Najbolje distribucije Linuxa za početnike

 Ako se ti nudiš kao podrška nekome 0-24h za pitanja vezana uz Linux, samo izvoli. 

Ako netko razmišlja o Manjaru neka radije instalira EndeavorOS (nasljednik Antergosa) jer je bliže vanilla Archu iako bi bilo poželjno nekad se prebaciti na Arch proper.

Stvarno nije toliki bauk jednom kad ti "sjedne". ArchWiki je fantastičan izvor informacija i to općenito o Linuxu odnosno nije usko vezan samo za Arch.

Osobno, moj put je bio Mint -> openSUSE -> Fedora -> Arch i na njemu sam već nekoliko godina te ga nemam namjeru mijenjat. AUR je možda i najbolja stvar kod ove distre, svi neslužbeni paketi (circa 60k paketa) na jednom mjestu odnosno repozitoriju.

U slučaju da vam se Arch baš gadi, ali bi ipak rolling-release distribuciju, odlična opcija je i openSUSE Tumbleweed.

 Upravo si rekao 2 kontradiktorne stvari, jer vjerojatno ni ne znaš o čemu pričaš.

Linux je besplatan i uvijek je bio. I uvijek će biti.

FOSS = FREE and open source software.

Jel postoje opensource projekti i software koji nije besplatan? Naravno. Nigdje ne piše da se opensource ne smije prodavati ili koristiti subscriber model. To je sve normalno.

Šokantno, ali i linux korisnici kupuju software. Nisu to bradati geekovi koji žive u maminom podrumu. Neki od njih i rade za softverske kompanije koji su closed source (proprietary). Neki pridonose opensource zajednici. Neki koriste linux jer je besplatan i sasvim dovoljan. Neki su stariji ljudi kojima su sinovi/unuci to instalirali. Šaroliki je svijet, tako su i korisnici šaroliki.

Pokazuješ tipčno nerazumijevanje materije, ali i to je okej. Linux je besplatan i nitko te ne forsira da ga koristiš. Ili da ga ne koristiš. 

 Pita zašto 97% korisnika kupuje OS kad drugi OS mogu dobiti besplatno.

Odgovor na to pitanje nije jedan.

1. Neznanje

2. Igrice

3. Marketing (kupovina računala s predinstaliranim komercijalnim OS-om kojeg i trgovac gura jer na njemu zarađuje)

4. Profesionalna vezanost uz ono što na Linuxu ne postoji ili nije jednako dobro ko na Win/Mac OS

5. Upravo ta rasprostranjenost komercijalnih OS-ova koja ti omogućava da nastaviš ono što radiš gdje god dođeš

....

Ovako kad to raščlaniš onda izgleda kako su to sve solidni razlozi no kad kreneš od slučaja do slučaja onda shvatiš da velika većina spada pod točke 1., 2. i 3. s naglaskom na točku 1.

 Da, svakako je besplatan. ROTFL.

 Linuks je apsolutno besplatan.

Malo je poražavajuće ponavljati gradivo iz prošlog tisućljeća, ali da, u pravu si, sve stoji a točka 3  je alfa i omega čitave priče imho.

Ogroman, pa još ekstra (dijelom nezasluženi) prihod, pretače se natrag, u marketing i LOBIRANJE (što nije rečeno) kako bi se što duže održao MONOPOL (što također nije rečeno), do kojeg dobrim dijelom nije došlo "fer utakmicom" ("nevidljive ruke kapitala") već pukom slučajnošću, marketingom i lobiranjem, a uz to, napose naknadno, patenitma i silovanjem pravnim bitkama protiv potencijalne konkurencije.

Čak i ova aktualna hajka na Huawei, TikTok itd u mnogočemu odgovara istom obrascu:

kršenje "bogom danih" patenata u vječnom vlasništvu odabranih, prijetnja sigurnošću za sveamerički "savršeni" poredak itd. (Vidi MS ex CEO Ballmer: Linux is cancer... "komunizam koji će uništiti Ameriku" i ostali bullshit.).

Posebna je priča tzv. aktivni negativni marketing - FUD (Fear, Uncertainty & Doubt), koji je gotovo izvorno vezan uz pljuvanje po Linuxu.
Obzirom na činjeničnu superiornost - rasprostranjenost Linuxa i Unixa uopće danas - od igle do nuklearnih elektrana, pitanje je što bi tek bilo u nekoj paralelnoj povijesti da su se karte malo mudrije posložile.
Ali ajde, u globalnoj idiokraciji ne mogu svi biti netokracija, mnogi moraju biti i konzumtarijat. Stoga: naprijed Windows, fuj Linux! 
Ili poput nekadašnje reklame za OTV ("plaćajte HTV, gledajte OTV"): plaćajte xxx, uživajte u FOSSu ;)

 Baš sam htio napisati i da je cjepivo za Covid-19 besplatno. Baš je jutros stiglo u Hrvatsku. Pa kad je već besplatno, navali narode. Malo teže ćete ga modificirati ("Poanta distinkcije je u slobodi (izbora, modifikacije...)" ali izbor imate: Moderna, Pfizer, AstraZeneca... Njegovu pravu cijenu naplatit će si farmaceutska industrija iz državnih proračuna. Ali je za vas besplatno.

Ništa u vezi linuxa nije besplatno. A tragično je da nakon više desetljeća još postoje pojedinci koji vjeruju i što je još gore, propagiraju da jest.

Stalno iste rasprave već desetljećima.

Problem je u tome što Linux desktop distribucije koristi samo 2-3% korisnika, unatoč tome što su besplatne. E sad, da li je problem u tome što su besplatane ili su mane tolike da ne pomaže čak ni to što su besplatne ostavljam svakome da zaključi sam.

Da ne ispadne da imam nešto protiv Linuxa, koristim ga na mobitelu, raznim mrežnim i medijskim uređajima i svaka mu čast na tome. Ali na desktopu mora pojesti još puno palente da se približi Windowsima i Mac OS-u. Vjerujem da bi Google mogao napraviti konkurentnu desktop distribuciju u roku 5-10 godina kada bi mu to bilo u interesu i navijam za to. Vjerujem da bi to poguralo i kvalitetu MS-ovih proizvoda.

Microsoftov softver općenito ima problema, nije da ih nema, ali je i sve bolji i njime se može napraviti sve više.

Primjer je i ugradnja podrške za linux pod Windowsima 10, verzija 2004.

"Problem je u tome što Linux desktop distribucije koristi samo 2-3% korisnika,"

Još i manje!

"Linux on the desktop has had more than its fair share of troubles. Sure, the Linux desktop has long been a favorite of top-flight developers, system administrators, and loyal fans. But, when it comes to the mass audience, Linux has only about 1% of users. "

Nadalje:

"At Microsoft Build, its virtual developers' conference, Microsoft CEO Satya Nadella announced that Windows Subsystem for Linux (WSL) 2.0 would soon support Linux GUIs and applications."

Detalji: 2020 will be the year of Linux on the Windows desktop | ZDNet

I Windowsi već imaju linux subsystem - pogledaj sličicu

 Na prvu sam mislio ne odgovarati ali nakon nekog vremena odlučio sam pokušati. Prije svega da postavimo polaznu točku a ta je da se koristi samo legalni softver. Ja osobno (na poslu i doma) ne koristim piratizirani softver. Kad smo postavili polazište idem točku po točku odgovarati .

1. Prema ovim market shareovima ispada da je to Googleov G-Suit ili Workspace, vjerujem da si ti mislio na MS Office. Googleovi alati se mogu koristiti na Linuxu, MS online alati se mogu koristiti na Linuxu (zadnja verzija Ubuntua i Office 365 online mi radi odlično) pa čak i MS Office možeš instalirati na Linux uz pomoć PlayOnLinux (verzija koju sam ja upogonio je MS Office 2013 ali nije savršena) a sam MS je počeo s izdavanjem Office 365 aplikacija za Linux (prvi su MS Teams-i).

Koristim Office 365 (1 TB mjesta na OneDrive je glavni faktor) i Libre Office. U Libre Office-u imam složen calc file za računanje pada tlaka stlačivih i nestlačivih fluida u bilo kakvom obliku cjevovoda ili kanala (proguglaj koliko koštaju komercijalni softveri za isto) u excelu sam složio h-x dijagram za vlažni zrak (grafički prikaz procesa i tablično računanje svih parametara prema unesenoj temperaturi zraka i relativnoj vlažnosti). Svaki od alata je odličan samo ga treba naučiti koristiti. Mogućnosti je more mislim da koristim manje od 5% istih.

2. Ciljaš na Photoshop. Mada postoje opcije za instalaciju Photoshopa na Linux (PlayOn Linux) to su ipak starije verzije istog alata. Onaj tko treba zadnju verziju Photoshopa nema što tražiti na Linuxu. Koliki je to realni broj korisnika? Za susjedu Baricu koja treba povećati određene atribute na fotki ima cijelo more alata koji će joj pomoći a da ne mora prodati lijevi bubreg za to. Meni je na poslu jako dobro poslužio (dosta puta) GIMP.

3. Ovdje sam totalna truba jer ne koristim ove alate. Poznajem CorelDRAW (Windows only) i Inkscape. Kakvi su jedan u odnosu na drugog nemam pojma.

4. Ovo mi je najbolnija tema. Autodesk me žulja u cipeli već odavno. Tražim alternativu već dulje vrijeme i mislim da se napokon razvila odlična alternativa. Ona se zove BricsCAD i radi na svim platformama. U istom paketu imaš CAD i BIM softver istina BIM je samo za arhitekte ali postoje moduli koji su za ostale struke. Cilj mi je u iduće dvije godine migrirati ured na BricsCAD (neovisno o tome koji OS ću zadržati na računalima). AutoCAD stagnira već neko vrijeme, ne rješavaju bitne stvari za korisnike već šminkaju i dodaju neke, po meni nepotrebne stvari i opterećuju sustav. Glavni cilj im je prelazak na online verziju i u to su uprli sve snage.

AutoCAD koristim intenzivno od verzije AutoCAD R12 i od tada sam koristio manje više sve verzije do najnovije AutoCAD 2021 (mislim da nije prošao niti jedan dan na poslu da ga nisam koristio). Suludim načinom licenciranja softvera i dizanjem cijena istoga bez nekih značajnih unapređenja došli su do toga da više nisu nedodirljivi na vrhu (što se tiče moje branše). Sad je vrijeme za promjenu tabora.

5. Videoeditori su još jedno područje gdje sam truba. Google izbacuje da ima dosta alata koji su multiplatformski (za Blender sam čuo i ja kao veliki noob za ovu temu).

6. Vjerojatno ciljaš na Acrobat ali ja koristim PDF S&M na Windowsima i na Linuxu. Sve što trebam mogu s njim a to mi je najbitnije.

7. Ne znam što misliš pod tima ali poslovna e-zaba ima podršku za Linux. Za druge banke ne znam.

Kažeš dok se neka firma koja kuži korisnike ne primi Linuxa ozbiljno ne uhvati desktop distribucije. Pa zar nisi čuo za ChromeOS.

Super je ako se korisnik nađe u Linuxu i njegovim aplikacijama. Ali meni i ogromnoj većini korisnika nije tako. Meni je krajnje neobično koristiti MS Office na Linuxu preko browsera ili naguravati neku verziju preko Winea i sl. Online MS Office mi jedino dobro dođe ako sjednem za tuđe računalo. Libre nema online aplikacije, a ni pandan Teamsu, Onedriveu, Outlooku i sl. MS Office dokumetni otvoreni u Libreu i sl. su često pomaknuti u odnosu na original.  Libre office paket, ako se dobro sjećam ni ne postoji za mob. MS office je cjelokupni paket koji nudi sve što ti treba i sve je međusobno povezano. Slična je situacijs s ostalim paketima. Evo baš sam nakon čitanja tvog posta instalirao Pdf SAM u nadi da će mi zamijeniti Adobe Acrobat na jednom laptopu i nema mi ni približne mogućnosti. Kada sam kliknuo na edit pdf iskočio mi je prozor da kupim komercijanu verziju .

Možda sam prespavao, ali zadnji put kada sam istraživao Chrome OS isti nisam mogao normalno instalirati na niti jedno od svojih računala i sučelje je bilo iz browsera. To je više cloud OS, nego desktop OS. Bilo bi super da naprave punokrvi OS, ali bojim se da se to neće dogoditi.

Linux nije besplatan jer moramo platiti račun od struje ako ga koristimo?

Da bismo koristili Linux moramo biti živi, a da bi bili živi moramo jesti i piti. Samim time Linux nije besplatan?

Meni je najdraže u tom forsiranju da, čak i kad izvučeš relevantne podatke o 2,7-3,7% desktop Linux korisnika na 5M korisnika - što iznosi 135-185 milijuna ljudi,

i dalje se glupo i/ili maliciozno trubi o "samo 1%" - a samo da je dotični malo pogledao link na taj članak kojeg je kopirao, vidio bi da se radi o - američkom tržištu i to OSa UOPĆE, a ne samo desktopa.
Tamo primjerice dominira Android sa gotovo 40% a samo sa iOSom čini preko 50%! 

https://gs.statcounter.com/os-market-share

Android 38.83%, Windows 32.37%, iOS 16.57%, OS X 7.31%, Unknown 2.95%, Chrome OS 0.85%

Tamo npr iOS sam, prema samom Vaughanu, uredno veći dio vremena šije Windowse, a zajedno sa OSX apsolutno. Trećina svih korisnika globalno da koristi OSX/iOS - naravno da je to stupidno pretpostaviti za čitav svijet, jer naprosto - ne stoji!

No čak i ako preskočimo ovo krivo citiranje (OS overall vs desktop OS):
Famoznih 1% je nevjerojatan šlamperaj autora Steven J. Vaughan-Nichols koji se uspio pozvati sam na sebe, prethodno ispravno ukazavši na greške u statistici i - onda se posrati na sve to, ponoviti grešku i još je poduplati!
Naravno da je u ključnoj click-bait konstataciji koristio SAMO američko tržište, a onda još kao referentnu točku za famoznih 1% - isključio upravo Chrome OS Linux, koji je upravo u Americi najdominantniji!

Dakle, on se za famoznih 1% poziva na vlastiti članak (u kojem mu je glavni argument "I doubt it" ???) - pa još

"Stat Counter sees Linux declining to a mere 0.7% in April from 0.78% in March." 
Dakle, kao što sam već prethodno naveo, unatoč što je riječ samo o za Linux nepovoljnom, ciljanom USA tržištu, ispravljeni, ažurirani podaci SA ISPRAVNOG LINKA su:

Stat Counter sees Linux rising to a 1.82% in Nov 2020 from 1.8% in Nov 2019."

https://gs.statcounter.com/os-market-share/desktop/worldwide

A ako uračunamo Chrome OS - koji JEST Linux desktop OS - glasilo bi ovako 
(A ako je Chrome OS sporan onda nećemo ni  Surfejse i laptope uopće sa Windowsima više trpati u statistiku???)

Stat Counter sees Linux rising to a 3.74% in Nov 2020 from 3.34% in Nov 2019."

(jer je Chrome OS 1.54% > 1.92% narasao za isti  period)

To bi iznosilo 184379239 desktop Linux korisnika za 11. mj 2020 (u stvari i nešto više jer su podaci o broju internet korisnika od 9. mj 2020)

Kako god natezali podatke, globalno možemo govoriti o konstantnih minimalno 100 milijuna desktop Linux korisnika.
Evo vam moj raniji post sa ovog topica pa provjerite sami.
https://forum.bug.hr/forum/post/komentari-clanaka-bughr/najbolje-distribucije-linuxa-pocetnike/6285573.aspx

Sve u životu košta. Baš sve. Ako nisi spreman sudjelovati u raspravi bez ovakvih rečenica, onda bolje niti ne sudjeluj.