Intelova optika u čipu

poruka: 17
|
čitano: 4.181
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Intelova optika u čipu".
17 godina
neaktivan
offline
Moj PC  
0 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
Intelova optika u čipu

U teoriji ako će "vodičima" "teći" svijetlost smanjit će se zagrijavanje IC sklopova, što znači manji gubici, veće brzine. Sve je to super. Ipak to će značiti da razni Inteli i Microsofti mogu i dalje poticati još ljenije programere i "programere" da i dalje pišu još naduveniji kod kako bi poštovali jako sporo povećanje funkcionalnosti operativnih sustava i sučelja uz drastična povećanja zauzeća istih.

 
0 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu
Chaos kaže...

U teoriji ako će "vodičima" "teći" svijetlost smanjit će se zagrijavanje IC sklopova, što znači manji gubici, veće brzine. Sve je to super. Ipak to će značiti da razni Inteli i Microsofti mogu i dalje poticati još ljenije programere i "programere" da i dalje pišu još naduveniji kod kako bi poštovali jako sporo povećanje funkcionalnosti operativnih sustava i sučelja uz drastična povećanja zauzeća istih.

 

Eto razloga zasto su najavljeni BIOSi pisani u .Netu, Javi i ostalim.....

17 godina
protjeran
offline
RE: Intelova optika u čipu
Chaos kaže...

U teoriji ako će "vodičima" "teći" svijetlost smanjit će se zagrijavanje IC sklopova, što znači manji gubici, veće brzine. Sve je to super. Ipak to će značiti da razni Inteli i Microsofti mogu i dalje poticati još ljenije programere i "programere" da i dalje pišu još naduveniji kod kako bi poštovali jako sporo povećanje funkcionalnosti operativnih sustava i sučelja uz drastična povećanja zauzeća istih.

nije sve baš kako izgleda. Ja se dobro sjećam koliko je trajalo učitavanje worksa s disketa, koliko je lijen bio word 6.0 na 386-ici itd itb, a da ne spominjem Corel ili Photoshop. Činjenica je da današnji kompjutori mogu i čine puno više, po istoj ili manjoj cijeni od onih starih.

16 godina
protjeran
offline
RE: Intelova optika u čipu
Chaos kaže...

U teoriji ako će "vodičima" "teći" svijetlost smanjit će se zagrijavanje IC sklopova, što znači manji gubici, veće brzine. Sve je to super. Ipak to će značiti da razni Inteli i Microsofti mogu i dalje poticati još ljenije programere i "programere" da i dalje pišu još naduveniji kod kako bi poštovali jako sporo povećanje funkcionalnosti operativnih sustava i sučelja uz drastična povećanja zauzeća istih.

Ti si naravno vrsni programer pa znas da problemi pisanja u recimo cistom C-u su zanemarivi u usporedbi sa dobicima u preformansama... da uopce ne govorimo i bugovima..

17 godina
neaktivan
offline
Intelova optika u čipu
Moj PC  
0 0 hvala 0
17 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu
bnaci kaže...
Chaos kaže...

U teoriji ako će "vodičima" "teći" svijetlost smanjit će se zagrijavanje IC sklopova, što znači manji gubici, veće brzine. Sve je to super. Ipak to će značiti da razni Inteli i Microsofti mogu i dalje poticati još ljenije programere i "programere" da i dalje pišu još naduveniji kod kako bi poštovali jako sporo povećanje funkcionalnosti operativnih sustava i sučelja uz drastična povećanja zauzeća istih.

Ti si naravno vrsni programer pa znas da problemi pisanja u recimo cistom C-u su zanemarivi u usporedbi sa dobicima u preformansama... da uopce ne govorimo i bugovima..

 

Jel' to općenita karakteristika ljudi po forumima da na prvu loptu krenu lajati ili to ima neke dublje veze sa informatikom i izoliranošću programera tim duboko ukorijenjenim mitovima?

 

Kao prvo mislim da najveći dio problema proizlazi iz beskonačnih nivoa softvera koji se nalaze između hardvera i krajnjeg korisnika. Što idemo više sve je više usporenja pa je najveća vjerojatnost da će najsporije izvrsenje imati nekakav high level generator. Naravno da je problem sve permutacije testirati, ali ljudi olako odustaju, olako krenu graditi hrpu nekakvih sucelja koja im na prvi pogled olaksavaju programiranje, a samo se sve jos vise zakrabulji i uspori.

 

 

Meni se čini da današnja računala po mjerilu sirove snage mogu puno više od recimo MC68000 procesora u Amigi i njegovih kompanjona na tiskanoj ploči, ali se uvijek pitam zašto je tada više aplikacija stalo na jednu disketu sa funkcionalnošću sličnom današnjim aplikacijama toga tipa. Kako to da entuzijasti mogu pokrenuti Linux proizvoljni kod na uređajima tipa WDTV (video player) ili iRiver MP3 playerima, a s druge strane ljudi imaju problema sa Aqua sučeljem, ili brzinom samog operatvnog sustava (recimo Win7) na svojim novim konfiguracijama?

 

Gdje se to nešto u posljednjih 20 godina računalstva izgubilo u prijevodu? Ili je to klasičan primjer u evoluciji kada funkcija ustupa glavnu riječ pohlepi, komercijalizaciji i hedonističkoj ugodi?

17 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu
bnaci kaže...
Chaos kaže...

U teoriji ako će "vodičima" "teći" svijetlost smanjit će se zagrijavanje IC sklopova, što znači manji gubici, veće brzine. Sve je to super. Ipak to će značiti da razni Inteli i Microsofti mogu i dalje poticati još ljenije programere i "programere" da i dalje pišu još naduveniji kod kako bi poštovali jako sporo povećanje funkcionalnosti operativnih sustava i sučelja uz drastična povećanja zauzeća istih.

Ti si naravno vrsni programer pa znas da problemi pisanja u recimo cistom C-u su zanemarivi u usporedbi sa dobicima u preformansama... da uopce ne govorimo i bugovima..

 

Ja sam (samo) aplikativni programer cijeli moj radni vijek. Što sam stariji to više problema vidim u ljudima, organizaciji, pohlepi i laži nego u hardveru i softveru. Shvatio sam da sam bolji u komunikaciji s korisnicima i klijentima nego u samom code crunchingu.

 

Know youe own limitations and shortcomings... a ti? Jel ti znaš svoja ograničenja ili si svemoguć (barem u svojim BOL postovima)?

16 godina
protjeran
offline
RE: Intelova optika u čipu
Chaos kaže...
bnaci kaže...
Chaos kaže...

U teoriji ako će "vodičima" "teći" svijetlost smanjit će se zagrijavanje IC sklopova, što znači manji gubici, veće brzine. Sve je to super. Ipak to će značiti da razni Inteli i Microsofti mogu i dalje poticati još ljenije programere i "programere" da i dalje pišu još naduveniji kod kako bi poštovali jako sporo povećanje funkcionalnosti operativnih sustava i sučelja uz drastična povećanja zauzeća istih.

Ti si naravno vrsni programer pa znas da problemi pisanja u recimo cistom C-u su zanemarivi u usporedbi sa dobicima u preformansama... da uopce ne govorimo i bugovima..

 

Ja sam (samo) aplikativni programer cijeli moj radni vijek. Što sam stariji to više problema vidim u ljudima, organizaciji, pohlepi i laži nego u hardveru i softveru. Shvatio sam da sam bolji u komunikaciji s korisnicima i klijentima nego u samom code crunchingu.

 

Know youe own limitations and shortcomings... a ti? Jel ti znaš svoja ograničenja ili si svemoguć (barem u svojim BOL postovima)?

To sam napisao sarkasticno. Ljudi ne bi "naduveni" kod a ipak bi da sve bude sareno, prepuno funkcija i animirano dakako bez bugova.. Mislim.. samo RECI i bit ce LOL

Poruka je uređivana zadnji put sub 31.7.2010 18:20 (bnaci).
17 godina
protjeran
offline
RE: Intelova optika u čipu
Chaos kaže...
Kao prvo mislim da najveći dio problema proizlazi iz beskonačnih nivoa softvera koji se nalaze između hardvera i krajnjeg korisnika. Što idemo više sve je više usporenja pa je najveća vjerojatnost da će najsporije izvrsenje imati nekakav high level generator. Naravno da je problem sve permutacije testirati, ali ljudi olako odustaju, olako krenu graditi hrpu nekakvih sucelja koja im na prvi pogled olaksavaju programiranje, a samo se sve jos vise zakrabulji i uspori.

 

 

Meni se čini da današnja računala po mjerilu sirove snage mogu puno više od recimo MC68000 procesora u Amigi i njegovih kompanjona na tiskanoj ploči, ali se uvijek pitam zašto je tada više aplikacija stalo na jednu disketu sa funkcionalnošću sličnom današnjim aplikacijama toga tipa. Kako to da entuzijasti mogu pokrenuti Linux proizvoljni kod na uređajima tipa WDTV (video player) ili iRiver MP3 playerima, a s druge strane ljudi imaju problema sa Aqua sučeljem, ili brzinom samog operatvnog sustava (recimo Win7) na svojim novim konfiguracijama?

Lako je bilo na Amigi isprogramirati printer driver, šalješ 8-bitni ASCI na serijski port, svaki program ga je mogao imati. Vidim da si jako inteligentan pa ti neće biti problem zamisliti koliko bi svaka od nekoliko milijuna današnjih aplikacija za PC bila velika kada bi imala svoj driver za svaki rasterski printer koji je do danas postojao i još ga netko negdje koristi. Apstrakcija je, naprosto, nužna. Koliko god se računala činila naprednima, ona su još na početku - tek zadnjih 10-tak godina imamo strojeve koje može koristiti manje-više bilo tko.

17 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu
bnaci kaže...

To sam napisao sarkasticno. Ljudi ne bi "naduveni" kod a ipak bi da sve bude sareno, prepuno funkcija i animirano dakako bez bugova.. Mislim.. samo RECI i bit ce LOL

 

Znači pošto tržište traži šareno i animirano to automatikom povlači za sobom i veliko zauzeće na disku i proždiranje resursa?

17 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu
Egregični kaže...

Lako je bilo na Amigi isprogramirati printer driver, šalješ 8-bitni ASCI na serijski port, svaki program ga je mogao imati. Vidim da si jako inteligentan pa ti neće biti problem zamisliti koliko bi svaka od nekoliko milijuna današnjih aplikacija za PC bila velika kada bi imala svoj driver za svaki rasterski printer koji je do danas postojao i još ga netko negdje koristi. Apstrakcija je, naprosto, nužna. Koliko god se računala činila naprednima, ona su još na početku - tek zadnjih 10-tak godina imamo strojeve koje može koristiti manje-više bilo tko.

 

AKo sam dobro shvatio izdvajanje drivera iz aplikacije do dobra stvar i to treba pridonjeti boljoj funkcionalnosti, lakšem održavanju i manjem zazuzeću na disku... okay, ali očito to Windowsima i ne pomaže baš previše. Nekako mi se čini da funkcija koja pokazuje trend zauzeća resursa od strane OS-a ne prati funkciju koja pokazuje trend povećanja funkcionalnosti.

 

Naravno novi je sustav daleko kompleksniji za upravljanje... višekorisnički rad, ali netko ovdje pokušava reći da sve te nove funkcije imaju opravdanje u tolikom povećanju gladi za resursima?

 

Po čemu se je to recimo Win7 toliko odmaknuo od WinNT?

17 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu
Chaos kaže...

Znači pošto tržište traži šareno i animirano to automatikom povlači za sobom i veliko zauzeće na disku i proždiranje resursa?

Razumijem te, jer sam i sam puno puta o tome razmišljao. Čak sam bio pokrenuo i pokoju raspravu na tu temu, ali na ovom forumu ekipa nije baš zainteresirana za tu temu Neodlučan

 

Pa ako je jedan C64 mogao u 64kb RAM-a i sa procesorom na nekoliko desetaka kiloherca (kHz) 'vrtiti' recimo ELITE igru u kojoj je bila žičana 3d grafika i na tisuće planeta za istraživanje i trgovinu, te također jedan grafički OS (na 5,25" disketi) koji je bio preteča Amiginom Workbench-u onda bi se za današnje mrcine mogle isprogramirati takve aplikacije od kojih bi stala pamet (pod uvjetom da programeri jednakom pažnjom kao i 80-tih za C64/Amigu optimiziraju kod i iskorištavaju hardver 'do zadnjeg tranzistora') Iznenađen

 

Naravno da je programiranje postalo kompliciranije nego prije zbog puno kompleksnijeg hardvera, ali također su programeri postali lijeni i 'razmaženi' (pre)čestim izdavanjem sve jačih komponenata.

Lijep pozdrav ;)
15 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu
Egregični kaže...

