Par pitanja oko diskova, particija, kloniranja itd

Neka od ovih pitanja sam googlao satima ali sam nalazio raznorazne, kontradiktorne ili nejasne odgovore, pa molim vas da to definitivno riješite.

1. Windows 7 za razliku od ranijih Windowsa pri instalaciji stvara nekakvu skrivenu particiju od 100 MB veličine sa boot loaderom (stvarno ne znam čemu ta komplikacija umjesto da boot loader bude na sistemskoj particiji kao prije) što čini se nekima stvara probleme pri kloniranju diskova. Čini se da je nužno da software za kloniranje detektira i klonira i tu particiju, inače neki tvrde da im klon ne boota ako nije istovremeno uštekan i originalni disk (što ga čini besmislenim) a neki tvrde da im prvi klon radi fino ali klon klona ne boota uopće. Uglavnom jasno mi je da tu particiju treba također klonirati..

Ono što mi nije jasno je tvrdnja jednog tipa na jednom forumu za koju nisam uspio naći jasnu potvrdu drugdje - a to je da Win7 pri prvoj instalaciji pokušava tu skrivenu boot particiju utrpati na neki drugi HD nego na onaj na koji ga instaliravamo (nemam pojma zašto, možda radi sigurnosti ?), pa da zbog toga treba pri instalaciji OS-a ištekati sve ostale HD-ove osim onoga na koji se instalirava OS. Je li to istina ili nije ?

2. Ljudi kažu da je enableanje AHCI settinga u BIOS-u nužno za SSD-ove da ostvare svoje potencijale u smislu deklarirane brzine i potrošnje struje, a potreban je i za hot swapping (koji ću koristiti). Međutim čini se da ponekad u BIOS-u po defaultu bude setting postavljen na IDE umjesto AHCI pa to treba promijeniti PRIJE instalacije OS-a jer se kasnije ne može (osim nekakvim registry hackom koji Windowsima naređuje da pri bootanju skinu odgovarajuće drivere ili tako nešto). Zanima me da li je i na novim modernim matičnim pločama nužno sam uključivati AHCI (čovjek bi pretpostavio da će to više postati default), da li je bolje kao što navodno Intel tvrdi na njihovim matičnim pločama uključiti RAID setting umjesto AHCI čak i ako taj disk nije u RAID-u, i da li ima još ikakva druga caka (vezana uz bilo šta drugo, ne samo HD-ove) u BIOS-u koju treba znati ili promijeniti PRIJE nego što se krene instalirati prvi Windows OS na novu mašinu ?

3. Znam da diskovi od 3 ili 4 TB (tj. sve veće od 2 TB) trebaju biti GPT a ne MBR, i da za bootanje sa GPT diska treba imati 64-bitnu verziju Win7 ili novije.

Dva velika HD-a koja ću imati će zbog veličine sigurno biti GPT, međutim nisam siguran je li mi za druga dva diska (sistemski SSD i jedan manji HD za backup tog diska) bolji GPT ili MBR. Bootanje neće biti problem jer ću koristiti 64bit Win7, i koje su mi onda prednosti / mane GPT u odnosu na MBR za ta dva diska ?

Znam da XP ne može pročitati GPT diskove (za slučaj da spojim i dignem neki stari sistem) i da neki disk cloning programi trenutačno uopće ne podržavaju kloniranje GPT diskova. Prednost (za diskove ispod 2 TB) je navodno nekakva veća sigurnost podataka, nisam siguran koliko u praksi ?

4. Znam da je Acronis True Image u starim verzijama (koje sam godinama uspješno koristio za kloniranje diskova za backup) zahtijevao da se nakon kloniranja diska 1 na disk 2 a odmah prije prvog bootanja novog diska 2 fizički išteka disk 1 da ne bi došlo do nekakvog vezanja novokloniranih Windowsa za taj disk, nakon čega su se mogli bez problema koristiti oba istovremeno uštekani ili samostalno. Vidim po forumima da je to nužno i za najnovije verzije. Međutim zanima me da li je to specifično samo za Acronis ili to općenito vrijedi i za druge programe za kloniranje, kao Macrium ili Paragon ?

5. Nakon jako puno googlanja (za koje je kriv prokleti Acronis koji skriva svoje mane kao zmija noge, duboko zakopane u fine printu) utvrdio sam da Acronis True Image 2014 ne može klonirati GPT diskove iako tvrde da podržava GPT. Nisam siguran da li postoji neka druga verzija koja može (oni su strašno zakomplicirali stvar sa puno verzija koje se razlikuju po cijeni a rade uglavnom istu stvar), na jednom mjestu piše da nedavno izašli A.T.I. 2015 može klonirati GPT diskove, može li mi to itko potvrditi ? I da li to glavni alternativni programi podržavaju ili ne (jedino za Macrium znam da može) ?

6. A. T. I. je kloniranje (bar prije) sistemske particije (ili diska koji uključuje sistemsku particiju) obavljao u DOS-u (ili nečem sličnom) nakon što u Windowsima u programu sve podesiš pa ih on izgasi, međutim vidim da neki ovi noviji programi za kloniranje to rade naživo, dakle u dignutim Windowsima kloniraju particiju sa Windowsima. Kako je to moguće, šta ako neki program ili OS izmijeni neki file na sistemskoj particiji dok se ona klonira ? I je li to uopće pravo kloniranje, dakle ono preslikavanje diska bit po bit na najnižoj razini, kao što A.T.I. valjda radi ?

1. Prvo i osnovno, particije se nikad ne kloniraju, klonira se čitav disk tako da ti je svejedno oko ove 100mb boot particije. Dakle, sa MiniTool Partition Wizardom napravi 1:1 klon trenutnog HDDa na SSD. Kada kloniranje završi, odspoji HDD i spoji samo SSD - vidi jel boota kako treba. Ako je to ok, možeš slobodno HDD formatirati ili što već.

2. Prije kloniranja, obaviti ovo. Kad se to odradi, tj. uspije ti boot preko AHCIja sa starog HDDa, uhvati se kloniranja. Po RAIDu ne prtljaj, naći ćeš se na čudu.

3. Da, 2tb+ ide kao GPT. Nemoj bootati sa GPTa ako baš ne moraš, drži te storage diskove u GPTu a SSD ostavi MBR.

4. Nakon kloniranja, uvijek je pametno maknuti stari HDD.

5. Sad te više ne kužim. Jel već imaš GPT diskove ili planiraš staviti?

6. Ne, ne i ne. Alati za kloniranje se moraju upaliti "van" Windowsa, dakle bootati sa live CDa i sl. Stvar je u tome što kloniranje ili koja već operacija počinje u Windowsima (naštimaš postavke, raspored particija, itd) i onda alat resetira PC i obavi posao prije dizanja windowsa.

Napomenica - ako baš ne moraš, nemoj ništa klonirati. Napravi čisti install windowsa i uživaj...

1. Dedicated boot particija, koja se rijetko mijenja za razliku od sistemske (patchevi, swap, aplikacije) ili user particije, je korisna u raznim slučajevima. Npr. ako koristiš BitLocker za enkripciju diska ili particije, Windowsi trebaju nekriptiranu osnovnu boot particiju kako bi se dignuli i onda mogli raditi s kriptiranom.

2. Treba provjeriti u BIOS-u je li aktivan AHCI. Pravilo koje sam primijetio u većini slučajeva: ako ploča ima UEFI, obično je već aktivna AHCI opcija, ako je koju godinu stara i ima BIOS, onda ovisi što su stavili. Proizvođači ciljaju na određen segment korisnika s određenim hardverom. Pod default aktiviraju opcije koje bi kao trebale out of the box odgovarati tipičnom kupcu na kojeg ciljaju.

RAID obično koriste za RAID0 kako bi ubrzali rad kad imaju više diskova. Tvoja konfiguracije NIJE takva, pa to preskoči.

Možda si ustvari mislio na onu foru koju je Intel uveo sa Z68 chipsetom, da se SSD od npr. 40 GB koristi kao transparentan cache ispred običnog HDD-, tj. sustav to vidi kao jedan disk?

