću. Prometne nesreće nastaju kada čovjek odluči kršiti prometna pravila iz bilo kojeg razloga. 

 

Prema tome ne postoji način da autonomno vozilo izazove nesreću, a da se ne može utvrditi odgovornost zbog greške u kodu, materijalu ili neke treće strane. 

 

 

Bilo bi jako lijepo kada bi to bilo točno, međutim nisam suguran da je to baš tako.

 

Zašto?

 

Zato što je u realnom životu toliko mogućih događaja da ih je nemoguće sve kategorizirati i regulirati, a osim toga imaš i zakonske propise koji su nedovoljno regulirani. Npr. ona famozna odredba koja kaže da 'vozač treba prilagoditi brzinu automobila uvjetima na cesti'. Takva, neprecizna odredba, daje mogućnost zakonodavcu da uvijek okrivi vozača, koji je npr. vozio unutar dozvoljenog limita, ali je cesta tako loše napravljena da u određenim vremenskim uvjetima uopće nije bila pogodna za pometovanje.

 

Ili recimo, ako imaš situaciju da se na asfaltu stvorio sloj leda u zavoju, i ti naiđeš sa tehnički ispravnim automobilom, vozeći debelo ispod ograničenja brzine i izletiš u zavoju sa ceste. Po ovoj odredbi zakona, kriv si, jer nisi 'prilagodio brzinu uvjetima na cesti', iako praktično nisi mogao niti pretpostaviti da se dio cese zaledio, a, ako ai to i mogao predvidjeti, brzinu bi morao smanjiti do 0 da bi mogao biti potpuno siguran da nećeš proklizati. (ovo je malo ekstreman primjer, ali u praksi se često događa da se vozači kažnjavaju na ovakav način, iako često puta krivnja dobrim dijelom bude na loše održavanoj cesti).

 

Uvijek postoji mogućnost da autonomno vozilo izazove prometnu nezgodu, pa čak i ako je programirano u skladu sa zakonom, i ako je taj zakon savršeno precizno napisan (dakle puno jasniji i detaljniji od trenutno važečeg zakona), zato što se uvijek može dogoditi nepredviđena situacija koju je nemoguće izbjeći zbog zakona fizike (automobil u kretanju se ne može zaustaviti u stotinki sekunde).

 

A što se tiče onog zadnjeg, sa autonomnimi automobilima i eventualnom zbrkom u prometu, prilično sam siguran da će eventualno uvođenje potpuno autonomnih automobila zahtjevati i potpunu zabranu prometovanja klasičnih automobila sa vozačem, jer u bi u takvim uvjetima vozač-čovjek predstavljao preveliku opasnost za autonomna vozila (autonomna vozila imaju veću brzinu reakcije od čovjeka, pa čovjek ne bi mogao dovoljno brzo reagirati u graničnim slučajevima, a s druge strane čovjek i njegovo ponašanje predstavljaju preveliki broj nepoznatih varijabli za kompjuter u autonomnom vozilu).

17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
MrBlc kaže...

A neodgovornost proizvođača neće utjecati na prodaju, a time i razvoj?

Ne kužim kakve to ima veze s onim što sam ja napisao?

 

captain_soap_McTawish kaže...
Veliki Brat kaže...
Koliko je moja volja slobodna u odnosu na onu nekog robota je ono što ovdje radi razliku, a obzirom da je robot stroj koji za isti ulazni podatak uvijek daje isti rezultat (dokle god mu je program isti ili ne dođe do nekog kvara), mogu bez pardona tvrditi da je moja volja "slobodnija" od one robota i da sam ja za svoje postupke odgovoran, dok robot to ne može nikako biti.

 Ali i za tebe je moguće da za isti ulazni podatak daješ isti rezultat, to je upravo i točno ako nemaš slobodnu volju. Mislim da ti ne razumiješ o kakvom robotu govorimo, nije ovdje baš ponašanje robota tako jednostavno da se može uvijek predvijeti jer govorimo o onima s umjetnom inteligencijom. Npr. u prometu imaš hrpu ulaznih podataka, hrpu mogućih situacija, nešto što nije baš moguće u potpunosti specificirati. Tu se koriste razne nedeterminističke metode koje ne možeš uvijek predjeti. Npr. možeš pomoću određenih metoda strojnog učenja naučiti sustav da prepoznaje mačke na slici, no opet kod dosta takvih metoda nikome nije baš jasno kako to točno funkcionira.

 

Promet i situacije koje se u njemu mogu dogoditi su vrlo kompleksne i raznolike i apsolutno je nemoguće testirati sustav na sve moguće ulaze i izlaze. Stvar je da ni ljudi ne regiraju uvijek dobro, ne iz namjere ili nekog svjesnog propusta, već jednostavno im mozak pogriješi, npr. prođu kroz crveno jer ga na primijete, ili krivo procjene neku udaljenost. Takvo što je moguće i kod robota, premda bi naravno trebalo biti višestruko manje.

Ne, nisam to rekao, rekao sam uvijek isti rezultat. Osim što se u godini dana nikad ne vozim istom cestom do posla, nekad prođem kroz zeleno, nekad kroz žuto, a nekad (jako rijetko) čak i kroz crveno. Da nemam slobodnu volju, to bi možda izgledalo drugačije, a možda čak i postoje ljudi koji nikad u životu nisu prošli negdje na crveno. Imaju li oni slobodnu volju je ipak pitanje za neku drugu temu...

