Neka od ovih pitanja sam googlao satima ali sam nalazio raznorazne, kontradiktorne ili nejasne odgovore, pa molim vas da to definitivno riješite.
1. Windows 7 za razliku od ranijih Windowsa pri instalaciji stvara nekakvu skrivenu particiju od 100 MB veličine sa boot loaderom (stvarno ne znam čemu ta komplikacija umjesto da boot loader bude na sistemskoj particiji kao prije) što čini se nekima stvara probleme pri kloniranju diskova. Čini se da je nužno da software za kloniranje detektira i klonira i tu particiju, inače neki tvrde da im klon ne boota ako nije istovremeno uštekan i originalni disk (što ga čini besmislenim) a neki tvrde da im prvi klon radi fino ali klon klona ne boota uopće. Uglavnom jasno mi je da tu particiju treba također klonirati..
Ono što mi nije jasno je tvrdnja jednog tipa na jednom forumu za koju nisam uspio naći jasnu potvrdu drugdje - a to je da Win7 pri prvoj instalaciji pokušava tu skrivenu boot particiju utrpati na neki drugi HD nego na onaj na koji ga instaliravamo (nemam pojma zašto, možda radi sigurnosti ?), pa da zbog toga treba pri instalaciji OS-a ištekati sve ostale HD-ove osim onoga na koji se instalirava OS. Je li to istina ili nije ?
2. Ljudi kažu da je enableanje AHCI settinga u BIOS-u nužno za SSD-ove da ostvare svoje potencijale u smislu deklarirane brzine i potrošnje struje, a potreban je i za hot swapping (koji ću koristiti). Međutim čini se da ponekad u BIOS-u po defaultu bude setting postavljen na IDE umjesto AHCI pa to treba promijeniti PRIJE instalacije OS-a jer se kasnije ne može (osim nekakvim registry hackom koji Windowsima naređuje da pri bootanju skinu odgovarajuće drivere ili tako nešto). Zanima me da li je i na novim modernim matičnim pločama nužno sam uključivati AHCI (čovjek bi pretpostavio da će to više postati default), da li je bolje kao što navodno Intel tvrdi na njihovim matičnim pločama uključiti RAID setting umjesto AHCI čak i ako taj disk nije u RAID-u, i da li ima još ikakva druga caka (vezana uz bilo šta drugo, ne samo HD-ove) u BIOS-u koju treba znati ili promijeniti PRIJE nego što se krene instalirati prvi Windows OS na novu mašinu ?
3. Znam da diskovi od 3 ili 4 TB (tj. sve veće od 2 TB) trebaju biti GPT a ne MBR, i da za bootanje sa GPT diska treba imati 64-bitnu verziju Win7 ili novije.
Dva velika HD-a koja ću imati će zbog veličine sigurno biti GPT, međutim nisam siguran je li mi za druga dva diska (sistemski SSD i jedan manji HD za backup tog diska) bolji GPT ili MBR. Bootanje neće biti problem jer ću koristiti 64bit Win7, i koje su mi onda prednosti / mane GPT u odnosu na MBR za ta dva diska ?
Znam da XP ne može pročitati GPT diskove (za slučaj da spojim i dignem neki stari sistem) i da neki disk cloning programi trenutačno uopće ne podržavaju kloniranje GPT diskova. Prednost (za diskove ispod 2 TB) je navodno nekakva veća sigurnost podataka, nisam siguran koliko u praksi ?
4. Znam da je Acronis True Image u starim verzijama (koje sam godinama uspješno koristio za kloniranje diskova za backup) zahtijevao da se nakon kloniranja diska 1 na disk 2 a odmah prije prvog bootanja novog diska 2 fizički išteka disk 1 da ne bi došlo do nekakvog vezanja novokloniranih Windowsa za taj disk, nakon čega su se mogli bez problema koristiti oba istovremeno uštekani ili samostalno. Vidim po forumima da je to nužno i za najnovije verzije. Međutim zanima me da li je to specifično samo za Acronis ili to općenito vrijedi i za druge programe za kloniranje, kao Macrium ili Paragon ?
5. Nakon jako puno googlanja (za koje je kriv prokleti Acronis koji skriva svoje mane kao zmija noge, duboko zakopane u fine printu) utvrdio sam da Acronis True Image 2014 ne može klonirati GPT diskove iako tvrde da podržava GPT. Nisam siguran da li postoji neka druga verzija koja može (oni su strašno zakomplicirali stvar sa puno verzija koje se razlikuju po cijeni a rade uglavnom istu stvar), na jednom mjestu piše da nedavno izašli A.T.I. 2015 može klonirati GPT diskove, može li mi to itko potvrditi ? I da li to glavni alternativni programi podržavaju ili ne (jedino za Macrium znam da može) ?
6. A. T. I. je kloniranje (bar prije) sistemske particije (ili diska koji uključuje sistemsku particiju) obavljao u DOS-u (ili nečem sličnom) nakon što u Windowsima u programu sve podesiš pa ih on izgasi, međutim vidim da neki ovi noviji programi za kloniranje to rade naživo, dakle u dignutim Windowsima kloniraju particiju sa Windowsima. Kako je to moguće, šta ako neki program ili OS izmijeni neki file na sistemskoj particiji dok se ona klonira ? I je li to uopće pravo kloniranje, dakle ono preslikavanje diska bit po bit na najnižoj razini, kao što A.T.I. valjda radi ?