Lako je bilo na Amigi isprogramirati printer driver, šalješ 8-bitni ASCI na serijski port, svaki program ga je mogao imati. Vidim da si jako inteligentan pa ti neće biti problem zamisliti koliko bi svaka od nekoliko milijuna današnjih aplikacija za PC bila velika kada bi imala svoj driver za svaki rasterski printer koji je do danas postojao i još ga netko negdje koristi. Apstrakcija je, naprosto, nužna. Koliko god se računala činila naprednima, ona su još na početku - tek zadnjih 10-tak godina imamo strojeve koje može koristiti manje-više bilo tko.

Promasio si cijeli fudbal, nitko ovdje ne vrijeda drivere. Dapace driveri su i danas visokooptimizirani komad kôda. Radi se o klasicnim eye candy glupostima, pa programima koji pokusavaju biti rijesenje za sve...

 

Sjecam se kad je Nero bio program za snimanje na opticke medije velicine cca 30-50 MB, a sada ima koliko? 300? 400? O tome je ovdje rijec. O lijenim programerima koji rade layer na layeru da bi se zastitili od racunala i da bi likovima koji nemaju prevelike veze s programiranjem omogucili pisanje neoptimiziranog softwarea...

Zbog toga danas imamo racunala koja, iako postaju brza, krajnjem korisniku djeluju jednako brza kao ona od prije 30 godina. Programeri se ponasaju bahato prema racunalima, i umjesto da visak procesorske snage ostave korisnicima oni to iskoriste da njime pokriju svoj poluoptimizirani bugoviti kôd. Zamisli jedan win98 na danasnjem hardwareu (zanemarimo malo tehnicke mane doticnog), al bi to letjelo.

 

 

Less is more.

Pathogenic fundamentals clearly indicate that homogenous populations are most vulnerable.
17 godina
neaktivan
offline
Intelova optika u čipu

A ti slojevi na slojevima izgledao kao da su više problem nego riješenje. Kao da su objekti sami sebi postali svrha.

 
0 0 hvala 0
17 godina
protjeran
offline
RE: Intelova optika u čipu
rustweaver kaže...
Promasio si cijeli fudbal, nitko ovdje ne vrijeda drivere. Dapace driveri su i danas visokooptimizirani komad kôda. Radi se o klasicnim eye candy glupostima, pa programima koji pokusavaju biti rijesenje za sve...

 

Sjecam se kad je Nero bio program za snimanje na opticke medije velicine cca 30-50 MB, a sada ima koliko? 300? 400? O tome je ovdje rijec. O lijenim programerima koji rade layer na layeru da bi se zastitili od racunala i da bi likovima koji nemaju prevelike veze s programiranjem omogucili pisanje neoptimiziranog softwarea...

Zbog toga danas imamo racunala koja, iako postaju brza, krajnjem korisniku djeluju jednako brza kao ona od prije 30 godina. Programeri se ponasaju bahato prema racunalima, i umjesto da visak procesorske snage ostave korisnicima oni to iskoriste da njime pokriju svoj poluoptimizirani bugoviti kôd. Zamisli jedan win98 na danasnjem hardwareu (zanemarimo malo tehnicke mane doticnog), al bi to letjelo.

 

 

Less is more.

Nero je velik ako želiš da bude. Nero burning rom folder je i danas cca 50-mb, ostalo su dodaci koje možeš, a i nemoraš instalirati. Leti na hardveru od prije 5 godina. Strašan problem.

 

A kako bi tek letio ms dos 6.1, čudo jedno. Još uvijek možeš instalirati win3.11 ce pa uživaj u iskorištenosti hardvera :)

 

15 godina
neaktivan
offline
RE: Intelova optika u čipu

E sad pretjerujes. Nero nije velik ako zelis da bude nego je jednostavno velik i trom, zato danas koristim CDburnerXP (koji je, ironicno, pisan u .net-u) i za nikakve pare dobijem program koji radi tocno ono sto od njega trazim i ne pokusava biti nekakav media player i trpati svoje codece na sistem i nije download od >300MB.

 

Usporedba sa DOS-om i Windowsima 3.11 ti ne valja, zato sto je tek sa windowsima 98 sucelje doslo na kako-tako moderne standarde. Ali eto buduci da ti je to trn u oku ajmo onda uzeti Win 2000 za usporedbu (taj cak ima i NT jezgru).

Pathogenic fundamentals clearly indicate that homogenous populations are most vulnerable.
Poruka je uređivana zadnji put čet 5.8.2010 21:36 (rustweaver).
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice