osobno iskustvo, deficit D vitamina (kaže doktor od covida su skužili da ga valjda ima 90% populacije pa se sad svi šopaju D vitaminom), propisan D Vital 25.000 UI jednom tjedno. rezultat? taloženje kalcija, stvaranje kamenca i mokrenje krvi, poremećaj u radu bubrega...
K2 apsolutno nitko od doktora nije spomenuo, a bio sam u državnoj i privatno na pregledima. Ista stvar i kod supruge, samo po defaultu prepišu D vitamin 20-25k UI i to je to.
i sad ti pričaš o edukaciji...
Pričam da se ljudi moraju educirati. Barem danas to nije problem.
25.000 UI tjedno je 3.500 UI dnevno. To nije problematična količina - novije preporuke sve ćešće govore da bismo trebali uzimati nekih 5.000 UI dnevno. Ako si od toga imao taloženje kalcija, stvaranje kamenca i mokrenje krvi, lako je moguće, a rekao bih i vjerojatno, da si već imao neki ozbiljniji problem s bubrezima ili općenito neki problem s kalcijem. Ako ti nitko nije napomenuo da bi trebao uz to uzimati i K2mk7 to više govori o tvojim doktorima i našem zdravstvenom sustavu, a ne da bi vitamin D3 bio problem sam po sebi. Jesi primijetio da mnogi suplementi zapravo kombiniraju D3+K2mk7? Nisi se nikad zapitao zašto je to tako? (ako se pitaš zašto onda postoje suplementi samo za vitamin D3 - zato da si čovjek može individualno regulirati koliko će vitamin D3 i vitamina K2 uzimati).
Kad smo već kod toga, s obzirom da tvoje stanje bubrega, jesu ti rekli i da onda ne bi trebao suplementirati s kalcijem i vitaminom C , te da bi trebao izbjegavati hranu bogatu oksalatima, poput špinata i nekog drugog zeljastog povrća (blitva, cikla), a i bademe, kakao, zobene mekinje...?
Uglavnom, sad znaš - očito i bolje od svojih doktora. Vitamin D3 se obavezno kombinira s vitaminom K2mk7 i idealno s magnezijem (idealno s magnezij-glicinatom). Nadam se da si prestao uzimati vitamin C i kalcij ako si ih uzimao, te da si iz prehrane izbacio hranu bogatu oksalatima.
Krivo me se shvati, zapravo krećem od sebe i zato dajem osobne primjere kao dokaz da se može i kako se može iako se nema vremena. Oobrazložim kao- ako ja imam vremena , Đuro ima vremena , onda imaju i ostali. Pod ostali naravno da se misli pod relativno zdrave uobičajene osobe.
Koliko vidim, nisam te krivo shvatio. Ti svoju specifičnu situaciju namećeš drugim ljudima i ponašaš se kao da su drugi ljudi ti, i da su u tvojoj situaciji. A nisu - niti su ti, niti su u tvojoj situaciji.
Ako ti imaš vremena, onda i Đuro i svi ostali imaju vremena? Gdje si se ti tu stavio u tuđu kožu? Apsolutno nigdje. Upravo suprotno. Sebe doživljavaš kao centar svijeta i zato jer ti imaš vremena (i prilike! ne živimo svi u sunčanim dijelovima zemlje ili svijeta) polugoli svakodnevno hodati po suncu, to onda znači da isto imaju svi, a ako to ne rade, to onda znači da su lijeni ili nemarni. Jer ti imaš prilike to raditi. Jer se svijet vrti oko tebe i toga što ti možeš ili ne možeš.
Daj malo razmisli o tome. Razgovaraj s drugim ljudima, pitaj ih zašto oni ne izlaze svaki dan na sunce pa razmisli o njihovim odgovorima.
Pitaj ljude zašto ne idu van, umjesto da pristupaš kao da su oni ti i onda gledaš na njihovo ponašanje iz svoje perspektive (to nije stavljanje u tuđu kožu! upravo suprotno!), posve ignorirajući njihove živote i njihova životna iskustva, kao da ne postoje. Objasni im zašto bi morali ići van, pitaj ih hoće li sad kad si im objasnio raditi isto što i ti, a ako neće, zašto neće. Stavi se u njihovu kožu i pokušaj razumjeti njih i njihove razloge.
Evo recimo upitah ChatGPT, da ti ne moraš ljude oko sebe propitkivati (ali bi zapravo bilo dobro da ih pitaš - možda ćeš osjetiti nešto empatije prema njima):
Postoji nekoliko dobro dokumentiranih razloga zašto ljudi znaju da je sunce važno (vitamin D, cirkadijalni ritam, raspoloženje), ali ipak provode premalo vremena na otvorenom. Radi se o sloju bioloških, društvenih i psiholoških faktora koji se međusobno nadovezuju.
1. Suvremen način života: rad u zatvorenom
Najveći pad izloženosti suncu dogodio se s prelaskom na uredski i digitalni rad.
Prosječna osoba danas provede:
• 80–90 posto vremena u zatvorenom prostoru
• U prosjeku manje od 30 minuta dnevno na direktnom suncu
Većina radnih mjesta nema fleksibilno vrijeme, a pauze su kratke. Kad se spoji jutarnji odlazak na posao, boravak u klimatiziranom prostoru i povratak kući u zatvorene prostore, dan prođe bez prirodnog svjetla.
2. Strah od UV zračenja i raka kože
Kampanje o prevenciji melanoma, iako opravdane, često su dovele do pretjeranog izbjegavanja sunca.
Mnogi:
• misle da je svako sunce opasno
• nanose SPF i kada za tim nije potrebno
• provode ljeto gotovo isključivo u hladu
Time se smanjuje rizik od opeklina, ali i izloženost UVB zrakama koje potiču sintezu vitamina D.
3. Urbanizacija i nedostatak prostora za boravak vani
U mnogim urbanim sredinama:
• je malo zelenih površina
• ljudi žive u stanovima
• promet i buka odbijaju od izlaska van
• mentalno je lakše ostati unutra
Pristup suncu nije samo pitanje volje, nego i infrastrukture.
4. Ekrani preuzimaju slobodno vrijeme
Digitalne navike doslovno “pojedu” sate koji bi se mogli provesti vani:
• streaming i videoigre
• društvene mreže
• rad od kuće koji se prelijeva u privatno vrijeme
Dopaminski mehanizmi u pozadini korištenja digitalnog sadržaja čine unutarnji boravak primamljivijim od izlaska.
5. Klimatizacija, komfor i izbjegavanje vremenskih nepogodnosti
Mnogi su jednostavno navikli birati komfor:
• klimatiziran prostor ljeti
• grijanje zimi
• izbjegavanje vjetra, kiše, hladnoće, vrućine
Puno ljudi želi “idealne uvjete”, a vani oni nisu zajamčeni.
6. Kronični stres i manjak energije
Psihološki faktor je snažan:
• nakon posla ljudi su preumorni da bi išli u šetnju
• kronični stres smanjuje motivaciju za tjelesnu aktivnost
• umor rađa još manje kretanja, stvarajući petlju
Iako znaju da bi boravak na suncu pomogao, subjektivna motivacija je niska.
7. Nesvjesnost o količini potrebnog sunca
Mnogi misle da trebaju:
• ležati sat vremena na suncu
• ići na plažu
• sunčati se bez odjeće
U stvarnosti, za većinu ljudi je dovoljno 10–20 minuta izlaganja podnevnoga sunca na lice i ruke (ovisno o koži i sezoni).
Zbog pogrešnih predodžbi ljudi odustaju jer im to zvuči “previše”.
8. Nedovoljno znanje o važnosti dnevnog svjetla (ne samo UVB)
Većina čuje za vitamin D, ali ne zna:
• da dnevno svjetlo regulira hormone
• da jutarnje sunce podešava cirkadijalni ritam
• da izloženost svjetlu poboljšava san, koncentraciju i raspoloženje
Iako “znaju” da je sunce zdravo, ne razumiju koliko bi im to promijenilo svakodnevicu.
Nije sporno da bi ljudi za optimalno zdravlje trebali više vremena provoditi na suncu. Sporno je to što ti na to kod drugih ljudi gledaš kao da je to posljedica njihova slabog karaktera, bez da znaš što je stvarno u pozadini.


Samo nedajbože da ćeš suplementirat kroz tablete ili kapsule (tj. alge hoćeš na taj način, eventualno kroz prah, ali što su tablete ili kapsule s algama nego taj isti prah malo drugačije zapakiran?), nego dolaziš na suludu ideju suplementiranja kroz energetska pića! Samo zato da ne bi priznao da su ti uz tvoj vrt nužni suplementi, da iz svog vrta ne možeš dobiti sve ono što ti je potrebno za zdrav život! Ali "suplement" je prljava riječ, ne? Pa ćeš se praviti da alge nisu suplementi ili da energetska pića, kad ih koristiš za suplementaciju, isto tako nisu suplementi. A jesu.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS





