Činjenica da kablovi mogu vrlo lako objelodaniti i ono što je dobro i ono što u sustavu ne valja, digla je značenje kablova na
razinu punopravne audio komponente, ali što je još važnije, natjerala konstruktore high end mašinerije, a sve je više slučajeva, i proizvođače mid-fi komponenata, da značajno umanje one mane svojih uređaja koje su do jučer svjesno ili nesvjesno prikrivali jeftinim kablovima
VRSTE KABLOVA
Iako se kvaliteta audio kablova različite namjene iskazuje na isti način i iako su fizikalnoelektričke pojave koje na njih djeluju identične, svi kablovi unutar audio sustava nisu isti niti se jednako ponašaju.
Interkonekcijski (međuspojni) kablovi (interconect cables)
Interkonekcijskim se kablovima provode signali niskog napona (od 0.1 mV pa do 2 V)
od izvora zvuka do pretpojačala i od pretpojačala do pojačala snage. Napon signala koji kroz njih teče ponekad zna biti toliko malen da jedva nadilazi električki šum što ga stvara struja svojim protokom kroz vodiče. Zato su interkonekcijski kablovi gotovo redovito oklopljeni kako bi se signal zaštitio od različitih električkih, elektomagnetskih i RF smetnji. No i usprkos oklopljenosti kablova, u signal koji kroz njih teče vrlo lako mogu prodrijeti smetnje.
Interkonekcijski kablovi stoga moraju biti sasvim izolirani odnosno što je moguće više udaljeni od zvučničkih i mrežnih kablova, pa čak i međusobno, jedni od drugih. Oklop kablova mora biti propisno dizajnirn i izrađen, jer ako nije, ne samo da će se kroz njih probijati smetnje, već će i sam postati njihovim uzročnikom.
Naime, ako je oklop, primjerice, preblizu vodiča on će u najbliži mu vodič reflektirati elektromagnetsku energiju koja se u njemu skladišti i mijenjati njegovu induktivnost.
Najčešći oblik u kojem se pojavljuju interkonekcijski kablovi jest koaksijalan (jedna središnja žica provodi pozitivni dio signala dok oklop oko nje služi kao uzemljenje i provodnik povratnog signala). Danas je sve više interkonekcijskih kablova s dva središnja vodiča i oklopom oko njih. Isporučuju se u različitim dužinama, ali ih je većina oko 1 m dugačka, lako njihova dužina nije baš tako jako kritična za kvalitetu signala kojeg provode, ipak raspored audio sustava valja koncipirati tako da budu što je moguće kraći.
Zvučnički kablovi(speaker cables)
Zvučničkim kablovima teku iz pojačala u zvučnički sustav već prilično jaki signali (nekoliko desetaka volta i isto toliko ampera), pa se tu javljaju mnogo veći, neki čak i nerješivi, problemi. Zato je od izvanredne važnosti da zvučnički kablovi budu što je moguće kraći kako bi sami čim manje pridonosili ionako dovoljnom zlu što uopće moraju postojati.
Zvučnički su kablovi obično ustrojeni na "tvinaksijalnom" načelu (dva identična vodiča za provod "vrućeg" i povratnog signala unutar oklopa) što se smatra boljim rješenjem od koaksijalnog, jer je na taj način signal koji teže kroz njih uravnotežen i simetričan.
Iako i interkonekcijski kablovi svojim osobinama snažno djeluju na rad pojedinih komponenata koje povezuju, zvučnički su prava mora za pojačalo i za zvučnički sustav. Jer, kako će se ponašati određeno pojačalo i zvučnički sustav ne samo da neobično puno ovisi o zvučničkim kablovima s kojima su povezani, već je to i nemoguće unaprijed predvidjeti.
Moj post se nastavlja sa temama o važnijim osobinama kablova
Električki otpor (resistance) i njegova nuspojava Skin effect
Induktivnost (inductance)
Kapacitivnost (capacitance)
Ponesto o:
Sastav vodiča i njihova geometrija
Dizajn i konstrukcija kablova. Prednosti i mane
Terminiranje kablova i....o jos mnogo toga :)