HT i Ericcson Nikola Tesla ugovorili suradnju vrij

Kad je rijec o prodaji i tajnim ugovorima sa DT tu su HDZ i SDP udruzili snage.



Prvih 35% dionica je prodano Deutsche Telekomu i to nakon što je na natječaju za taj paket ponudio oko milijardu tadašnjih njemačkih maraka, odnosno 200 milijuna više od švedsko-norveškog konzorcija Telia-Telenor. Površnim pogledom moglo se zaključiti da je Vlada odabrala bolju ponudu, no ubrzo nakon što je ugovor sklopljen, vidjelo se u čemu je kvaka. Mlađi čitatelji možda ne znaju da je Hrvatska do tada bila podijeljena na više zona u fiksnoj mreži, da bi ugovorom s DT-om bila uvedena jedna zona. Međužupanijski poziv je pojeftinio otprilike za trećinu, ali je lokalni poskupio za oko 3 puta.

DT je očito sklopio dobar posao, jer što je 200 milijuna maraka u odnosu na razliku u cijeni poziva, koju će građani sljedećih godina uplaćivati u njihovu kasu? Ovime je svakom s prosječnim IQ-om postalo jasno da je ponuda DT-a zapravo bila lošija. Vlada je dobila 200 milijuna maraka više za krpanje proračunskih rupa, ali i isplate plaća, provizija, domjenaka, Audija i ostalih stavki, da bi ukupnu cijenu u konačnici platili hrvatski građani. Novinari koji su se tada usudili kritizirati ovakvu odluku, u pravilu su proglašavani komunjarama, neprijateljima hrvatske države, te crvenim i zelenim vragovima (tada još nije bilo popularno koristiti naziv Orjunaši).

Drugi problem, kojeg mnogi tada nisu htjeli vidjeti, proizlazio je iz činjenice što je 35% dionica kompanije koju su generacije hrvatskih građana stvarale desetljećima, prodano stranoj kompaniji pod paskom privatizacije, jer naravno, država nije dobar vlasnik pa je dobro da se napokon otarasimo relikta socijalizma i da sve prijeđe u privatne ruke. Naime, naglasak na «privatizaciji», vlasti nije omeo da HT proda kompaniji u vlasništvu druge države, u ovom slučaju Njemačke. Da, Deutsche Telekom je u to doba bio u većinskom vlasništvu njemačke vlade. Bravo HDZ!

E sad, da se biračko tijelo SDP-a u ovoj priči ne bi osjećalo zakinutim, pobrinula se Račanova vlada, koja je 2001. godine Deutsche Telekomu prodala još 16%, čime je ovaj njemački div stekao 51% dionica i time kontrolu nad ovom, do tada hrvatskom kompanijom. Treba dodati da je jedan dio ovog ugovora, isto kao i u prvom slučaju, nosio oznaku tajnosti, te da detalje iz njega vjerojatno nikad nećemo doznati, ali to na kraju krajeva nije ni bitno, jer su posljedice vidljive i danas. Ovim ugovorom HT-u (DT-u) je praktički poklonjena kompletna infrastruktura, dakle, svi svjetlovodni kablovi, bakrene žice, parice, centrale i sva moguća oprema. Isto tako je HT-u sve do 2004. godine produljen monopol na fiksne usluge, a taj dio ugovora čak nije ni bio tajan.