možda sad (bar na površini) nema marsijanera ali su ostale uspomene: mkflzz (thga) brrt četiri je (marsijanske!) godine zaredom u najvećoj marsijanskoj željezari "krasnjiji metalurgičeskiji zavod" osvojio udarničku značku i prijelaznu zastavicu, koja mu je otad ostala u trajnom vlasništvu. kad ste gore, potražite spomen-ploču u području sad znanom kao aurora sinus (ako zalutate, to vam je isto što i 1/4 kosinus pi).
Prva geološka karta Marsa: planet isušenih slanih
- poruka: 3
- |
- čitano: 8.071
- |
- moderatori:
vincimus
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Zanimljiv članak, hvala na analizi.
Možete li malo pojasniti nešto u vezi materijala u krateru. Površina Marsa je datirana uglavnom brojanjem kratera. Curiosity ima uređaj za radiometrijsko datiranje, no koliko znam za neke materijale je izmjerena starost manja od milijarde godina i takva su mjerenja odbačena jer se ne slažu s metodom brojanja kratera.
Kako znamo da je ono što analiziramo u krateru formirano na Marsu a nije došlo s asteroidom? Radi li se o datiranju sedimentnih stijena? Ako zanemarimo brojanje kratera, koliko bi pouzdano bilo spomenuto vrijeme od 4.1 - 3.2 milijarde godina?
Ima li velike razlike u pouzdanosti radiometrijskog datiranja robota na Marsu i u laboratoriju na Zemlji?
Geološko datiranje vrlo je složen proces, pa se stoga ne može temeljiti na jednoj ili dvije analize. To vrijedi i za Mars. Pri tome se ne uzimaju rezultati samo analize što su ih napravile Marsove sonde, nego i analize mnogih krhotina stijena (meteorita) što su sa Marsa pali na Zemlju te na drugim što izravnim, što neizravnim dokazima. Izotopske analize ne otrkivaju samo starost stijena, nego i ukazuju na uvjete geoloških procesa (brzinu taloženja, temperaturu i sl.). Kad se sve sagleda i proanalizira, proizlazi da je Mars prošao kroz tri geološka razdoblja: naohij (koji odgovra Zemljinom hadeju), 4-5-3.5 milijarda godina, hesperij (koji odgovara Zemljinom arheju), 3,5 - 2,0 mil. godina, te amazonij, koji traje do danas. Podjela Marsove povijesti na samo tri razdoblja pokazuje koliko malo znamo o njoj, u usporedbi s geološkom povijesti Zemlje. Na Marsu se nalaze tragovi meterorita koji su na njega pali, no minerali gline su mogli nastati samo trošenjem magmatskih stijena.