Radikalni plan bušenja najdublje rupe na Zemlji os

Zanimljivo. Ako krenu bušit - inače ne.

Sve krasno ali ja sam shvatio iz članka da je poanta prozvodnja struje a ne iskorištavanje tople vode...

"Priključenjem žirotrona megavatne snage na najnovije alate za rezanje, tvrtka Quaise namjerava prodrijeti do 20 kilometara dubine kako bi došla do geotermalnih izvora i proizvodila struju"

 Rupe koje  planiraju raditi imaće mali prečnik, a moguće je da će biti veliki gubitak toplote tj. mala iskoristivost toplotne energije? Koliki je kapacitet konverzije vode u paru (zbog malih rupa)? "Geoelektrana" kako zahtjeva velika ulaganja mora biti dovoljno potentna da opravda ulaganja tj. troškove. Mene više zanima kako su ove geoelektrane trajne tj. koji je životni vijek istih? Te koja je cijena održavanja "napajanja".

PS: Našao sam tehnički izvještaj o dubinskom geotermalnom bušenju uz korišćenje mikrotalasne tehnologije:
https://www.osti.gov/servlets/purl/1169951

To mi izgleda kao "kako pomoći lavi da izađe na površinu". Nadam se da će se uspjeti dogovoriti sa lavom da ostane dole i da samo para ide gore.

Ugljen ne, nafta ne, nuklearna energija ne

ali zbusiti rupu i hladiti zemljinu koru hladnom vodom a time, mozebitno, utijecati na interne procese zemlje (razumijem da je daleko od jezgre) to da!!!! :D

zanimljiva smo mi civilizacija ;)

Osnovni problem s geotermalnom energijom je mala toplinska vodljivost stijena. Stoga je temperatura bitna, jer se na istoj površini bušotine može dobiti više pare. 

oko toga projekta su se okupili poluidioti, koji ne znaju za sve moguće probleme, nisu sagledali pluseve i minuse, pokupit će geotermalne pare (novce) i ispariti. 

moguće da pobjegnu u Rusiju.

ne znam, no mislim da nedostaje samo ihush da nam objasni sve moguće probleme oko ovoga projekta.

Ako koga zanima malo više o geotermalnoj energiji općenito i kod nas:

Geotermalna energija – Wikipedija (wikipedia.org)

Geotermalna energija u Hrvatskoj – Wikipedija (wikipedia.org)

Geotermalna elektrana – Wikipedija (wikipedia.org)

Geotermalna elektrana Velika 1 – Wikipedija (wikipedia.org)

Super skroz, samo treba reći Zemljinoj kori da miruje kako ne bi shebala tu tanku cijev dugu 20 km.... 

Još jedan "izvor energije koji samo čeka da ga se iskoristi".. Kakvo razmišljanje. Sve što znamo o onom duboko ispod površine zasniva se na modelima i nagađanjima. Ali eto sve to, kao i cijeli svemir, je stvoreno za čovjeka i samo čeka istog da ga iskoristi - u to smo očito sigurni.

 Sad kad si spomenuo gredelj, čuo na radiju u autu danas da su baš uspjeli neki joint venture sa austrijancima... da proguglam; 
evo:
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/gredelj-trazi-stotinu-novih-radnika-upravo-je-dogovorio-posao-od-dvije-milijarde-eura-20220314

Da se vratim komentarima... ajme meni kakvih ovdje na jednom tehnološkom forumu ignoranata ima... jedni misle da bi cijevima ohladili zemlju, drugi misle da bi bušenjem promijenili unutrašnjost zemlje... i to, evo još jednom provjeravam, Nije 24 sata, ni indeks nego sam na forumu koji komentira informacijske i ine TEHNOLOGIJE.   Njuz flaš genijalci koji bi radije komentirali nego učili, još vam je Mohorovičić otkrio koliko je debela litosfera (to vam je onaj stjenoviti vanjski dio, omotač na kojemo stojimo mi mali mravci). I koliko je nju i ono ispod nimalo briga koliko ćemo mi to rupica izbušiti. 
https://hr.wikipedia.org/wiki/Litosfera

Gallu kaže...

PaleRider kaže...

overhaul kaže...

Da se vratim komentarima... ajme meni kakvih ovdje na jednom tehnološkom forumu ignoranata ima... jedni misle da bi cijevima ohladili zemlju, drugi misle da bi bušenjem promijenili unutrašnjost zemlje... i to, evo još jednom provjeravam, Nije 24 sata, ni indeks nego sam na forumu koji komentira informacijske i ine TEHNOLOGIJE.   Njuz flaš genijalci koji bi radije komentirali nego učili, još vam je Mohorovičić otkrio koliko je debela litosfera (to vam je onaj stjenoviti vanjski dio, omotač na kojemo stojimo mi mali mravci). I koliko je nju i ono ispod nimalo briga koliko ćemo mi to rupica izbušiti. 

https://hr.wikipedia.org/wiki/Litosfera

 Naravno da se bušenjem mijenja unutrašnjost i naravno da se hladi ako toplina ide gore i koristi se za pogon turbina. Jedna rupa možda ne znači puno ali na globalnoj skali (sugerira se da ovo bude glavni izvor energije) naravno da znači.

I što sad ako je litosfera (koja je btw vrlo promjenjive veličine)? Nitko još nije bio na 20 km dubine, bila litosfera ili ne. Postoji korelacija između slojeva, ne zna se kakav utjecaj to može imati na ostale slojeve. Bušenjem pltike litosfere sjebali smo sloj koji se zove atmosfera (a šta smo napravili dublje ni ne znamo), a ti misliš da bušenje još dublje od toga neće imati utjecaja?? Genijalac.

 

Više znamo što je na Marsu nego što je 20km ispod nas. I relativno plitki iskopi su znali imati katastrofalne posljedice (Deepwater Horizon). Super za znanost i istraživanje, ali toliko nepoznanica postoji ispod nas da me strah i misliti o tome.

Nije to baš bušenje bezazlenih rupica, a nije ni toplina problem sama po sebi.

Energija je energija - ako ćemo pumpanje nafte zamijeniti pumpanjem vode (u obliku pare ili ne, svejedno), radi se o ogromnoj količini energije. Ljudske emisije CO2 su trenutno oko 100 puta veće od emisija vulkana i drugih magmatski aktivnih područja. Znači ako zamijenimo pumpanje nafte s ovim, opet utječemo direktno na atmosferu i litosferu 100 puta jače nego vulkani.

Može biti radioaktivnosti koliko hoćeš - ovdje govorimo o narušavanju ravnoteže, a da se sistem izbaci iz ravnoteže, nekad je dovoljna i pokoja rupica, naročito ako je sistem milijunima godina u određenoj ravnoteži - odnosno, nije iskušavao jače oscilacije često pa njima nije ni prilagođen.

i da naglasim ovo u tvom citatu:

there's a lot of geothermal energy—or natural nuclear energy—to be harvested

upravo ono što sam već rekao da je problem - smatra se da ta energija samo čeka nas i ničemu drugom ne služi, a uopće ne mora biti tako.

Princip rada geotermalne elektrane se može vidjeti ovdje:

U tom primjeru se iz vode (koja je vrlo slana) usput izdvajaju soli poput litijeva karbonata pa bi geotermalne elektrane mogle zaživjeti više zbog ekstrakcije litija nego ičeg drugog. 

Inače, visoka temperaturna vodljivost soli omogućuje i veće temperature u plićim slojevima tla pa ne treba ni bušiti duboko. 

Tvrdi se da se radi o obnovljivom izvoru jer se voda vraća dolje (iako hladna i bez soli/minerala) gdje se opet zagrijava i ponovno iskorištava. 

Obnovljivost se ovdje očito odnosi na recirkulaciju i ponovno zagrijavanje vode, jer obnovljivost soli je vrlo upitna. Jasno je da povratna voda ukoliko nije kisela, neće obnavljati koncentraciju soli pa bi se sol morala obnavljati na drugi način, npr. tokovima fluida iz dubine - no sumnjam da se itko time zamara.

Pa ako soli osiguravaju veću temperaturu, očito će ovakve elektrane raditi puput naftnih bušotina - dok se ne iscrpi resurs, u ovom slučaju sol.

Inače, kad se govori o održivosti danas se naglasak stavlja isključivo na obnovljivost resursa dok se količina energije i nepoznanice oko utjecaja transfera/transformacije iste na ravnotežu eko-sistema zanemaruju. 

Nisu fosilna goriva apsolutno zlo - razliku radi upravo količina utrošene energije po vremenu pa ako samo mijenjamo fosilna goriva drugim izvorima energije ništa manje ne utječemo na eko-sistem, može biti upitna samo mehanika i kakve će posljedice biti. Zato ni duboke bušotine nisu bezazlene. 

A posljedice mogu biti i iste - npr. upotreba klimatizacijskih uređaja se povećava (i zbog promjene klime i povećanja populacije) pa će opet dobar dio energije dobivene iz topline u dubini ponovno proizvesti toplinu u atmosferi (direktno i indirektno - emisijom HFC-a koji je 1000-3000 puta potentniji od CO2 kao staklenički plin) a što dalje povećava stakleničke plinove (vodenu paru, metan, CO2 itd.).

Trenutno, tokom toplinskih valova oko 50% proizvedene električne energije ode na klimatizaciju - tj. dodatno zagrijavanje atmosfere hlađenjem prostorija. Po brojnim projekcijama, broj jednosobnih klimatizacijskih uređaja će se do 2050 povećati više od 4.5 puta pa razmislite malo koliko je mainstream obnovljivost zapravo održiva. Uz ekonomiju beskonačnog rasta to sigurno nije.