Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

Veliki problem sa povijesti i geografijom je što se dosta toga uči na pamet i previše je gradiva.

A što se tiče geografije, naš obrazovni sustav je toliko opširan da sam uvjeren da više učimo o SAD-u i njihovoj ekonomskom i geografskom stanju nego oni sami.

Iste ove stvari koje su navedene u članku da se mogu naučiti u 35-oj vrijede i za povijest i zemljopis. Živimo u dobu informacija i jednostavno nema smisla i idiotski je učiti toliku količinu gradiva na pamet kada su nam sve moguće enciklopedije, atlasi i knjige dostupni za dvije sekunde, uvijek.

Slažem se da je općenito glupa odluka, iako sumnjam da je vijest istinita u formi u kojoj je spomenuta. Ali slažem se da si i svašta pisao o struci koja jest dio znanosti i tako se i zove. Naravno, programiranje samo po sebi nije znanost, već samo jedan dio. Ali i o programiranju si svašta napisao. :)

Pitanje je samo kako će se to uvesti, kod nas je povijest recimo najlošiji predmet koji se buba napamet, to što Oleg govori za povijest je OK, ali toga ti nema u našim školama, tako se kod nas NE uči.

Stoga ako uspoređujemo kodiranje i povijest dođe te na isto, samo što sada živimo u svijetu Interneta pa je kodiranje obavezno.

Uostalom ta odluka u Australiji nije donesena sa 2 čovjeka, Australija je 100x uspješnija od nas, bez brige znaju oni itekako dobro što rade.

dugo nisam procitao vecu hrpu gluposti..

mislim da zemljopis i povijest ne treba izbaciti niti slucajno, ali treba smanjiti to bubanje na pamet hrpe nekih godina, datuma i ostalih gluposti koje naravno zaboravis drugi dan, i uz to u danasnje vrijeme sve te informacije imas na dlanu 24/7 po potrebi..

to je opcenito problem naseg retardiranog skolstva koje se sastoji od bubanja na pamet i NE koristenja mozga, zbog ceka djeca izlaze iz skola s odlicnim ocjenama ali nesposobna za zivot!

s druge strane treba ubaciti i kodiranje bas radi toga, jer je to KORISTENJE mozga, treniranje razmisljanja, povezivanje stvari.. znaci to nije bubanje na pamet!

i potpuno nebitno u kojem jeziku, okruzenju i sl. uce, jer nije cilj osnovnoskolca pretvoriti u programera u 8 godini zivota, nego ga nauciti razmisljati.. vjerojatno Australija cilja na to.

i ne, ne moze svatko postati koder u 35 godini ili u bilo kojoj godini koliko god da se trudio.. koliko smo ih vec napucali u firmi jer su zavrsili sve moguce faksove, dosli raditi, znaju na pamet cijeli netframework i sl., a razmisljati i iskoristiti to - ne znaju !

ne kužim zbog čega je išta trebalo izbaciti iz nastave, a posebno povijest i zemljopis. sva sreća da nemaju hrvatski jer bi im i to izbacili  u nas bi bilo dovoljno izbaciti vjeronauke (to nek si rade mami doma u čušpajz. ne zove se to vani badava "sunday school" - tko hoće, nek se nedjeljama zajebava s time po srkvama, džamijama, sinagogama, kraljevskim dvoranama itd.). programiranje (osnove) klincima i treba. pa ne buju to učili u penziji, jeogapapak. 

Izbacivanje povijesti i zemljopisa su totalne nebuloze. Ne znam kome je to moglo uopce pasti napamet.

Za Olega i programiranje.

Krivo si predočavaš činjenice, kao prvo 2/3 Američkog gospodarstva bazira se na IT sektoru, ako za tebe nije važno kodiranje u digitalnom stoljeću, zašto si onda na BUG forumu?

Osnove se moraju znati i učiti od prvog osnove, pogledaj si statistike kakvo nam je školstvo na EU i svjetskoj razini, bilo to je to sad skoro po svim novinama. Ispred nas su Ljubljana i Beograd, mi imamo LOŠE obrazovanje to je činjenica.

Danas se sve vrti oko IT-a, pa i sam BUG je IT časopis koji sad evo osobno Oleg ne podržava kodiranje u školama, zanimljivo...

Ljudi moji ne možemo živjeti u 80-tima još 50 godina, probudite se, finci uče daktilografiju i odbacuju pisanje rukom (zakonom-pravilom) od 1 osnovne škole kao prva država na svijetu, pričajte što želite ali Finska ima najbolje obrazovanje na svijetu, Bilo je sad i na Indexu članak o Finskom obrazovanju.

Tipično - o programiranju piše netko tko o istom pojma nema.

Oleže, inače se slažem sa tobom u dosta stvari ali si ga sad usro ko veliki. Mogli bi istu logiku primjeniti na fotografiju - svatko zna okinuti sličicu sa nekim smartphoneom, čemu tečajevi i škole fotografije kad je riječ o point'n'click, jednostavnije nego Tetris?

Programiranje ti ne treba da bi naučio razmišljati. Matematika i fizika su daleko korisnije/pogodnije za to. Mislim da je programiranje vazno kao izborni (boli neku frizerku za kodiranje). Izbacivanje predmeta je glupo. Zar ce onda uvesti Povijesnu gimnaziju ili Zemljopisnu gimnaziju za djecu koja to zele? Ucit ce o povijesti tek s 14+ godina? Glupo.

Isto tako se ne slazem s izbacivanjem pisanja iz skole. Iako nema toliko primjenu kasnije (napises si popis za speceraj i na mobitel) ipak uci dijete pedantnosti i reda. Neke vise, neke manje. Bas kao i svaki drugi predmet. Meni je osobno drago da vidim svoje kindere kako pisu ljepim rukopisom. Uostalom cak i kad sam kod klijenta volim skicirati i napisati nesto nabrzinu na plocu. 

Ja bi napravio drukcije. Kategorizirao bih prioritetne predmete (Hrvatski, Matematike etc.) koji bi morali biti 45min i uveo bih krace sate za ostale (oko 30min) s time da se naglasi dodatna/dopunska nastava. Tako bi dijete drzalo fokus na vazne stvari, poticao razlicitost pojedinca, a opet drzao neki standard. Na tjednoj razini bi dobio 2 mozda cak i 3 dodatna sata za one koje bi zeljeli se vise posvetiti Povijesti ili Informatici. 

I dalje je problem sto lokalna zajednica, zupanija, grad, drzava ne investiraju u skolstvo da stvarno djeca dobiju dodatnu vrijednost dodatne/dopunske nastave. Ne mogu dvoje-troje djece raditi za istim kompjuterom ili gledati jednu osobu kako mucka nesto pod kemijom. Da ne govorim o individualnim projektima kojih ima, ali su toliko ograniceni zbog obzirnosti prema roditeljima koji ili nemaju novca ili vremena da to ispada ljepljenje suhih listova na kolaž. 

povijest možda čak treba izbaciti, to je povijest ratova i klanja ionako i jedino čemu služi je njedrenje kolektivizma i nacionalizma. zemljopis ... hm ... unutare neke "opće znanosti" osnove geologije ... ostalo je manje bitno.

kodiranje ... ovisi kakav je program učenja, ali svakako bi moglo biti korisnije pohvatati osnove i logiku.

Na stranu sto Oleg nema blage veze sta je kodiranje, niti o nivou kreativnosti ukljucene u to jer je obicno piskaralo kom je maksimalan doseg intervjuisanje IT managera :D - potpuno se slazem da je uvodjenje tog kao predmeta NAUSTRB historije i geografije (ukoliko je tacno, pa makar i rezanje dijela casova) katastrofalna odluka.

Hrpetina gluposti napisana u članku od programiranja do matematike, baš kao što su već ljudi rekli. Ma zapravo cijeli članak je smeće. Moje mišljenje je da svakako treba djecu učiti programirati od malih nogu i to ne učiti programirati u nekom specifičnom jeziku (iako može i to npr. Javascript) nego konceptualno. Da uče razmišljati na taj način, jer ne samo da će im danas-sutra to znanje biti potrebno već će im pomoći u životu generalno.

Osnovna škola je baš to, OSNOVNA. Programiranje, kodiranje (ne znam da li ima kakva razlika ili samo u nazivu) nije osnovno znanje. Informatika, programiranje nije zajednička osobina ni svim zanimanjima, tako da je ovo jedna velika glupost. Ono što obavezno treba uvest u OSNOVE i OSNOVNE škole je korištenje računalom, ono što svi, ali baš svi u svim zvanjima i privatnom životu koriste i trebaju u 21 stoljeću. Jer danas tko ne zna upalit računalo napisat nekakav tekst i poslat ga mailom je funkcionalno nepismen.

I za osnove korištenja računala je dovoljno 1 sat tjedno 5.-8. razreda. Ali ne preračunavanje u binarni, algoritme, programiranje i sl. Nego osnove. datotečni sustav, programi za obradu teksta, multimedija, internet itd...

Može pomoći svima koji se bave programiranjem, jasno :). Ako govorimo o poslu, pomoći će ti da se zaposliš jer u budućnosti će trebati sve više i više programera. Danas se sve programira od desktop aplikacija, mobilnih aplikacija, 3D printera, pametnih satova, pametnih frižidera, TV .... Računala su ušla u svaku poru ljudskog života i u budućnosti će to biti sve više. U životu "programerski" način razmišljanja ti može pomoći u donošenju odluka ili kad naiđeš na neki problem lakše ga analiziraš i odlučiš kako ćeš se postaviti. Programiranje te uči pragmatičnosti. Programiranje te uči organiziranosti i učinkovitosti i mnogo stvari možeš primjeniti na svoj svakodnevni život. Zato i kažem da je puno bitnije savladati koncept programiranja nego samo tipkanje naredbi. Tipkanje naredbi nije programiranje.

P.S.

Ja NISAM za to da se izbacuje Povijest i Zemljopis. Ja sam ZA to da se uvede predmet programiranje.

Nama bi to bio napredak. Sad imamo ljude koji nit misle nit rade...