3. MBR vs GPT je veeeeelika tema za koju nema jednoznačnog odgovora. Recimo kao vi(m) vs EMACS.

Za GPT podršku obično trebaš imati UEFI, nisam dosad naletio na običan BIOS koji to ima. I naravno OS koji to podržava (mahom 64-bitne verzije)

Život običnog korisnika ti je puuuuno jednostavniji uz MBR. GPT ti ne bi donio neku predostu u tvom tipičnom radu u situaciji u kojoj bi MBR radio. Vidiš komplikacije s kloniranjem koje imaš, a da nisi ustvari još ništa ni radio (tj nisi neki npr. sysadmin koji treba implementirati to u enterprise okolini).

Kreni na najjednostavnije što možeš nadzirati s količinom znanja i vremena koje imaš. Preporučujem ti MBR. Windowsima nema razlike.

Pripazi na partition alignment s tim novim diskovima koji imaju 4 KiB sector umjesto 512 B.

Win7 bi to trebali sve automatski skužiti i obaviti. Windows XP ne, to treba tamo manualno.

6. Kloniranje uživo. Moguće kako koriste npr. Shadow Copy ili slične sistemske servise u Windowsima. Možda obave dio i prilikom restarta.

Taj "DOS" kojeg si vidio je možda neka njihova prilagođenja distribucija Linuxa. Ne trebaš se time zamarati ako radi.

S obzirom na generalno prgavi stav i slabo objašnjavanje detalja što ti točno treba (i pametovanja) - dat ću ti samo jedan odgovor na sva tvoja pitanja - RAID 1.

[edit] - jedna stvar koju ne mogu prešutiti - ti alatići koji kloniraju "naživo", ne mogu kopirati sistemske fajlove jer NT AUTHORITY ima lock na njima. S druge strane, Volume Shadow Copy (alat od windowsa) dio kloniranja obavlja prije boota, tako da on radi u hibridnom načinu. A sad ti dalje po svoje... Over and out.

Kao što rekoh RAID mi ne treba. Što se tiče slabog objašnjavanja mislim da sam sva pitanja postavio savršeno jasno, koliko je god bilo moguće, uvijek sve pokušavam napisati jasno i detaljno. Problem je što si ti krenuo učitavati u to svoje pojednostavljene pretpostavke, kao kad doktor za pluća pacijentu sa nekim rijeđim specifičnim problemom iz navike dijagnosticira astmu, jer eto to ima većina pacijenata koji dođu kod njega pa valjda ima i taj. 

Što se prgavosti tiče, nisam ništa zlobno rekao niti ikoga kritizirao niti izvrijeđao. Rekao sam hvala na odgovorima ali neke stvari ste pogrešno razumjeli. I onda krenuo pokušati objasniti što ste to pogrešno razumjeli. Prgav je onaj ko kaže e vi ste vi idioti, ne znate o čemu govorite, ja sam najpametniji na svijetu, hebem vam svima sve po spisku itd.

Jedna ispravka - ako sam te dobro shvatio (u što nisam 100% siguran) - ti u svojim postovima tvrdiš da je GPT potreban samo ako je boot particija veća od 2 TB, što nije istina, GPT je potreban ako želiš imati bilo koju particiju (ili u mom slučaju data disk sa samo jednom particijom) veću od 2 TB. Da je nepotrebno imati tako velike sistemske particije slažem se, da mi je sistemski disk golem jednostavno bih stavio malu particiju za sistem i veću za podatke, ali kao što rekoh planiram SSD za sistem i veliki HD za podatke.

Osim toga, upravo sam istraživa još dosta na temu GPT-a i otkrio neke zanimljive stvari koje još nisam znao, slobodno me ispravite ako negdje griješim.

Kao prvo GPT / MBR na nekom disku se uz pomoć odgovarajućih alata mogu relativno lako konvertirati jedno u drugo bez gubitka podataka koji su trenutačno na tom disku (u jednostavnom slučaju bez OS-a ili više od 2 TB podataka).

Kao drugo GPT diskovi i UEFI matične su međusobno puno više međuovisni nego što sam mislio. Po službenoj specifikaciji u UEFI sistemu Windowsi se mogu bootati ISKLJUČIVO sa GPT diska (iako ovisno o proizvođaču postoje i neki slučajevi koji to krše), i s druge strane Windowsi na GPT disku se mogu bootati ISKLJUČIVO u UEFI-enabled sistemu.

To s jedne strane znači da bi moj novi sistemski SSD ipak trebao biti GPT, jer će moderna kvalitetna matična sigurno imati UEFI i planiram ga koristiti zbog prednosti nad klasičnim BIOS-om (moderniji interface, mouse support, nove opcije itd.).

S druge strane znači da se novi GPT disk sa npr. Win7 64bit neće moći bootati u starom sistemu koji ne podržava UEFI (recimo ako odnesem sistemski disk kod nekoga, iako ne znam baš zašto bi to radio) i da se stari MBR disk sa npr. Win XP 32bit iz starog sistema neće moći bootati na novom UEFI sistemu (što mi je zajebano jer imam jedan baš takav disk kojeg sam se nadao moći povremeno bootati na novom sistemu ako bude potrebe !).

Srećom čini se da većina boljih novih matičnih podržava i UEFI mode i legacy BIOS mode pa bi valjda trebao moći to prebacivati kad želim bootati novi ili stari OS (pod pretpostavkom da se stari OS uopće uspije ikako bootati s obzirom na probleme kompatibilnosti sa novim hardverom).

Osim toga vidim po netu da puno ljudi ima problema bootanjem sa različitih izvora (HD, USB, DVD) na UEFI matičnim pločama, čini se da taj UEFI nije baš još glatko sređen šta se tiče kompatibilnosti sa svim ostalim (kao i većina novih tehnologija kad se počnu uvoditi).

To s hidden boot particijom i algoritmom smještanja je vjerojatno trik za sebe.

Možda namjerno ide na drugi disk kako bi dobio veći throughput paralelnim čitanjem/pisanjem dva diska.

Možda brzo izvrti vrlo kratak benchmark pa si izabere pogodniji disk.

Možda ide logikom "bolje ne sva jaja u istu košaru", pa smješta na različite diskove.

Možda gleda na kojem ima više mjesta ili kojem se rjeđe pristupa pa tog odabere.

Konverzija bi navodno trebala ići s alatima. No, tu je uvijek onaj "ali".

Isto tako se particije mogu spojiti u jednu i slično, ali u malom broju slučajeva se dogodi havarija (gubljenje podataka).

S obzirom kako su BIO i MBR zrele tehnologije, koje su prošle pretresanja milijun kombinacija, tu ima malo nepoznanica.

UEFI i GPT su pak relativno mlade tehnologije, sigurno imaju "dječjih bolesti" i bugova u implementaciji. Alati koji rade s njima još nisu u fazi zrelosti kao za BIOS+MBR. Istu stvar možda obave na maaaaalo drugačiji način i dogodi se "nedefinirana situacija".

Mislim kako je to @ihush želio reći kad je psiao o "nekompatibilnosti alata".

Anyway, super što postoji mod emulacije BIOS-a na UEFI sustavima, barem je postojao prije koju godinu (Sandy Bridge).

To ti onda olakšava život.

Bacio pogled na jednu Sandy Bridge konfiguraciju. Tamo je Win7 64-bit na BIOS+MBR kombinaciji.

Disk je terabajtni (dakle nije preko 2 GB) sa sektorima u ovom novom "advanced formatu" kako ga zovu, 4 KiB.

Tako je, barem za Win7 64-bit važi - prolazi BIOS+MBR, bez obzira na tehnologiju diska (stari 512 B ili novi veći sektori itd).

Pročitao sam kako proizvođači stavljaju određene "vektore" (tako zovu) ili hash kodove nečega u svoje BIOS-e na laptopima.

Tako da striktno ne treba key za instalaciju kad rade masovno kloniranje, jer Windowsi "prepoznaju" takav sustav.

To su iskoristile neke hakerske grupe pa u "aktivatorima" injektiraju te kodove kako bi zavarale Windowse...

Jesam to dobro shvatio?

Ja ću se samo dotaknuti AHCI-IDE priče. Na sedmici možeš promjeniti i radi (uz navedeni "hack"). Na osmici sam to isprobao i particija se instant razj*bala tako da sam morao raditi novu instalaciju.

I svakako preporučam AHCI za klasične diskove jer su prednosti očite, dok za SSD-ove nemam logično objašnjenje zašto je potrebno.