 

Ne, robot ne može uopće procijeniti - njemu senzor daje informaciju. Ispravnu ili neispravnu nije bitno, ali robot ima definitivne inpute i nakon obrade informacija iz tih inputa slijedi rezultat. Ako su svi inputi isti i sva obrada jednaka, rezultat će biti isti. Potpuno istovjetno onom uvodnom primjeru iz Draginog linka gdje se postavlja pitanje koliko nam je slobodna volja zapravo slobodna (jbga, dalje od toga nisam došao, na poslu sam).

A posebno mi je fora kako u prometu "imaš hrpu ulaznih podataka, hrpu mogućih situacija, nešto što nije baš moguće u potpunosti specificirati", dok u navedenom primjeru o slobodnoj volji tip priča o pretpostavci da imaš jednak genetski materijal, jednake roditelje, iste uvjete odrastanja i ne znam što još sve ne isto  :)

 

Upravo u tome i je poanta - ljudi ne reagiraju uvijek isto. Zašto? Reagiraju li autopiloti uvijek isto? Zašto?

Znači imašuvijek iste inpute, ne različite, ne milijun različitih situacija, ne varijante... Ukoliko su svi inputi identični, hoće li 1000 autopilota iste firme, s istim programom, u istom automobilu reagirati jednako i hoće li 1000 ljudi iz iste autoškole, od istog instruktora, u istom automobilu koji su učili na jednakom poligonu (u uvijek identičnim situacijama - zamisli si umjetni grad) reagirati jednako? Ja ne znam, ali imam neke pretpostavke. Hoćeš li ti uopće pretpostavljati ili ćeš čekati da se napravi navedeni eksperiment, meni je svejedno...

Gledam te!
16 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije

Čini mi se da si malo 'pobrkao lončiće', ovdje se ne govori u unaprijed programiranom sklopu koji uvijek daje iste rezultate za iste ulazne podatke.

 

Jedna od definicija inteligencije je: sposobnost snalaženja u novonastaloj sitauciji. Što u biti znači da stroj koji posjeduje umjetnu inteligenciju nema unaprijed programirano ponašanje za sve moguće situacije (kojih je tako puno da je to praktično nemoguće izvesti), nego ima set unaprijed zadatih ograničenja i reakcija u određenim slučajevima, ali i sposobnost učenja i donošenja samostalnih (dakle ne prethodno određenih) odluka u svim slučajevima koji nisu unaprijed definirani.

 

Takav stroj neće uvijek isto reagirati u sličnim situacijama, što ne znači da će nekad proći kroz crveno na semaforu, jer mu je to izrijekom zabranjeno, ali u drugim slučajevima, koji nisu jasno definirani zakonskim odredbama, reagirati će drugačije, tj. svaki put sve bolje (jer ima sposobnost učenja).

17 godina
neaktivan
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
maxym kaže...

 

 

Bilo bi jako lijepo kada bi to bilo točno, međutim nisam suguran da je to baš tako.

 

... 

 

 Pa opet je kriv da li senzor koji nije registrirao led, da li program koji nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti. Da se to dogodi tebi kao vozaču ti si kriv što si izletio sa ceste, odnsono tvoji senzori nisu registrirali led, a tvoj kompjuter nije na vrijeme ili nije dobro pristupio problemu. Kod autonomnog računala ono što obavljaš ti svojim mozgom treba obavljat sustav senzora i računala. Ako auto uleti u maglu sa 130 na autoputu, u potpunosti ju negirajući, nije krivo imaginarno stanje na cesti nego kvar na senzoru ili manjkavost programa. Primjer, moj auto mene obavijesti kada vanjska temperatura padne ispod 3 stupnja što znači da postoji mogućnost leda na cesti. Autonomni auto osim tog piska će i smanjit brzinu na recimo 40. A ako nisi promjenio gume ili stavio lance će te parkirat na prvom ugibalištu ili zaustavnoj traci.

 

Da i taj ekstremni primjer je ono što će se dogoditi sa utonomnim vozilima. Ako stanje na cesti bude takvo da računalo izračuna da brzina treba biti 0, ono će stati. Jer ako postoji mogućnost da ja kao putnik tužim kompaniju jer je auto vozio 50, a prometni stručnjak kaže da je trebalo biti 20, onda je proizvođać u velikom problemu. 

 

I ja nisam rekao da autonomni automobil neće sudjelovat u nesreći nego sam rekao da ako se provode sva prometna pravila da neće svojom greškom uzrokovat nesreću. A to što ti nisi prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, znači da nisi provodio prometna pravila do kraja. A ako nisi siguran kolika je to prilagođena brzina, a ne želiš preuzet rizik da saznaš na teži način onda ti ne preostaje drugo nego da parkiraš sa strane dok se uvjeti ne promjene. I to će se događat. Kad uletiš s autonomnim u nekakvu nepogodu gdje će njemu blokirat senzori auto će te parkirat sa strane i neće dalje ići. 

 

Nemoguće je u jednom trenutku u potpunosti maknut sve normalne aute i uvest sve autonomne, tako da će morat nužno postojat vrijeme kada će ti auti biti na našim prometnicama istovremeno. 

Poruka je uređivana zadnji put pet 17.2.2017 13:06 (BlackDog22).
17 godina
neaktivan
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
maxym kaže...

Čini mi se da si malo 'pobrkao lončiće', ovdje se ne govori u unaprijed programiranom sklopu koji uvijek daje iste rezultate za iste ulazne podatke.

 

Jedna od definicija inteligencije je: sposobnost snalaženja u novonastaloj sitauciji. Što u biti znači da stroj koji posjeduje umjetnu inteligenciju nema unaprijed programirano ponašanje za sve moguće situacije (kojih je tako puno da je to praktično nemoguće izvesti), nego ima set unaprijed zadatih ograničenja i reakcija u određenim slučajevima, ali i sposobnost učenja i donošenja samostalnih (dakle ne prethodno određenih) odluka u svim slučajevima koji nisu unaprijed definirani.

 

Takav stroj neće uvijek isto reagirati u sličnim situacijama, što ne znači da će nekad proći kroz crveno na semaforu, jer mu je to izrijekom zabranjeno, ali u drugim slučajevima, koji nisu jasno definirani zakonskim odredbama, reagirati će drugačije, tj. svaki put sve bolje (jer ima sposobnost učenja).

 Prometni sustav je visoko uređeni sustav gdje nema potrebe za improvizacijom. Sva improvizacija koja postoji u prometu nastaje zbog čovjeka, odnosno zbog njegovih loših odluka koje su nekad čak i protivne pravilima. 

 

Znači kad dođeš do raskršća postoje točno definirana pravila tko ide prvi, a tko zadnji. Problem nastane kad neki auto odstupi od tog pravila i onda nastane kaos. Pošto se autonomnom autu ne žuri i zna savršeno sva pravila nema razloga da na istom raskršću ima potrebu improvizirati. Sva inteligencija u ovim autonomnjim autima je pokušavanje preživljavanja u prometu gdje je okružen ljudima. Velika većina te inteligencije u svijetu gdje postoje samo autonomni auti je potpuno nepotrebna. 

 

Najveća inteligencija će biti izabrat najbržu rutu do odredišta, a ne da jedna ulica bude krcata, a ona paralelna s njim prazna. 

17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
maxym kaže...
stroj koji posjeduje umjetnu inteligenciju nema unaprijed programirano ponašanje za sve moguće situacije (kojih je tako puno da je to praktično nemoguće izvesti), nego ima set unaprijed zadatih ograničenja i reakcija u određenim slučajevima, ali i sposobnost učenja i donošenja samostalnih (dakle ne prethodno određenih) odluka u svim slučajevima koji nisu unaprijed definirani.

 

Takav stroj neće uvijek isto reagirati u sličnim situacijama, ... reagirati će drugačije, tj. svaki put sve bolje (jer ima sposobnost učenja).

E, i upravo ovo boldano je meni problematično. Koliko su te odluke realno samostalne (kao proizvod nekog skupa algoritama koji odlučuje što je "bolje"), no bitnije - koliko su za njih odovorni (redom):

- proizvođač,

- administrativno tijelo (koje mu odobrava sudjelovanje u prometu),

- vlasnik/korisnik?

 

Jer ako je ideja da vlasnik plaća osiguranje iz kojeg će se isplaćivati nekakve odštete, onda je to besmisleno, obzirom da vlasnik jedini nema nikakvog utjecaja na stroj - kako je napravljen, što radi na cesti, kao niti je li uopće smio biti na cesti.

Gledam te!
15 godina
online
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Veliki Brat kaže...

 Ok, dakle ti ovdje ne razumiješ o čemu se govori kad se govori o ulazima i izlazima i ne razumiješ baš kako umjetna inteligencija radi.

 

Za početak, determinizam nekog sustava ne podrazumijeva da se on ponaša kao funkcija trenutnog ulaza, tj. da će za isti ulaz uvijek dati isti izlaz. To je zato što to može ovisiti o stanju sustava tj. o prethodnim ulazima koje je dobio. Dakle, ako takvom sustavu dadneš isti niz ulaza, onda će se njegovo ponašanje biti jednako.

 

Zatim manje bitno, ista genetska baza ne podrazumijeva iste ljude, jer to samo genetska baza. Iz te genetske baze dobiješ čovjeka s genima iz nje, a ljudi s različitim genima su različiti. Uostalom nisam gledao video o kojem govoriš niti ga uzimam kao izvor o pitanju slobodne volje.

 

Ključno je shvatiti što se misli pod ulaz kad govorimo o pitanju slobodne volje kod čovjeka. Ako npr. vidiš nešto, ulaz u čovjeka nije to što vidiš takvo nešto, već oni signali što dolaze do čovjekova mozga. Dakle sunčevo elektromagnetsko zračenje do tvoga oka i onda se tu pretvori u električke signale koji idu u tvoj mozak i tamo se obrađuju i rade procjene. Kako općenito ti vidiš koliko je neki predmet udaljen, jel svjesno provodiš nekakve izračune ili to nekako jednostavno "vidiš" tj. intinutivno znaš. E pa to što ti jasno vidiš nije iz vedra neba, već su određeni dijelovi tvoga mozga odradili neke stvari i tako si dobio predožbu koliko je neki predmet udaljen. Ako si slušao psihologiju sigurno si učio principe na kojima to mozak radi, tipa manji predmet i su udaljeniji, binokularni vid itd. Zato se i naša percepcija može bez problema zavarati ako znaš kako, sjeti se samo onoga s onom plavom/zlatnom haljinom.

 

Za demonstraciju, recimo da imaš robota koji ima samo kameru i kreće se i mora prepoznati mačke da ih ne zgazi. Ne funkcionira to tako da njemu na ulaz dođe da se mačka nalazi i da se on onda treba maknuti. Njemu ti je ulaz ono što kamera snimi, npr. slika 1000 * 1000 * 3 (svaki piksel ima RGB komponentu) i kako sad prepoznati je li tu mačka ili ne? Stvar je da tu ima praktički beskonačno mnogo inputa, neka se slika mačke samo malo promijeni u svjetlini te imaš drugu sliku. Mačka može biti u milijun različitih poza, boja, oblika, slika može biti s raznih kuteva pod raznim svjetlom itd. Dakle tu u praksi nikad nećeš imati dva ista inputa. Skaliraj to na neku stvarnu primjenu umjetne inteligencije i vidjet ćeš da tu baš klasične metode ne pomažu. Tu sad imaš razna bliska područja (duboko učenje, strojno učenje, umjetna inteligencija) gdje se rabe sasvim drugačije nedeterminističke (s našeg stajališta) za koje nekad baš i ne može objasniti zašto rade, puno bliže načinu na koji čovjek funkcionira. Na primjer možeš naučiti program da igra igrici flappy bird i to uspješno, ali to ne znači da možeš predvidjeti kako će uvijek reagirati.

 

Dakle, ako kao ulaz promatramo sve moguće signale koje dolaze do nekog sustava ili čovjeka, tada možemo raspravljati o tome imali čovjek slobodnu volju i jeli taj sustav determiniran. No u stvarnome svijetu ne možemo nikada gledati tako nisko već gledamo na višoj razini i sa tog stajališta to je nedeterminirano.

 

I jedna greška koju radiš je da inherentno pretpostavljaš da čovjek može imati slobodnu volju, a robot ne. Ako ljudi imaju slobodnu volju i svijest, nema nikakvog razloga zašto to roboti to u nekoj budućnosti ne bi mogli, jedino ako vjeruješ da ljudi imaju dušu ili nešto sl.

 

Poruka je uređivana zadnji put pet 17.2.2017 13:19 (captain_soap_McTawish).
17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
captain_soap_McTawish kaže...
. Tu sad imaš razna bliska područja (duboko učenje, strojno učenje, umjetna inteligencija) gdje se rabe sasvim drugačije nedeterminističke (s našeg stajališta) za koje nekad baš i ne može objasniti zašto rade, puno bliže načinu na koji čovjek funkcionira. 

 

 

 

 

Ovo je vrlo bitno za shvatiti. Suvremena računala i programi i kad se ne radi o neuronskim mrežama i umjetnoj inteligenciji su toliko složeni da često puta mi zapravo ne znamo točno kakvi se procesi odvijaju unutar njih i unutar svake funkcije, a kod umjetne inteligencije se radi o treniranju gdje se daje veliki skup ulaznih podataka da bi se dobio željeni i optimalni skup izlaza. 

 

Interni matematički model koji se tako može i mijenjati uglavnom nije moguće detaljno raščlaniti i shvatiti do zadnje instrukcije kako se i zašto nešto događa, kao što je to bio slučaj s programima prije. Sada između samog assemblera (instrukcija kodiranih u procesoru) i konačnog izlaza stoji više softverskih slojeva koji od korisnika maskiraju što se "stvarno" događa. 

 

Tko je bio na BFS-u mogao je slušati Svena Marušića iz Infocumulusa kako priča o tome jer je njegova firma baš pravila takav AI program i zna o čemu se radi.

This space for rent!
17 godina
odjavljen
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
maxym kaže...

Zato što je u realnom životu toliko mogućih događaja da ih je nemoguće sve kategorizirati i regulirati, a osim toga imaš i zakonske propise koji su nedovoljno regulirani. Npr. ona famozna odredba koja kaže da 'vozač treba prilagoditi brzinu automobila uvjetima na cesti'. Takva, neprecizna odredba, daje mogućnost zakonodavcu da uvijek okrivi vozača, koji je npr. vozio unutar dozvoljenog limita, ali je cesta tako loše napravljena da u određenim vremenskim uvjetima uopće nije bila pogodna za pometovanje.

 

Ili recimo, ako imaš situaciju da se na asfaltu stvorio sloj leda u zavoju, i ti naiđeš sa tehnički ispravnim automobilom, vozeći debelo ispod ograničenja brzine i izletiš u zavoju sa ceste. Po ovoj odredbi zakona, kriv si, jer nisi 'prilagodio brzinu uvjetima na cesti', iako praktično nisi mogao niti pretpostaviti da se dio cese zaledio, a, ako ai to i mogao predvidjeti, brzinu bi morao smanjiti do 0 da bi mogao biti potpuno siguran da nećeš proklizati. (ovo je malo ekstreman primjer, ali u praksi se često događa da se vozači kažnjavaju na ovakav način, iako često puta krivnja dobrim dijelom bude na loše održavanoj cesti).

To je više problem lošeg pravosuđa. Vozač treba prilagoditi vožnju uvjetima na cesti, ali to se samo kod nas tumači da te ništa ne smije iznenaditi. Vozač treba prilagoditi brzinu vožnje tako da stigne reagirati na nepredviđene okolnosti koje je moguće predvidjeti. Na prvu zvuči kontradiktorno i zbunjujuće, ali to u osnovi znači da u okuku ulaziš brzinom kojom možeš stati bez izlaska iz svoje trake ako naiđeš na prepreku koju prije ulaska ne vidiš, ali ako se radijus okuke nakon točke koju ne vidiš dodatno smanjuje ili se cesta u okuci sužava ili je kriv nagib, to su okolnosti koje ne možeš predvidjeti, koje spadaju pod tehničku neispravnost ceste, i na koje bi te prometni znak trebao upozoriti kako bi mogao prilagoditi brzinu na način da stigneš reagirati i na nepredviđene okolnosti unutar takvih okolnosti. Ako vidiš djecu da se igraju uz rub ceste, predvidiva okolnost je ta djeca mogu istrčati na cestu, ali nije predvidiva okolnost da ti se samoubojica sa zgrade baci pred auto. Tu nastupa najveća razlika između ljudi i AI-a: AI, koliko god bio inteligentan, i dalje je stroj rađen s točno određenom svrhom i kao takav može dati egazktne podatke na osnovu kojih je donio odluku, a kako smo daleko od AI-a opće namjene, takav AI nema opće misaone procese koji mu mogu zaokupiti pažnju, pa da zbog toga propusti nešto primjetiti. AI može nešto neprimjetiti ili zbog greške u dizajnu, ili zbog kvara, ili s namjerom. Ovo treće već spada pod scenarije SF filmova, ali u osnovi isto predstavlja grešku u dizajnu.

 

Veliki Brat kaže...

Ne kužim kakve to ima veze s onim što sam ja napisao?

Samo sam se nadovezao da po pitanju razvoja nije samo stvar da li će proizvođač odgovarati ili ne. Ako se (prevelik) dio odgovornosti prebaci na kupca/vlasnika, to će jednako loše utjecati na razvoj.

Big wheel keep on turning, Proud Mary keep on burning, Trolling, trolling, trolling on the river.
16 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
BlackDog22 kaže...
maxym kaže...

 Prometni sustav je visoko uređeni sustav gdje nema potrebe za improvizacijom. Sva improvizacija koja postoji u prometu nastaje zbog čovjeka, odnosno zbog njegovih loših odluka koje su nekad čak i protivne pravilima. 

 

Znači kad dođeš do raskršća postoje točno definirana pravila tko ide prvi, a tko zadnji. Problem nastane kad neki auto odstupi od tog pravila i onda nastane kaos. Pošto se autonomnom autu ne žuri i zna savršeno sva pravila nema razloga da na istom raskršću ima potrebu improvizirati. Sva inteligencija u ovim autonomnjim autima je pokušavanje preživljavanja u prometu gdje je okružen ljudima. Velika većina te inteligencije u svijetu gdje postoje samo autonomni auti je potpuno nepotrebna. 

 

Najveća inteligencija će biti izabrat najbržu rutu do odredišta, a ne da jedna ulica bude krcata, a ona paralelna s njim prazna. 

 

Mislim da me nisi dobro razumio. Jasno je da su prometna pravila definirana tako da smanjuju rizik od prometne nezgode na najnižu moguću razinu, ali uvijek postoji mogućnost nepredviđene situacije (zove se nepredviđena upravo zato jer je nitko nije mogao predvijeti, ni čovjek, ni senzor., ni zakon..) u kojoj će doći do sudara autonomnog vozila sa pješakom, autom, ili nečim drugim pored puta. Možda direktan krivac neće biti autonomno vozilo, ali u slučaju 'više sile' npr, lokve ulja na cesti, leda i sl. biti će 'kolateralna žrtva situacije', tj. njegovo osiguranje će platiti štetu onome čije je vlasništvo oštetio autonomni automobil.

 

Slažem se sa tobom da će najveći izazov za autonomni automobil biti snalaženje u uvjetima gdje će ravnopravno prometovati i automobili sa vozačima, i pješaci, koji imaju neusporedivo sporiju brzinu reakcije, i znatno lošiji sustav odlučivanja.

 

Veliki Brat kaže...
maxym kaže...
stroj koji posjeduje umjetnu inteligenciju nema unaprijed programirano ponašanje za sve moguće situacije (kojih je tako puno da je to praktično nemoguće izvesti), nego ima set unaprijed zadatih ograničenja i reakcija u određenim slučajevima, ali i sposobnost učenja i donošenja samostalnih (dakle ne prethodno određenih) odluka u svim slučajevima koji nisu unaprijed definirani.

 

Takav stroj neće uvijek isto reagirati u sličnim situacijama, ... reagirati će drugačije, tj. svaki put sve bolje (jer ima sposobnost učenja).

E, i upravo ovo boldano je meni problematično. Koliko su te odluke realno samostalne (kao proizvod nekog skupa algoritama koji odlučuje što je "bolje"), no bitnije - koliko su za njih odovorni (redom):

- proizvođač,

- administrativno tijelo (koje mu odobrava sudjelovanje u prometu),

- vlasnik/korisnik?

 

Jer ako je ideja da vlasnik plaća osiguranje iz kojeg će se isplaćivati nekakve odštete, onda je to besmisleno, obzirom da vlasnik jedini nema nikakvog utjecaja na stroj - kako je napravljen, što radi na cesti, kao niti je li uopće smio biti na cesti.

 

Odluke sustava koji posjeduje umjetnu inteligenciju su samostalne utoliko što ih nitko nije jasno definirao, a biti će onoliko kvaltetne koliko bude kvalitetno isprogramirano onaj dio koji nije 'inteligentan'.

 

Na isti način su samostalne i odluke koje donosi živi čovjek, a kvaliteta tih odluka ovisi o njegovom odgoju (roditelji), obrazovanju (školstvo), okruženju u kojemu živi, a i o genetskom nasljeđu.

