Gradnja kuće

poruka: 75
|
čitano: 28.548
|
moderatori: pirat
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
16 godina
offline
Re: Gradnja kuće
wyks kaže...

Ne čitaš dobro.

 

Priča je o Američkom urbanizmu gdje u suburbija zoni ne smije biti otvoren ni dućan, pa za apsolutno sve moraš paliti automobil.

 

I gdje su usred planskih četvrti izgrađene autoceste od 8+ traka i petlji koji su odvojili ogromni broj pučanstva od osnovne infrastrukture (najčešće crnačko i siromašno stanovništvo)

A moguće. U jednom odlomku su i zapadni urbanizam i ceste i stare gradske jezgre i sve i sva. Bilo bi mi lakše da se misli razdvoje.

 

I sam sam protivnik grada krojenog za potrebe automobila, jedna od skupljih grešaka. Evo nixass je postaio link na video koji ne stignem sada gledati ali mi je potpuno jasno i zašto bi ljudima inače bio nezanimljiv i zašto bi ispod površine bio zanimljiv i zašto cijela priča zapravo najmanje ima veze s biciklima, a više s društvom.

 

Uglavnom, zna se zašto se posjećuju stare gradske jezgre (hint: nije zbog urbanizma). Ali posjećuju se i suvremeni muzeji, galerije i druge građevine kulturne namjene (opet ne zbog urbanizma).

Meni je zapadni urbanizam ipak nešto drugo od američkog, iako je istina da ameri svoju kulturu prelako šire posvuda.

Gledam te!
14 godina
offline
Re: Gradnja kuće
Veliki Brat kaže...
wyks kaže...

Ne čitaš dobro.

 

Priča je o Američkom urbanizmu gdje u suburbija zoni ne smije biti otvoren ni dućan, pa za apsolutno sve moraš paliti automobil.

 

I gdje su usred planskih četvrti izgrađene autoceste od 8+ traka i petlji koji su odvojili ogromni broj pučanstva od osnovne infrastrukture (najčešće crnačko i siromašno stanovništvo)

A moguće. U jednom odlomku su i zapadni urbanizam i ceste i stare gradske jezgre i sve i sva. Bilo bi mi lakše da se misli razdvoje.

 

I sam sam protivnik grada krojenog za potrebe automobila, jedna od skupljih grešaka. Evo nixass je postaio link na video koji ne stignem sada gledati ali mi je potpuno jasno i zašto bi ljudima inače bio nezanimljiv i zašto bi ispod površine bio zanimljiv i zašto cijela priča zapravo najmanje ima veze s biciklima, a više s društvom.

 

Uglavnom, zna se zašto se posjećuju stare gradske jezgre (hint: nije zbog urbanizma). Ali posjećuju se i suvremeni muzeji, galerije i druge građevine kulturne namjene (opet ne zbog urbanizma).

Meni je zapadni urbanizam ipak nešto drugo od američkog, iako je istina da ameri svoju kulturu prelako šire posvuda.

 Ma više puta sam pisao o tome svemu pa nekako nastavljam na već napisano, dosadno mi se ponavljat. Zato možda izgleda zbrda zdola.

 

Poanta je da smo prostor stavili u službu kapitala, a ne ljudi. Imaš kuću 20km od šoping centra sa 8.000 parkirnih mjesta jer je za gdp bolje kad slon od 300 kila vozi pik ap črak po cesti od 6, 8 ili 18 traka na što potroši sat i pol vremena pa "in for a penny, in for a pound" kad je već tamo onda spička parsto dolara na gluposti, a išao je po kruh. Umjesto da isti taj posao obavi u kvartovskoj samoposluzi do koje može ići pješke, pa usput stane kod urara, kupi knjigu popije kavu i viče na djecu koja skače po lokalnom igralištu. Em se čovjek giba, em socijalizira, em kapital nije monopoliziran pa više manjih "obrtnika" može doć do kupaca itd. 

 

I da, problem nastavno jest u urbanizmu, prvo u kapitalizmu iz kojeg takav urbanizam proizlazi. Uzmi bilo koji grad u Europi i pogledaj kako pješačke zone utječu na život, a kako autoceste i trake. Da, "zna se" da će netko slikat katedralu jer je katedrala itd, ali pogledaj širu sliku oko planiranja i korištenja prostora. Tko ide u trgovačke centre vidjet "znamenitosti"? Pa što ih onda gradimo i zašto se kopira američka pušiona? Zamisli da su pred 600 godina stavili zakon da po parceli smije biti jedna stambena jedinica. Na što bi danas ličio donji grad? Imao bi 1000 privatnih vila, nogostup i javnu rasvjetu.

Ovaj potpis nije u skladu s propisima.
10 godina
offline
Re: Gradnja kuće
ivan dragi kaže...
Veliki Brat kaže...
wyks kaže...

Ne čitaš dobro.

 

Priča je o Američkom urbanizmu gdje u suburbija zoni ne smije biti otvoren ni dućan, pa za apsolutno sve moraš paliti automobil.

 

I gdje su usred planskih četvrti izgrađene autoceste od 8+ traka i petlji koji su odvojili ogromni broj pučanstva od osnovne infrastrukture (najčešće crnačko i siromašno stanovništvo)

A moguće. U jednom odlomku su i zapadni urbanizam i ceste i stare gradske jezgre i sve i sva. Bilo bi mi lakše da se misli razdvoje.

 

I sam sam protivnik grada krojenog za potrebe automobila, jedna od skupljih grešaka. Evo nixass je postaio link na video koji ne stignem sada gledati ali mi je potpuno jasno i zašto bi ljudima inače bio nezanimljiv i zašto bi ispod površine bio zanimljiv i zašto cijela priča zapravo najmanje ima veze s biciklima, a više s društvom.

 

Uglavnom, zna se zašto se posjećuju stare gradske jezgre (hint: nije zbog urbanizma). Ali posjećuju se i suvremeni muzeji, galerije i druge građevine kulturne namjene (opet ne zbog urbanizma).

Meni je zapadni urbanizam ipak nešto drugo od američkog, iako je istina da ameri svoju kulturu prelako šire posvuda.

 Ma više puta sam pisao o tome svemu pa nekako nastavljam na već napisano, dosadno mi se ponavljat. Zato možda izgleda zbrda zdola.

 

Poanta je da smo prostor stavili u službu kapitala, a ne ljudi. Imaš kuću 20km od šoping centra sa 8.000 parkirnih mjesta jer je za gdp bolje kad slon od 300 kila vozi pik ap črak po cesti od 6, 8 ili 18 traka na što potroši sat i pol vremena pa "in for a penny, in for a pound" kad je već tamo onda spička parsto dolara na gluposti, a išao je po kruh. Umjesto da isti taj posao obavi u kvartovskoj samoposluzi do koje može ići pješke, pa usput stane kod urara, kupi knjigu popije kavu i viče na djecu koja skače po lokalnom igralištu. Em se čovjek giba, em socijalizira, em kapital nije monopoliziran pa više manjih "obrtnika" može doć do kupaca itd. 

 

I da, problem nastavno jest u urbanizmu, prvo u kapitalizmu iz kojeg takav urbanizam proizlazi. Uzmi bilo koji grad u Europi i pogledaj kako pješačke zone utječu na život, a kako autoceste i trake. Da, "zna se" da će netko slikat katedralu jer je katedrala itd, ali pogledaj širu sliku oko planiranja i korištenja prostora. Tko ide u trgovačke centre vidjet "znamenitosti"? Pa što ih onda gradimo i zašto se kopira američka pušiona? Zamisli da su pred 600 godina stavili zakon da po parceli smije biti jedna stambena jedinica. Na što bi danas ličio donji grad? Imao bi 1000 privatnih vila, nogostup i javnu rasvjetu.

I urbanistima se, vjeruj mi, diže kosa na glavi na ovo što se danas radi. Urbanizam je izuzetno multidisciplinarna djelatnost u kojoj trebaš imati stručnjake iz toliko različitih polja da je to strašno za povezati  i uskladiti. Mi stručnjaka imamo, ali smo u deficitu sa stručnjacima na položajima. Tužno je to da urbanizam definiraju lokalni šerifi i političari, a najmanje struka. Naruči se GPU, UPU ili DPU ali sa jasnim smjernicama umjesto da ih se (kao stručnjake) pita šta bi na ovom području bilo najbolje, oni dobiju definirani projektni zadatak sa vrlo malo manevarskog prostora.

14 godina
offline
Gradnja kuće

Ja cu ovdje kratko ostavit iskustvo obnavljanja jedne kuce (120m2 1kat). Ljeto 7/2023.

 

Poceli od krova, nitko ne moze doci pogledat krov, odjeb do odjeba od krovara. Nademo "po preporuci" jednog dobrog, dogovorimo cijenu 30k €. Pocne radit, u pol radova covjek kaze "e naruci mi limara prije nego budem gotov sljedeci tjedan, da postavi oluke". Normalno ja ocekivao da on ima nekog, a on nikog. Pa nadi limara u par dana, 0 bodova. Krov ispao u krivo, kaze krovar "tako treba bit", cijena dosla na 40k €.

 

Ajmo na fasadu, opet isto, nitko ne zeli doci ni pogledat. Premala im kuca, imaju posla. Nadem tog jednog, ima i limara, dogovorili cijenu, kazemo pocni odmah dok je vrijeme dobro. Ima on i nadzornika nekog, pocnu radit, opet sve lose. Nadzornik ima manje znanja nego srednjoskolac. Ajde, budes uz njih, pa i bude nesto. Odjednom ozljedi se radnik, drugi pobjegao (nepalac), stali radovi. 

Tu smo vec mjesec i nesto od pocetka obnove, limar jedva sastavio 10m oluka. 

Fasada ispala okej, ali cijena ne. Cijena otisla 75% od pocetne u predracunu. Ajmo prepirke, tuzbe itd itd. Dogovorili "samo" 40% od pocetne cijene, da ih se skine s k.

 

Kupaonice i prozore je radila ok ekipa, tu su bili problemi s kucom samom jer nema nacrta gdje idu cijevi, porazbijali sve, hvala bogu proslo ok, decki su bili top. 

 

Sve u svemu, previse zivaca i novaca, trebalo je kucu pustit i prodat.

 

 

Drugo iskustvo, trokatnica sa 3 stana, novogradnja.

 

Kupaona kao da sam ju ja sam napravio, preko YT tutoriala, plocice neravne, vlaga u kutevima, pustaju cijevi od nekud. Kuhinja, plocice napuknute i ukrivo postavljene. Vlaga u skoro svim sobama, prozori pustili na prvom jacem nevremenu. Stan je kasnio 9 mjeseci s izgradnjom. Sto sad? Nista, zgrada u banani, samo se mozes tuzakat po sudovima. Nadzornik pojma nema, izvodac jos manje, kaze sve po ps-u.

 

All in all, prezivit u nekoj socijalistickoj zgradi dok sve to ne pocne imat malo vise smisla, dobrih majstora je malo, izvodaca jos manje. Ekipa ne stedi na materijalu, nego jednostavno ne zna radit, platis ih 50% vise nego sto dogovoris, umres psihicki jer nista nije kako treba, nastavis zivit sa xy problema.

 

Kupit nesto starije, zavrseno, mila majka, kakve gradnje kuca u ovom vremenu ovdje.

Di2 & EPS FTW!
Poruka je uređivana zadnji put čet 30.11.2023 19:49 (ivanoile).
16 godina
offline
Re: Gradnja kuće

Evo i sada se, dok ovo pisemo, arhitekti bune na izmjene zakona koje ce dozvoliti privatnim investitorima da bez provodjenja natjecaja realiziraju kapitalne objekte.

Link na intervju u Jutarnjem listu (u pdf-u) postavljen je na stranicama HKA.

Koga u Hrvatskoj to interesira?

Koliki pritisak javnosti ce biti na vladajucu strukturu da se ove izmjene zakona ne dogode?

Tko je uopce od sudionika ove teme (a kamoli sire) kliknuo na taj link, preuzeo intervju, a kamoli ga procitao?

 

Da, mozemo o odgovornosti ljudi koji nisu zeljeli izgubiti posao, pa su pristajali na kompromise desetljecima i sustavno pasivno sudjelovali u degradaciji ne samo javnog prostora, nego struke uopce. Istina je, snose odredjenu odgovornost. Ali ne ovu koju im ti lijepis, sry.

 

Kapitalizam protiv kojeg zuboris je u apsolutno svakom investitoru. Arhitekti su se odavno trebali postaviti na zadnje noge i kroz komoru osigurati (minimalnu) kvalitetu zivota svojih clanova.

D9k odvjetnici naplacuju 500 kn zapoceti sat konzultacija, arhitekti ne samo da konzultacije daju besplatno, nego besplatno rade i izmjene kojih barem kod danasnjih investitora ne manjka.

 

Jbga, arhitekti su humanisti, tako da me to ne cudi, ali prozivati arhitekte koji nemaju apsolutno nikakvu podrsku drustva mi je onak...

Malo Camus-ovski.

Gledam te!
Poruka je uređivana zadnji put čet 30.11.2023 20:05 (Veliki Brat).
16 godina
offline
Gradnja kuće

kad smo vec kod gradnje kuce..

 

mojima je kuca dobila crvenu oznaku u zagrebackom potresu.

kuca od 80 kvadrata, kljuc u ruke, kosta 235k Eur, na to jos (obviously) ide sav namjestaj, kuhinja i sve kaj treba u kuci da bi se moglo normalno funkcionirati.

gurtna giržtna gužni žnorda gižnu žertir gžerdu žinar gurdaž žarpar ženar žednu žena
10 godina
offline
Re: Gradnja kuće

Bager, pa napraviš i namjestiš novu za tu lovu... čak i kod nas u Istri.

Poruka je uređivana zadnji put čet 30.11.2023 23:14 (miki_the_pirat).
16 godina
offline
Gradnja kuće

Općenito su se arhitektura i pogotovo urbanizam kao struka dosta srozali. Što financijski, što po ugledu, a sve kroz pojave novih tehnologija i trendova u službi nekih novih investitora... Danas je urbanizam kao takav više manje mrtav, nema više planiranja grada već se samo bojaju markice sa urbanim pravilima u prostornim planovima koje određuju privatni interesi. Ideja o nekakvom multidisciplinarnom sustavu u kojem sudjeluju razne druge struke (od biologa, klimatologa, sociologa itd) je u praksi smješna. Načelnik /gradonačelnik sa pajdama sjedne i politički odredi što i kako, a drugi iscrtaju. 

 

Spominje se u temi američki vs europski urbanizam pa se zaključuje da je tamo užas - autoceste, čvrsti grid i mrtva suburbija (što se slažem) sa strogim zoniranjem, a kod nas je grad organski fino posložen na službu svojim stanovnicima. Pa se spominju Venecija, Dubrovnik, Donji grad i ostali kao ogledni primjeri europske gradnje, a zanemaruju se koliko su promjena ti gradovi proživjeli i kroz kakve autokracije i prekrajanja su prošli kroz povijest. A bome i ti "lijepi" gradovi i centri u kojima je lijepo živjeti imaju više strogih pravila nego vjerojatno ijedan američki grad.

 

Paradoksalno se tu zazivaju labavija pravila, gradnja kuća u centru, sa više jedinica, podizanje kata, samogradnja itd, ali to sve već imaš kod nas samo - Kozari bok i Dubrava u Zg, Vir, pola Splita itd... A da ne spominjem mrtva sela sa trokatnicama gdje su ljudi dozidavali katove za svoje unuke pa sad zjape prazne te kuće. Manjak pravila, samovolja vlasnika, manjak urbanizma dovodi u kaos i ruglo. Sve velike i "lijepe" metropole nastale su sa strogim autokratskim potezima i prekrajanjima, često kroz obnove nakon nekih prirodnih katastrofa ili ratova. Nisu ni katedrale nastale tako što su ih ljudi baš silno željeli graditi nego jer je crkva sa ogromnim novcima to financirala stotinama godina. 

 

Kad se govori o cijenama upravo ti najbolji dijelovi su najskuplji - logično. Svi bi htjeli živjeti u super uređenom kvartu gdje je sve dostupno, ima puno zelenila, infrastruktura je na visokom novou sa javnim prijevozom itd. Ali takvih je kvartova jako malo, pa im je i cijena veća, i baš zato stan od 60m2 u centru Zagreba košta 5x od kuće sa 200 m2 u Slavoniji. A ideja da je nekad bilo to priuštivo je isto upitna. Da bi gradio na najboljim lokacijama si uvijek morao imati puno novca.

 

Dodaj u sve to današnji nedostatak radne snage, i povećani zahtjevi za gradnju (tko je nekada brinuo o enegretskoj učinkovitosti) pa ti ispadne da je gradnja dosta skupa. I je, ako želiš kvalitetno i dobro, to ćeš svakako platiti. S druge strane sam isto tako dosta puta čuo za loše majstore i lošu gradnju pa kad postavim protupitanje; koji su uvjeti garancije za radove dobijem tišinu - jer se po defaultu radi bez ugovora, na ruke, preko preporuke itd. 

14 godina
offline
Re: Gradnja kuće
Bichanich kaže...

Općenito su se arhitektura i pogotovo urbanizam kao struka dosta srozali. Što financijski, što po ugledu, a sve kroz pojave novih tehnologija i trendova u službi nekih novih investitora... Danas je urbanizam kao takav više manje mrtav, nema više planiranja grada već se samo bojaju markice sa urbanim pravilima u prostornim planovima koje određuju privatni interesi. Ideja o nekakvom multidisciplinarnom sustavu u kojem sudjeluju razne druge struke (od biologa, klimatologa, sociologa itd) je u praksi smješna. Načelnik /gradonačelnik sa pajdama sjedne i politički odredi što i kako, a drugi iscrtaju. 

 

Spominje se u temi američki vs europski urbanizam pa se zaključuje da je tamo užas - autoceste, čvrsti grid i mrtva suburbija (što se slažem) sa strogim zoniranjem, a kod nas je grad organski fino posložen na službu svojim stanovnicima. Pa se spominju Venecija, Dubrovnik, Donji grad i ostali kao ogledni primjeri europske gradnje, a zanemaruju se koliko su promjena ti gradovi proživjeli i kroz kakve autokracije i prekrajanja su prošli kroz povijest. A bome i ti "lijepi" gradovi i centri u kojima je lijepo živjeti imaju više strogih pravila nego vjerojatno ijedan američki grad.

 

Paradoksalno se tu zazivaju labavija pravila, gradnja kuća u centru, sa više jedinica, podizanje kata, samogradnja itd, ali to sve već imaš kod nas samo - Kozari bok i Dubrava u Zg, Vir, pola Splita itd... A da ne spominjem mrtva sela sa trokatnicama gdje su ljudi dozidavali katove za svoje unuke pa sad zjape prazne te kuće. Manjak pravila, samovolja vlasnika, manjak urbanizma dovodi u kaos i ruglo. Sve velike i "lijepe" metropole nastale su sa strogim autokratskim potezima i prekrajanjima, često kroz obnove nakon nekih prirodnih katastrofa ili ratova. Nisu ni katedrale nastale tako što su ih ljudi baš silno željeli graditi nego jer je crkva sa ogromnim novcima to financirala stotinama godina. 

 

Kad se govori o cijenama upravo ti najbolji dijelovi su najskuplji - logično. Svi bi htjeli živjeti u super uređenom kvartu gdje je sve dostupno, ima puno zelenila, infrastruktura je na visokom novou sa javnim prijevozom itd. Ali takvih je kvartova jako malo, pa im je i cijena veća, i baš zato stan od 60m2 u centru Zagreba košta 5x od kuće sa 200 m2 u Slavoniji. A ideja da je nekad bilo to priuštivo je isto upitna. Da bi gradio na najboljim lokacijama si uvijek morao imati puno novca.

 

Dodaj u sve to današnji nedostatak radne snage, i povećani zahtjevi za gradnju (tko je nekada brinuo o enegretskoj učinkovitosti) pa ti ispadne da je gradnja dosta skupa. I je, ako želiš kvalitetno i dobro, to ćeš svakako platiti. S druge strane sam isto tako dosta puta čuo za loše majstore i lošu gradnju pa kad postavim protupitanje; koji su uvjeti garancije za radove dobijem tišinu - jer se po defaultu radi bez ugovora, na ruke, preko preporuke itd. 

 Vidim da je teško pratit moj tekst pa da pojasnim što se odnosi na što.

 

Kada kažem da se treba olabavit pravila, to govorim u kontekstu debilnih zakona koji su pravljeni po uzoru na urbanizam kojem je u centru kapital. Dakle umjesto mrtvih luksuznih kvartova za strance radije ću gledati ilegalna naselja u kojima netko boravi. Umjesto trgovačkog centra sa 8000 parkirnih mjesta radije gledam bilo što, može i favele s drogerašima. Karikiram. Grada bez ljudi nema.

 

Kad spominjem europske vs americke gradove: danas europski gradovi sve više naliče na američke i u tome vidim problem. To što je neki kajser vilhelm pred 300 godina srušio zid da bi napravio kolibe nije poanta. Radi se o svjetonazorskom pristupu prostoru.

 

Auti su se pojavili pred 70 godina, ne pred 300. Gradovi koji su građeni "ne za aute" vs gradovi "za aute". Ne radi se ni o nečem "logičnom" ni o "super uređenom". Radi se o tome da je prostor prilagođen prvo čovjeku, a ne automobilima odnosno biznisu/gdpu. Zašto je takvih kvartova malo? Zašto svaki kvart nije prilagođen ljudima? Zašto nemamo pet puta bolji javni prijevoz? Znamo da gustoća naseljenosti donosi milijardu beneficija po lokalno stanovništvo, pa i okoliš, od ekonomskih, društvenih, zdravstvenih itd, pa zašto onda ograničavamo zone sa stambenim jedinicama? Zbog kapitala i krojenja cijena. To se zna. Ne odgovara kapitalizmu. Sve dalje nemamo što diskutirat.

 

Ako kreiraš i održavaš sustav u kojem je kuća investicija, a grad područje za vožnju autom do biznisa onda nema smisla diskutirat o pravilima ili okolnostima. Sustav je potpuno pogrešan, tj neprilagođen. 

 

Zašto su najbolji dijelovi najbolji? Zašto nemamo spalionicu na Pantovčaku? Plaća li Kozari bok jednak PDV u državi, jednake komunalije, smeće, vodu, paušale? Zaboravljamo da se veš prao na Tkalči do nedavno, više se ne pere. Znaš ono kad naprave park oko zgrade pa puste ljude da "ugaze" travu i onda na tom mjestu naprave puteljke. To je organski pristup. Kako misliš da će ijedan grad napredovat ili da će ikad neki kvart postat "lijep" u ovakvom sustavu.

 

Europski gradovi žive tisućljećima unatoč ratovima, potresima, imperijima i turcima. Znaš što će ih dotući, uništiti i isprazniti?

Ovaj potpis nije u skladu s propisima.
16 godina
offline
Re: Gradnja kuće
ivan dragi kaže...
Bichanich kaže...

Općenito su se arhitektura i pogotovo urbanizam kao struka dosta srozali. Što financijski, što po ugledu, a sve kroz pojave novih tehnologija i trendova u službi nekih novih investitora... Danas je urbanizam kao takav više manje mrtav, nema više planiranja grada već se samo bojaju markice sa urbanim pravilima u prostornim planovima koje određuju privatni interesi. Ideja o nekakvom multidisciplinarnom sustavu u kojem sudjeluju razne druge struke (od biologa, klimatologa, sociologa itd) je u praksi smješna. Načelnik /gradonačelnik sa pajdama sjedne i politički odredi što i kako, a drugi iscrtaju. 

 

Spominje se u temi američki vs europski urbanizam pa se zaključuje da je tamo užas - autoceste, čvrsti grid i mrtva suburbija (što se slažem) sa strogim zoniranjem, a kod nas je grad organski fino posložen na službu svojim stanovnicima. Pa se spominju Venecija, Dubrovnik, Donji grad i ostali kao ogledni primjeri europske gradnje, a zanemaruju se koliko su promjena ti gradovi proživjeli i kroz kakve autokracije i prekrajanja su prošli kroz povijest. A bome i ti "lijepi" gradovi i centri u kojima je lijepo živjeti imaju više strogih pravila nego vjerojatno ijedan američki grad.

 

Paradoksalno se tu zazivaju labavija pravila, gradnja kuća u centru, sa više jedinica, podizanje kata, samogradnja itd, ali to sve već imaš kod nas samo - Kozari bok i Dubrava u Zg, Vir, pola Splita itd... A da ne spominjem mrtva sela sa trokatnicama gdje su ljudi dozidavali katove za svoje unuke pa sad zjape prazne te kuće. Manjak pravila, samovolja vlasnika, manjak urbanizma dovodi u kaos i ruglo. Sve velike i "lijepe" metropole nastale su sa strogim autokratskim potezima i prekrajanjima, često kroz obnove nakon nekih prirodnih katastrofa ili ratova. Nisu ni katedrale nastale tako što su ih ljudi baš silno željeli graditi nego jer je crkva sa ogromnim novcima to financirala stotinama godina. 

 

Kad se govori o cijenama upravo ti najbolji dijelovi su najskuplji - logično. Svi bi htjeli živjeti u super uređenom kvartu gdje je sve dostupno, ima puno zelenila, infrastruktura je na visokom novou sa javnim prijevozom itd. Ali takvih je kvartova jako malo, pa im je i cijena veća, i baš zato stan od 60m2 u centru Zagreba košta 5x od kuće sa 200 m2 u Slavoniji. A ideja da je nekad bilo to priuštivo je isto upitna. Da bi gradio na najboljim lokacijama si uvijek morao imati puno novca.

 

Dodaj u sve to današnji nedostatak radne snage, i povećani zahtjevi za gradnju (tko je nekada brinuo o enegretskoj učinkovitosti) pa ti ispadne da je gradnja dosta skupa. I je, ako želiš kvalitetno i dobro, to ćeš svakako platiti. S druge strane sam isto tako dosta puta čuo za loše majstore i lošu gradnju pa kad postavim protupitanje; koji su uvjeti garancije za radove dobijem tišinu - jer se po defaultu radi bez ugovora, na ruke, preko preporuke itd. 

 Vidim da je teško pratit moj tekst pa da pojasnim što se odnosi na što.

 

Kada kažem da se treba olabavit pravila, to govorim u kontekstu debilnih zakona koji su pravljeni po uzoru na urbanizam kojem je u centru kapital. Dakle umjesto mrtvih luksuznih kvartova za strance radije ću gledati ilegalna naselja u kojima netko boravi. Umjesto trgovačkog centra sa 8000 parkirnih mjesta radije gledam bilo što, može i favele s drogerašima. Karikiram. Grada bez ljudi nema.

 

Kad spominjem europske vs americke gradove: danas europski gradovi sve više naliče na američke i u tome vidim problem. To što je neki kajser vilhelm pred 300 godina srušio zid da bi napravio kolibe nije poanta. Radi se o svjetonazorskom pristupu prostoru.

 

Auti su se pojavili pred 70 godina, ne pred 300. Gradovi koji su građeni "ne za aute" vs gradovi "za aute". Ne radi se ni o nečem "logičnom" ni o "super uređenom". Radi se o tome da je prostor prilagođen prvo čovjeku, a ne automobilima odnosno biznisu/gdpu. Zašto je takvih kvartova malo? Zašto svaki kvart nije prilagođen ljudima? Zašto nemamo pet puta bolji javni prijevoz? Znamo da gustoća naseljenosti donosi milijardu beneficija po lokalno stanovništvo, pa i okoliš, od ekonomskih, društvenih, zdravstvenih itd, pa zašto onda ograničavamo zone sa stambenim jedinicama? Zbog kapitala i krojenja cijena. To se zna. Ne odgovara kapitalizmu. Sve dalje nemamo što diskutirat.

 

Ako kreiraš i održavaš sustav u kojem je kuća investicija, a grad područje za vožnju autom do biznisa onda nema smisla diskutirat o pravilima ili okolnostima. Sustav je potpuno pogrešan, tj neprilagođen. 

 

Zašto su najbolji dijelovi najbolji? Zašto nemamo spalionicu na Pantovčaku? Plaća li Kozari bok jednak PDV u državi, jednake komunalije, smeće, vodu, paušale? Zaboravljamo da se veš prao na Tkalči do nedavno, više se ne pere. Znaš ono kad naprave park oko zgrade pa puste ljude da "ugaze" travu i onda na tom mjestu naprave puteljke. To je organski pristup. Kako misliš da će ijedan grad napredovat ili da će ikad neki kvart postat "lijep" u ovakvom sustavu.

 

Europski gradovi žive tisućljećima unatoč ratovima, potresima, imperijima i turcima. Znaš što će ih dotući, uništiti i isprazniti?

Koliko god se ti htio boriti protiv američkog urbanizma za kojeg se slažem da je loš, u europi nemaš dostojnog protivnika. Osim par iznimaka nemaš gradova koji su prilagođeni automobilima i građeni za automobile. Sve je gusto, nastalo na starim urbanim matricama, a najbliže što imaš od američke urbanizacije su ti Novi Zagreb i slična naselja gdje je život više manje podjednak ili bolje funkcionira nego u staroj jezgri grada. 

 

Grad i prostor je ograničen resurs - ne možeš u Donjem gradu smjestiti još 100 000 stanovnika, ne ide. Postojeća infrastruktura puca po granicama, čak i da uvedeš vrhunski javni prijevoz i dalje ćeš imati određen broj ljudi koji žele ići autima na posao/trgovinu/vikendicu itd. A gdje je tu vodovod, kanalizacija, struja, komunalije i ostale usluge, čak i da zanemariš koliko bi konzervatorskih smjernica morao pregazit. Da bi napravio prostora za 100 000 ljudi trebaš uložiti enormno puno resursa da bi prekrojio postojeći sustav. 

 

Nemoj misliti da branim trenutni sustav, no treba se smjestiti u realne okvire. Gradnja u centru grada je najpoželjnija, ali i najskuplja. Urediti postojeći kvart u gradu je puno teže nego izgraditi novi na periferiji. Imaš i primjer Možemo u Zagrebu koji se trudi posložiti malo promet i ići u smjeru otvaranja grada za pješake pa vidiš kako im to uspjeva - teško i slabo. 

9 godina
offline
Gradnja kuće

Tesko je to kad smo takvi kakvi smo. Bila je prica o biciklistickoj magistrali kroz ZG pa su građani rekli da je to glupost jer se nitko ne vozi sa biciklom.

Ne pitaju se da bi se mozda ljudi vozili biciklom da je infrastruktura adekvatna. 

 

Bitno je ljudima da sjede pa makar i u guzvi sat ili dva. Bitno da se sjedi

If Microsoft ever made a product that didn't suck ... it would be a vacuum cleaner.
14 godina
offline
Gradnja kuće

Da zavrsim s americkim urbanizmom:

 

Everything in life is somewhere else, and you get there in a car.

Ovaj potpis nije u skladu s propisima.
9 godina
offline
Re: Gradnja kuće
ivan dragi kaže...

Da zavrsim s americkim urbanizmom:

 

Everything in life is somewhere else, and you get there in a car.

 "What’s good for GM is good for America"

If Microsoft ever made a product that didn't suck ... it would be a vacuum cleaner.
5 mjeseci
neaktivan
offline
Re: Gradnja kuće
Ja mogu samo da kažem za gradnju kuce u Slovačkoj, nedavno smo kupili plac i čekamo gradjevinski materijal da stigne, ali gradnja kuce je bas bas skupa... Inspiraciju smo uzeli iz ovog članka https://www.daibau.sk/clanok/72/stavba_domu_cena_stavby_domu_-_kolko_stoji_dom_skutocne
13 godina
offline
Gradnja kuće

Meni je obnova 2 etaže po 100m2 prošla vrhunski, radio prošlo ljeto, početak u 6., konačno useljenje početkom 10. mj.

 

Stari parket van, laminat unutra, obnova elektroinstalacija komplet, nove vodovodne cijevi i ugradnja centralnog po cijeloj kući, nova pvc stolarija, rušenje 2 pregradna zida, gletanje i krečenje komplet kuće + balkoni.

Struju sam radio sam uz pomoć starog - nekih 800 eur me izašao materijal.

Vodomeštar susjed, jako dobar majstor i po preporuci- odradio sve u 7 dana, uključujući i centralno - ali sam ga čekao 2 mjeseca. - 5.000 eur.

Stolari su u 2 dana maknuli staru i ugradili novu stolariju + zbrinjavanje stare. Čekao ih 2 mjeseca - 11.000 eur

Unutarnje uređenje - obrada špaleta, rušeje zidova, postavljanje laminata, nove pločice u wc, kupaoni i kuhinji, gletanje svega i krečenje + pločice i ograda na 2 balkona. Majstor (kum) i jedan radnik sve obavili u  3 tjedna. Čekao ih nepuna 3 mjeseca. 7.000 eur

Električar za klimu za obe etaže 1.400 eur.

Sve cijene su ruke + materijal.

 

Ostao mi krov, ali u tom polju ne znam baš nikoga, a i kum mi veli da ne zna poštenog i kvalitetnog krovopokrivača. Ali mislim da mi tu ne gine cca 12-15.000 eur (samo lim + letve i kontraletve, krov je već podaskan). Nije u lošem stanju, ali kroz sljedećih 10-ak god trebat će ga mjenjat jer ima na nekoliko mjesta zahrđalih polja.

Fasada je postojeća i pokrečena unatrag 4-5 god, klasična kako se radila 80-ih i nema stiropor, ali sa trenutnim stanjem cijena obnove fasade - nema te sile koja bi me natjerala na te kartelske cijene.

 

Meni su ti radovi čak i ok prošli, bez puno sekiracije jer sam naletio na dobre majstore i najvažnije - ugovorene cijene su bile i konačne na plačanju.

Puno više živaca sam izgubio na samom seljenju, pakiranje, transport, raspakiranje, pa neke stvarni još i danas ne znam gdje su... Fuj. Nikad više ne želim to prolazit.

Halo Bing! Kako bratac?
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice