Imam jedno teoretsko pitanje. Brzina struje. Kolika je? I zašto ljudi govore da odgovor na to pitanje "nije jednostavan kao što misliš"?
Unaprijed hvala.
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Znači u biti, maksimalna?
To mi je sasvim neshvatljivo, za svjetlo kužim jer fotoni nemaju masu, ali pošto je struja gibanje naboja (tj. elektrona, koji imaju neku masu) nemogu skontat taj koncept.
Uglavnom hvala na informaciji.
Pa nije uvijek brzina svjetlosti, a jakost ovisi o vodiću.
Jakost je tad koliko naboja prođe kroz površinu.
===============================
Ako to pitaš onda vjerojatno trebaš znati da elektroni uvije idu u svim smjerovima (ako je T > 0K ). Struje koju mjerimo je rezultanta tih tih malih "strujica".
Ima li tko dobre duše s malo više pameti od mene da bi bio voljan odgovoriti mi na par pitanja što imam za ispit? Pitanja su podugačka i ne bih baš preko ovoga jer će biti dosta poruka i svega,pa da idemo preko pp? Radi se o elektroničkim sklopovima. analog. i digit.
Ima li tko dobre duše s malo više pameti od mene da bi bio voljan odgovoriti mi na par pitanja što imam za ispit? Pitanja su podugačka i ne bih baš preko ovoga jer će biti dosta poruka i svega,pa da idemo preko pp? Radi se o elektroničkim sklopovima. analog. i digit.
Ajd piši tu i potrudit ću se odgovoriti, a pomoći će i drugi. Nisi vjerojatno jedini kojeg zanimaju odgovori ili ih traži.
Pitanja su baš noobovska,no nema veze. Možda pomognem i nekome drugom.
Imam povratne veze. Jedna je negativna,i jedna je pozitivna. Sve pet,i sve mi je jasno oko njih,ono,razumijem koje su razlike i to. ali mi pitanje glasi da nabrojim negativne povratne veze. Kako ću to sada nabrojati? Našao sam par veza imenom Naponska - Serijska povratna veza. I recimo Strujno - Serijska povratna veza.
Kako ću znati koja je pozitivna,a koja negativna?
Oprostite za davež,i ispričavam se ako je odgovor ispred nosa!
Povratne veza je kad izlaz utječe na ulaz.
Negativna: povečanje napona na izlazu smanjuje napon na ulazu
Pozitivna: povečanje napona na izlazu povećava napon na ulazu
Negativne se koriste kod stabilizacije pojačala npr. kod tranzistorskih za stabilizaciju radne točke, kod sklopova s operacijskim pojačalom za određivanje pojačanja (invertirajuće pojačalo...)
Pozitivne se koristi kod oscilatora.
Ima tisuće načina za izvedbu povratnih veza, može to biti otpornik može, kondenzatori, zavojnice i cijelo pojačalo...
Nazivi ovise o izvedbi samo napomeni da je povratna veza negativna znači serijsko/paralelna strujno/naponska negativna povratna veza.
1. Povratne veza je kad izlaz utječe na ulaz.
Negativna: povečanje napona na izlazu smanjuje napon na ulazu
Pozitivna: povečanje napona na izlazu povećava napon na ulazu
2. Negativne se koriste kod stabilizacije pojačala npr. kod tranzistorskih za stabilizaciju radne točke, kod sklopova s operacijskim pojačalom za određivanje pojačanja (invertirajuće pojačalo...)
3. Pozitivne se koristi kod oscilatora.
4. Ima tisuće načina za izvedbu povratnih veza, može to biti otpornik može, kondenzatori, zavojnice i cijelo pojačalo...
5. Nazivi ovise o izvedbi samo napomeni da je povratna veza negativna znači serijsko/paralelna strujno/naponska negativna povratna veza.
1. Je li mogu kod prvoga reći da je negativna povratna veza veza koja smanjuje izlazni signal,a pozitivna je ona koja povećava signal? Onda kasnije da naučim koje su prednosti i mane tih dviju.
2. Clear.
3. Clear.
4. Clear.
5. Imam 4 takve veze? Je li tako? Serijsko/paralelna su negativne, a strujno/naponske su pozitivne veze? Ili je obrnuto od ovoga što sam ja rekao?
Izvini što citiram,i što ispitujem ispitano, ali samo si želim potvrditi da sam siguran. Hvala ti za pomoć!
1. Da. Ako je negativna povratna veza ona će smanjiti signal koji je na ulazu.
Nema prednosti između negativne i pozitivne, koristiš onu koju trebaš.
5.
U knjizi su nabrojene 4 negativne povratne veze:
strujno serijska negativna povratna veza
strujno paralelna negativna povratna veza
naponsko serijska negativna povratna veza
naponsko paralelna negativna povratna veza
Ime ovisi o elementima i spoju veze....
To je to za sada! Hvala ti,i to ogromno hvala!
"Brzina struje"?
Ako misliš na brzinu elektrona u kristalu vodiča (bakrene žice), tada je brzina kod jakih struja približna brzini cjeđenja meda, ili jako gustog sirupa :) kod slabih struja tipično u elektronici, brzina je približna brzini minutne kazaljke na analognom satu :))
Zbunjuje a? :)
Kako sad tako nevjerovatno sporo a na internetu sve "leti" od brzine i informacije sa drugog kraja svijeta dolaze takorekuć trenutno??
Riječ je o brzini propagacije signala kroz kristal vodiča (bakrene žice) koja iznosi približno brzini svjetlosti / 100.
ok ljudi. znaci dajte neke dobre trogivne za elektornicke komponente i lemilice da su u EU.
znaci susjedi nasi jer ganjam lemilicu 2 in 1 hot air i obicnu. il ako se nade jeftino IR lemilicu
Nisam neki fizicar, ali.... Zelio bih ti skrenut pozornost da brzina ne ovisi konkretno o masi. Jer kamion s prikolicom te auto mogu voziti 100 km/h bez problema. Masa u ovom slucaju utjece na kineticu energiju vozila ( bio to kamion + prikolica ili auto ) i tromost . Kineticka energija je zapravo energija gibanja, a tromost ce biti veca kod kamiona i kad on dode do 100km/h trebat cemu vec zaustavni put ( trak ) u odnosu na auto ... Tako ja barem gledam na to. Mozda sam u krivo , ali ...
Inace mozda sam pronasao odgovor na tvoje pitanje.
Stranica : http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Elektron
Zanimljiv dio:
Prema trenutnim teorijama, brzina
elektrona može dosegnuti brzinu
svjetlosti u vakuumu, ali nikad se
ne može izjednačiti s njom. Ovo
ograničenje postavljeno je
Einsteinovom specijalnom teorijom
relativnosti , koja definira brzinu
svjetlosti kao konstantu u svim
inercijalnim sustavima. Ipak, ako
bismo elektrone, gledane kroz
prizmu specijalne teorije
relativnosti, ubacili u dielektričan
medij poput vode (u kojem je
brzina svjetlosni znatno manja od
c ), elektroni bi privremeno putovali
brže od svjetlosti u istom mediju.
Kao elektroni reagiraju s materijom
medija, oni generiraju blijedu
plavkastu svjetlost nazvanu
Cherenkovljeva radijacija.
Ako ti to nije pomoglo probaj postaviti pitanje u topic skola, faks ,... Mozda se tamo javi koji strucan fizicar.
Jedno kratko pitanje!
Koja je razlika između ove dvije sheme? Obje bi trebale biti sheme za pojačalo u spoju sa emiterom,je li tako? A koja je onda razlika?
Jedno kratko pitanje!
Koja je razlika između ove dvije sheme? Obje bi trebale biti sheme za pojačalo u spoju sa emiterom,je li tako? A koja je onda razlika?
Na jednoj je spojeno trošilo i izvor signala, a na jednoj nije.
Trebao bi malu pomoć oko izbora osigurača. Imam računalno napajanje kojem je izgorio osigurač i na njemu je oznaka F8AH250V, pretostavljam da to znači da je osigurač 8 ampera i 250 volti. Sad sam u potrazi za odgovarajučim osiguračem i gledam u chipoteci i kronosu i ne nalazim ništa sa takvom oznakom. Također me zbunjuje to što imaju brz i spore staklene i keramičke i sada neznam za koji osigurač mogu zamjeniti ovaj pa ako netko može pomoći oko izbora. Hvala!
Znači u biti, maksimalna?
To mi je sasvim neshvatljivo, za svjetlo kužim jer fotoni nemaju masu, ali pošto je struja gibanje naboja (tj. elektrona, koji imaju neku masu) nemogu skontat taj koncept.
Uglavnom hvala na informaciji.
Struja nema masu , elektroni unutar vodica se gibaju srednjom termickom brzinom u svim smjerovima ali im je brzina u smjeru toka struje par mm/s. Struju mozes shvatit kao val koji ide od + do - brzinom c ako je T=0K a manje ukoliko je T>0K iako je to sve vise manje isto :)
Trebao bi malu pomoć oko izbora osigurača. Imam računalno napajanje kojem je izgorio osigurač i na njemu je oznaka F8AH250V, pretostavljam da to znači da je osigurač 8 ampera i 250 volti. Sad sam u potrazi za odgovarajučim osiguračem i gledam u chipoteci i kronosu i ne nalazim ništa sa takvom oznakom. Također me zbunjuje to što imaju brz i spore staklene i keramičke i sada neznam za koji osigurač mogu zamjeniti ovaj pa ako netko može pomoći oko izbora. Hvala!
da, osigurac je 8A, 250V, keramički, brzi...
trebao bih pomoć oko voltage regulatora,trebam smanjiti napon od 12V na 5V,a max struja koja bi prolazila kroz regulator bi bila 6A,na netu sam našao ovu shemu,ali ona je za 3A, sad ako tko zna što bi trebalo napraviti da radi na 6A?
trebao bih pomoć oko voltage regulatora,trebam smanjiti napon od 12V na 5V,a max struja koja bi prolazila kroz regulator bi bila 6A,na netu sam našao ovu shemu,ali ona je za 3A, sad ako tko zna što bi trebalo napraviti da radi na 6A?
Ili jači tranzistor ili (moja preporuka) koristi LSD (switching) regulator napona npr. MC34063 ili slično.
Na toj shemi se nalazi i ograničivač struje i kad ono dođe do 3A, na R2 pad napona je 660 mV i tranzistor Q2 vodi i smanjuje napon na izlazi.
moze help znaci bila je negdlje tema na netu il ovdje na forumu nemam pojma. da za sta se sve mogu iskoristit driveri od stednih zarulja. pa ako neko mozda zna il iskopa mi link bio bi zahvalan. nemogu ga nigdlje nac
Ili jači tranzistor ili (moja preporuka) koristi LSD (switching) regulator napona npr. MC34063 ili slično.
Na toj shemi se nalazi i ograničivač struje i kad ono dođe do 3A, na R2 pad napona je 660 mV i tranzistor Q2 vodi i smanjuje napon na izlazi.
Dali možeš nabaviti shemu za to,mislim ja imam neko okvirno znanje o elektronici tek tolko da znam čitati sheme,pa ako ti nije problem :)
Ili jači tranzistor ili (moja preporuka) koristi LSD (switching) regulator napona npr. MC34063 ili slično.
Na toj shemi se nalazi i ograničivač struje i kad ono dođe do 3A, na R2 pad napona je 660 mV i tranzistor Q2 vodi i smanjuje napon na izlazi.
Dali možeš nabaviti shemu za to,mislim ja imam neko okvirno znanje o elektronici tek tolko da znam čitati sheme,pa ako ti nije problem :)
Imaš u datasheet-u i sheme i formule: http://www.onsemi.com/pub_link/Collateral/MC34063A-D.PDF
Bilo bi dobro da i simuliraš rad toga u nekom simulatoru prije nego ideš raditi.
Može li mi neko objasniti što su to priključnice na ovoj shemi, ali i kako izgleda u stvarnosti?
Hvala!
Jer je VU-metar, može li neki od tih biti nešto poput 3.5mm audio ulaz?
Pa kakve veze ima kaj staviš kao priključnice? Stavi kaj oćeš.