 

Kod ljudi, oni sami odgovaraju za posljedice svojih odluka, bez obzira što na njih izravno ili neizravno utječe i ovo gore nabrojeno, a kod strojeva je to malo kompliciranije, jer stroj ne može krivično odgovarati (novčane i zatvorske kazne na njega ne utječu kao na čovjeka), pa je onda nekako logičnije da posljedice snose proizvođač i/ili regulatorno tijelo i/ili vlasnik.

17 godina
neaktivan
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Mislom da riječ robot ovdje zamagljuje stvar, pročamo o AI, loja vremenom uči, dakle nije iz tvornice izašla do kraja isprogramirana, nego se vremenom nadograđuje, što znači da dva identična uređaja nakon nekog vremena mogu donositi različite odluke, ovisno o svom individualnom iskustvu. Sjećamo se AI koja je viseći na netu postala mizantrop. U nekoj drugoj interakciji nije tako trebalo završiti.

Tu je teže svaliti krivicu samo na proizvođača, on daje 'gene', dok vlasnik, poput roditelja, stvaranjem okruženja oblikuje dalje karakter.

AI je poput autističnog djeteta, možeš ga naučiti matematiku i bit će koristan, a možeš ga podjebavati, pa će postati agresivan.

Inače, Petirka je izabrana preferencijalnim glasovima, pa teorije o 'zbrinjavanju' padaju u vodu. Ona je autohtoni izraz hrvatskog političkog tijela i za sve što provali ima svoje istomišljenike. Nisu problem Petir i Trump, njima će mandat isteći, problem je što će oni koji su ih birali ponovo izaći na izbore.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
 
6 0 hvala 0
17 godina
online
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Visak kaže...

AI je poput autističnog djeteta, možeš ga naučiti matematiku i bit će koristan, a možeš ga podjebavati, pa će postati agresivan.

Dok je god ovakav scenarij moguć, predstavljat će ogroman problem za bilo kakvu zakonsku prihvatljivost.

16 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Drago kaže...

 

Tko je bio na BFS-u mogao je slušati Svena Marušića iz Infocumulusa kako priča o tome jer je njegova firma baš pravila takav AI program i zna o čemu se radi.

 

Hoćeš reći: on stvarno zna da mi ustvari ne znamo i ne možemo znati o čemu se tu radi. :)

17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Visak kaže...


Inače, Petirka je izabrana preferencijalnim glasovima, pa teorije o 'zbrinjavanju' padaju u vodu. Ona je autohtoni izraz hrvatskog političkog tijela i za sve što provali ima svoje istomišljenike. Nisu problem Petir i Trump, njima će mandat isteći, problem je što će oni koji su ih birali ponovo izaći na izbore.

 

 

Zapravo sam mislio na Piculu (koji je, ja mislim, isto dobio dosta preferencijalnih glasova), ali je na listu SDP-a za EUP došao zbog neslaganja s Milanovićem. 

 

Inače je Petirka bila na listi HDZ-a, a ne HSS-a upravo zbog svađe s Hrgom dok je bio šef, a onda joj je Beljak bio saveznik. Sada je Beljak šef HSS-a i nisu si više dobri. 

 

 

This space for rent!
17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
captain_soap_McTawish kaže...

I jedna greška koju radiš je da inherentno pretpostavljaš da čovjek može imati slobodnu volju, a robot ne. Ako ljudi imaju slobodnu volju i svijest, nema nikakvog razloga zašto to roboti to u nekoj budućnosti ne bi mogli, jedino ako vjeruješ da ljudi imaju dušu ili nešto sl.

Zapravo sam u prvom (konkretnom) postu u ovoj temi (zadnji na prethodnoj strani) spomenuo upravo tu opciju, pretpostavljam da ti je promaklo...

no tim općim AI-em se članak tek marginalno bavi i ovdje raspravljamo o specijaliziranom AI-u, kako njega zakonski regulirati. Za opći AI sam se u gorespomenutoj rečenici već svrstao i ne smatram ju temom rasprave.

BTW, ono što stvarno ne razumijem je potreba za započinjanjem rečenica sa "ti ne razumiješ". Kako to može doprinijeti kvalitetnoj raspravi (čak i da ne razumijem)?

 

Znači ajmo se sad malo pravit da ipak razumijem da nije netko napisao deset linija if then koda, po kojima onda stroj obavlja zadatke, nego da je složio program koji izdvaja bitne informacije od nebitnih, definirao što je poželjno ("dobro"?), a što nepoželjno ("loše") i da onda taj program kroz situacije koje je prošao nadograđuje svoje vještine. No to učenje ipak nije bogomdano, nego je također dizajnirano od strane proizvođača. Ako takav program zgazi nekog na cesti, koji su mogući uzroci?

Meni na pamet padaju:

- greška u hardveru (senzori i sl.) - ovo ne smatram greškom vlasnika/korisnika, eventualno greškom proizvođača ako je greška nastala u proizvodnji ili u nekom nenormalno kratkom roku (nazovimo to unutar garantnog roka). U suprotnom zamor materijala, za što je odgovoran onaj tko je vozilo pustio na tehničkom pregledu ako se kvar mogao predvidjeti ili viša sila. Ili netko misli okriviti npr. gumu ili osovinu jer je pukla?

- hakiranje - ovo također ne smatram greškom vlasnika/korisnika, već isključivo greškom proizvođača.

- greška u softveru - dakle ovdje se lome koplja... Osobno sam stava da i učenje može biti više ili manje kvalitetno, a da je za tu kvalitetu odgovoran prvenstveno proizvođač. Eventualno dijelom i tijelo koje odobrava sudjelovanje tog programa u prometu, ali svakako ne vlasnik/korisnik.

- loši uvjeti na cesti - sustav bi ih trebao moći predvidjeti, također greška proizvođača uz isto objašnjenje kao u prethodnoj crtici, s tima da eventualna odgovornost leži na održavateljima cesta.

- pogrešno korištenje - ovo je jedina stavka za koju je korisnik/vlasnik odgovoran. Ako u auto za pet osoba utrpaš njih osam ili ga pretrpaš s 500 kila tereta umjesto maksimalnih 400, sve je jasno.

- viša sila - kakav bi to popis mogućih uzroka nesreće bio bez više sile? :)

 

Nedavno sam čitao na BOL-u kako je neko računalo s nekog sveučilišta pobijedilo  na turniru u Texas Hold'em pokeru, na način da je zapravo učilo kroz turnir i da je svaki dan bilo sve bolje. Je li to zasluga računala i treba li mu ostaviti 1,8 milijuna dolara koje je zaradilo na turniru ili je to zasluga programera koji su ga isprogramirali, pa je novac zapravo njihov? Ako AI ima odgovornost, onda valjda ima i beneficije?

 

Drago kaže...
Tko je bio na BFS-u mogao je slušati Svena Marušića iz Infocumulusa kako priča o tome jer je njegova firma baš pravila takav AI program i zna o čemu se radi.

Da se BFS ne događa u radno vrijeme običnog čovjeka, možda bi neki od nas (koji se inače ne bavimo računalima niti programiranjem) i došli...

Gledam te!
17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Veliki Brat kaže...
Drago kaže...
Tko je bio na BFS-u mogao je slušati Svena Marušića iz Infocumulusa kako priča o tome jer je njegova firma baš pravila takav AI program i zna o čemu se radi.

Da se BFS ne događa u radno vrijeme običnog čovjeka, možda bi neki od nas (koji se inače ne bavimo računalima niti programiranjem) i došli...

 

Ja sam ti nediljon navečer oko 22 sata obično doma, pa navrati, donesi bonbonijeru i cviće,  a ja ću ti prepričat šta je bilo...

 

 

This space for rent!
17 godina
odjavljen
offline
Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svijetu?

Bombonjera... Nek donese rakiju ko covjek!

Freak Show Inc.
 
6 0 hvala 0
17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije

Ma pusti, cvijeće je za njega, a bonbonjera mu za dečka... 

Gledam te!
8 godina
neaktivan
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije

Ne bih rekla da je poanta u duši već u odgovornosti. Što ako robot nekoga ubije? Tko onda odgovara? Hoćemo li mu onda ubrizgati injekciju ili ga doživotno isključiti i pospremiti? Hm..hm.  Čovjek je mrtav, a stroj bez duše i dalje radi. 

 

 

17 godina
odjavljen
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Visak kaže...
Mislom da riječ robot ovdje zamagljuje stvar, pročamo o AI, loja vremenom uči, dakle nije iz tvornice izašla do kraja isprogramirana, nego se vremenom nadograđuje, što znači da dva identična uređaja nakon nekog vremena mogu donositi različite odluke, ovisno o svom individualnom iskustvu. Sjećamo se AI koja je viseći na netu postala mizantrop. U nekoj drugoj interakciji nije tako trebalo završiti.

Tu je teže svaliti krivicu samo na proizvođača, on daje 'gene', dok vlasnik, poput roditelja, stvaranjem okruženja oblikuje dalje karakter.

AI je poput autističnog djeteta, možeš ga naučiti matematiku i bit će koristan, a možeš ga podjebavati, pa će postati agresivan.

AI opće namjene bi vjerojatno patio od takvog problema, dok je ovaj mizantrop rađen u svrhu eksperimenta. Međutim, AI rađen ciljano za neki zadatak bi trebao imati failsafeove i filtre koji bi to trebali spriječiti ili bi proizvođač koji ga je napravio trebao odgovarati za genocid. Da takav auto tjedan dana po Splitu vozi, postao bi teški psihopat.

Big wheel keep on turning, Proud Mary keep on burning, Trolling, trolling, trolling on the river.
15 godina
online
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
Veliki Brat kaže...

- greška u hardveru (senzori i sl.) - ovo ne smatram greškom vlasnika/korisnika, eventualno greškom proizvođača ako je greška nastala u proizvodnji ili u nekom nenormalno kratkom roku (nazovimo to unutar garantnog roka). U suprotnom zamor materijala, za što je odgovoran onaj tko je vozilo pustio na tehničkom pregledu ako se kvar mogao predvidjeti ili viša sila. Ili netko misli okriviti npr. gumu ili osovinu jer je pukla?

- hakiranje - ovo također ne smatram greškom vlasnika/korisnika, već isključivo greškom proizvođača.

- greška u softveru - dakle ovdje se lome koplja... Osobno sam stava da i učenje može biti više ili manje kvalitetno, a da je za tu kvalitetu odgovoran prvenstveno proizvođač. Eventualno dijelom i tijelo koje odobrava sudjelovanje tog programa u prometu, ali svakako ne vlasnik/korisnik.

- loši uvjeti na cesti - sustav bi ih trebao moći predvidjeti, također greška proizvođača uz isto objašnjenje kao u prethodnoj crtici, s tima da eventualna odgovornost leži na održavateljima cesta.

 Ja sam tebi pokušavao objasniti da ne možeš stvari tek tako jednostavno popisati i odrediti. Naravno da će kvaliteta te umjetne inteligencije biti dobra i puno bolja nego kao kod ljudi, no čak i kod toga vrlo specijaliziranog AI-a ćeš opet imati jednostavno situacije koje otići po krivu zbog sam složenosti i nedeterminizma. @Drago je gore odlično zapazio da zbog velike složenosti programske potpore već danas imaš problema sa praćenjem što se stvarno događa ispod haube, a kad ubaciš nedeterminizam tek onda to postane problem.

 

Naravno da će takvi sustavi biti puno bolji nego ljudi u takvim stvarima, no svejedno će se pojavljivati nezgode (puno rjeđe) zbog same prirode problema, a ne nužno neke greške proizvođača. U tom smislu pojam pravne odgovornosti može biti vrlo koristan.

17 godina
odjavljen
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
MrBlc kaže...

AI opće namjene bi vjerojatno patio od takvog problema, dok je ovaj mizantrop rađen u svrhu eksperimenta. Međutim, AI rađen ciljano za neki zadatak bi trebao imati failsafeove i filtre koji bi to trebali spriječiti ili bi proizvođač koji ga je napravio trebao odgovarati za genocid. Da takav auto tjedan dana po Splitu vozi, postao bi teški psihopat.

Na kraju sam ovim postom sam sebi dao materijala za razmišljanja i došao do poprilično radikalnog zaključka - M. Petir je u pravu - roboti nemaju dušu. Doduše, tu vrijedi ona stara izreka "i čorava kokoš nabode zrno" - dok je njezina izjava s religiozne strane notorna glupost i nema što raditi u ovoj priči, svjetovna implikacija duše je zapravo jako važan segment ove rasprave. Dok roboti (čitaj: AI) nemaju empatiju i osjećaj za dobro i zlo, oni se mogu voditi isključivo osnovnim pravilima i filtrima koje je proizvođač ugradio, a koji usmjeravaju proces učenja i blokiraju AI u učenju i činjenju štetnih radnji. Tu je svakako odgovornost proizvođača da usmjeri AI na način da uvijek djeluje na dobrobit čovjeka i imovine.

 

Primjeri s autonomnim vozilom su poprilično banalni, ali imamo daleko složenije primjere koji nisu nimalo nerealni: autonomni AI doktori. Ako im postaviš primarni cilj dobrobit pacijenta, a sekundarni cilj napredak medicine, robot koji nema empatiju ni koncept dobra i zla neće biti sposoban spoznati koncept palijativne skrbi. To je nešto što ga jednostavno treba naučiti da je to tako i da je dužan pacijentu olakšati patnje jer bez empatije, a s općenito zadanim ciljem to neće uspiti pojmiti samostalnim učenjem. Dapače, postoji mogućnost da kod pacijetna koji je već osuđen na smrt prevlada sekundarni cilje (jer primarni nije u mogućnosti izvršiti) bez obzira na posljedice po pacijenta (jer će ionako umrijeti), pa da taj AI postane Artificial Mengele.

 

I dok za specijalizirane AI sustave proizvođač može ugraditi određene filtre i blokade, te za njih biti i odgovoran, kad se radi o general purpose AI sustavima, takvi filtri bi bili preopsežni i dok ne napravimo "umjetnu dušu", u takve sustave se ne možemo pouzdati, te ih ne možemo ni smatrati odgovornima, već bi proizvođač koji takav sustav lansira na tržište trebao imati jednaku razinu odgovornosti kao onaj tko je oslobodio psihopata iz zatvorene ustanove.

Big wheel keep on turning, Proud Mary keep on burning, Trolling, trolling, trolling on the river.
17 godina
offline
Re: Koliko su zakonodavci dorasli suvremenom svije
captain_soap_McTawish kaže...

Ja sam tebi pokušavao objasniti da ne možeš stvari tek tako jednostavno popisati i odrediti.

Naravno da možeš, i to veliku većinu stvari. Sry, al' ovo guranje složenosti mi jako vuče na "ne možemo objasniti kako i zašto se događaju munje, mora da ih proizvodi neki bog". Pa što ako je složeno, zar zato automatski nećemo okriviti proizvođače softvera?

 

Nitko ne tvrdi da je proizvođač softvera automatski kriv za sve, ali za stvari za koje je kriv, jbga, kriv je.

Abolirati ga u startu i apriori prebaciti teret odgovornosti (i krivnje) na korisnika/vlasnika je jednostavno krivo.

 

Još uvijek nisam dobio niti jedan jedini konkretan argument zašto bi zapravo vlasnik trebao uplaćivati u to osiguranje iz kojeg bi se isplaćivala šteta oštećenoj strani, samo čujem složeno je, složeno je, nedetrministički je. Jebe mi se, ako ti je presloženo, nemoj se bavit tim, odi radit nešto drugo...

 

EDIT: @MrBlc - a što ja pričam cijelo vrijeme? Implikacije su ogromne, a proizvođač bi kao trebao imati odriješene ruke u startu za praktično igranje boga?

(već vidim kako se ljudi love za ovu zadnju rečenicu, iako uopće ne piše ono što će površni odmah pomisliti da piše)

Gledam te!
Poruka je uređivana zadnji put pet 17.2.2017 21:08 (Veliki Brat).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice