U Danskoj dovršeno najveće europsko naselje 3D isp

Gledao sam nedavno neki dokumentarac o tim kućama. Več nakon nekoliko godina pojavljuju se pukotine u zidovima. A na kraju nije i baš nešto jeftinije u odnosu na klasičnu gradnju. 

Forsiranje 3d printanja gdje nije potrebno. Dakle grubi zidovi upitne statike bez ikakve obrade, samostojeći drveni umetak koji glumi kat (a nije) ,a  podloga i krovište klasične gradnje. 

3d ispis zidova ima smisla na Mjesecu kao zaštitna ljuska za modele stanovanja, Danskoj možda (!?) no u Hrvatskoj bi bilo jednom i nikad više.

Višestruko bi brže, kvalitetnije i lijepše bilo sa predfabriciranim zidovima i stropovima (montažne kuće). Čak mislim da je i klasična gradnja brža (s modernim sustavom oplata i armatura).

 Nisam protiv novih tehnologija, no nije mi jasan cilj 3d ispisa kuća.  Npr. 3d ispis u strojogradnji je revolucija jer je omogućio izradio dijelova koji ne bi bila mogući bez ove tehnologije ili bi izrada bila dramatično skuplja i vremenski zahtjevnija. 

Treba raditi nešto novo u građevini zbog promjene zahtjeva (brža i jefinija gradnja, seizmički stabilnija, otpornija na ekstremne vremenske izazove (vrućine, kiše), energetski samodostatne, bolje iskorištavanje prostora, manji utjecaj tijekom gradnje na okoliš i sl.) , no ovo me vraća na kuće od blata gdje mi se ništa od navedenog ne čini ostvarivo (čak ne možeš dobiti oštar kut u objektu).

Neka se igraju s ovom tehnologijom koja će možda imati neku specifičnu primjenu, ali za studentske/mladi bračni parovi kuće, ostajem  skeptik.

 i DEV proces ima neko promišljanje prije kretanja u sam projekt, odabir pravog alata, tehnologije, arhitekture, nećeš krenuti stvarati 3D engine u SQLu. Možda je čak i izvedivo, ali je sasvim besmisleno. Kao i ovo ovdje. 
Zašto? Zato što se postojeći problem može za red veličine jeftinije, brže i ekološki prihvatljivije odraditi s postojećim tehnologijama i tehnikama gradnje. Napreduje 3d printanje zgrada, ali napreduju i drugi načini gradnje.

 -ne, upravo tako se razvija, objektivno-kritički-realno i greške ispraviš, učiš.. kritika lošeg je pozitivna stvar, ne jedenje govana ili jal... obrnuto, nekričnost lošeg je ulizivanje ..

-problem, tko što radi, tko za što ima stručnost-iskustvo.. na tisuće 'sitnica' se može pogriješiti, previdjeti, ne znati.. i ekšli, glup način je sve učiti-raditi od nule, civilizacijski doseg je nastaviti s ramena prethodika, upravo zato se sve i 'izmišlja' kao gutembergov print, struja, sve.. a u ovom primjeru imamo upravo takve početničke greške, gluposti, jer nemaju stručnost-iskustvo s već postojećim standardima.

-nije stvar da se eto nešto napravi, kućica.. kao što je primjećeno, gdje je armatura-potres.. nizozemska nije kritična no ostatak svijeta? visina gradnje, jedna etaža-prizemna.. nosivost? trajnost? u industriji gdje već stotinama godina imamo standarde-propise s razlogom, npr protupožarno.. termoizolacija ovisno o klimi-prosjeku, želi li se zadržati toplina zimi ili niža temp ljeti.

-problem je u tome što bi iskusan građevinac na prvi pogled plana rekao da ne valja, da su stvari pogrešno posložene, da 'ovo' mora biti uz 'ono', s razlogom, karikirano, kao da programer u novi auto ugradi retrovizor u gepek jer on nema iskustvo vožnje pa mu je svejedno gdje se retrovizor nalazi.. dok se ne razmisli o ergonomiji, smislu, fizičkim ograničenjima gdje se npr provlači cijev za vodu a gdje struja.. i kad isti element slažeš na etaže, tad jednostavno ta vertikala mora postojati jer cijev odvoda wc-a ne može ići 'nigdje' u luster kata ispod..

-sve moguće početničke greške su tu, dok im je primarno bilo da ne posjeku drveeće i količina co2 klasičnog betona? kuća i kriteriji granje ili zelena agenda, što je glavni kriterij ovog projekta? ukrasiti drvenarijom exterijere?

-što god da se radi, bilo koji posao-struka-branša, postolar, stolar, pekar, sportovi, zabava.. bilo što-sve.. ima neka pravila, razloge, tisuće sitnica koje početnik ne može znati jer je početnik.. a inteligencija-civilizacija-razvoj društva je temeljen na tome da ne moramo svaki put izmišljati toplu vodu i ponavljati greške za koje već imamo riješenje-recept-pravila.. i važnije, za djelatnost gdje postoje pravila-regulacija kao vatrootpornost, dostupnost hidranta, potresna otpornost ovisno o regiji, termička, ergonomsko-logička do dimenzija pri čemu ako se želi nešto za širi krug ljudi tad nacrt apartmana može za student-sobicu ili turistu na moru, ali ne za život, normalne ljude-obitelj, djecu ..

-može li printer izvesti neki potreban element? može li umjesto zaobljenih kutova izvesti klasične-prave? ako ne može, treba li razviti printer da to može ili se stanovnici moraju prilagoditi printeru? brdo-muhamedu?

-tlocrt-raspored.. je stvar koja uopće nije problem u tehničkom-teoretskom dijelu tj riješava se 'na papiru', planom.. npr raspored prostorija-prozora koji koriste dnevnu svjetlost-prozor, kao i pozicija na koju se postavlja wc, klasična ergonomija-logika prostora, npr dimenzije wc-a, kuhinje, dnevnog boravka i spavaće sobe, veće, dječije, gostinjske.. drugi wc, radna soba, vešeraj, katovi-stepenice i vertikala koja sve povezuje za proizvoljni copypaste rast, ono što legič-kockice i djeca rade rutinski a u ovom primjeru se tek uče i promašuju.. tj početnički problemi krenu od tog tko inicijalno pokreće projekt, građevinac koji to radi treću generaciju od st.sedmog ili zeleni koji ne žele nuklearke i sječu drveta mada žele drvenariju zbog estetike... gradilo se nekad s npr azbestom.. što ako je ovaj filer-'beton' nešto što ćemo otkriti npr nerazgradivo ili kancerogeno, ako je gore od betona za co2 ili nešto deseto, npr da ga jedu mravi ili miševi, da gori ko šibica ili da se u vodi rastopi..

-smisao testne gradnje, vožnje, makete.. je otkriti-uočiti sve moguće mane, kritički, ne nekritički jer tad nema smisla ni pilotprojekt.. upravo suprotno, ako se nekome ne sviđa boja, zašto ne izmijeniti, problem? ako je raspored prostorija-elemenata pogrešan, zašto ne promijeniti raspored-tlocrt? printer je isti, postupak, .. no raspored može biti dobar a može i loš.. kao i to da mu početni uvjeti kao parcela, teren, strana ulice ili svijeta, određuju konkretne lokalne uvjete koje recimo ne može birati ili ignorirati, ulica je ulica, ne može kuća biti napravljena 'naopako' ignorirajući tu činjenicu koja postaje uvjet orjentacije pa sve do kućnog broja .. a u ovom primjeru vidimio da se projektant više bavio time da nacrta likove u prostoru, tri para + spremačica koja recimo pere suđe :) .. onak, crta li netko osobu na krevetu ili razmišlja o instalacijama, zidu, nosivosti, pravilima struke, ne želji klinca da je na jednom zidu igraonica, na drugom čips.. klinac ne razmišlja npr o smjeru otvaranja vrata, poštanskom sandučiću ili kad je već nizozemska u pitanju, mjestu za parkiranje bicikla, punjenje el-vozila, tesle-romobila.. eko-zeleno co2? pri čemu btw struja ne znači da co2 nije stvoren.. barem da je predviđeno mjesto za lokalnog dilera i crvene lampe.. potres je manje važan ili nosivost, trajnost.. čak ni isplativost, ekonomičnost, troškovnik, brzinu ili sporost, probleme u gradnji ovog test-pilot programa.. kvalitetan projekt koji to stvarno želi razviti će to navesti, kao probleme koje treba riješiti, npr što ako pada kiša ili je hladno-vruće za gradnju? pod kojim uvjetima je projekt i način izgradnje izvediv a što ga spriječava, ne kako bi bili jalni i srali, nego ako je nešto dobro, popravili, iskoristili.. kako bi imali svi korist-dobrobit, ono što je stvar civilizacije-napretka i intelekta, anticipirati, učiti i ispraviti greške.

-poltronstvo, ulizništvo .. je u tome loše, negativno, hvaljenje testa je glupo-pogrešno, svrha mu je otkriti mane kako bi ih eliminirali .. ok?

-za prvi korak, plan mora planirati osoba koja zna što radi, ne geek s laptopom nego bauštelac.. traktor vozi seljo, ne direktor-ceo ili zeleni političar.. traktor tad mora imati osobine koje seljo treba, do tog da papučicu gasa stišće čizmom ili kroksicom, ne salonkama-štiklom, ne što treba npr politika za izglasavanje sredstava koje će netko strpati u džep ili barem manji-veći dio..

-npr čemu služi drvenarija exterijera? estetici? kako bi projekt bolje prošao? .. trumpek-kriterij, prefarbati u boju zlata? to je kamuflaža, ako se složimo da je npr boja (auta, kuće, cipela..) nevažna-sporedna ili stvar izbora.. no i ta boja mora zadovoljiti propise, građevine, toksičnosti itd.. tisuće sitnica koje laik ili početnik ne može znati, zato to mora voditi iskusna osoba pa i tad su mogući previdi-greške ili malverzacije.. no što god radili ako radi stučnjak vs početnik, znatno lošije šanse ima početnik bez iskustva... a ako se za projekt postavi takva osoba, po npr kriteriju političke podobnosti, tad je to pogrešan kriterij itd.

-a zašto su upravo ovakav projekt testno izveli? .. ne slučajno, sjever, nordijske zemlje, benelux.. nazovimo 'zapad' ili dobrostojeći.. kao i globalno do ovih gen (x-z..) do sad su stari ostavljali više i mlađi podizali na idući nivo.. sad je pad, standarda, zarade.. današnji mladi na zapadu imaju stambeni problem, prostor, novac-posao.. države koje su nekad imale samostalnost mladih vrlo rano, recimo 20god, ako do 26te nisi riješio status, država ti riješi.. no sad je to masovno, problem.. i projekt iz tog razloga cilja na ovaj tip stana-apartmana za studente? politička agenda koja nema veze s bauštelom i tehnologijom ili realnim kriterijima, npr biznis-tržište.. ako se više traže stanovi za obitelj od 50kvadrata ili 100m2.. za samca ili obitelj, za istospolne partnere ili za kvartovske taliban-zajednice koje će imati npr ogradu 3m visine zelene boje.. kriterija može biti tisuće, raznih, interesa.. auti se prodaju u suv klasi, mada su nepotrebni, terenci koji ne vide teren nego grad-asfalt.. 2tonski tenk koji gazi rulju ili bicikl koji taj dio eu često koristi.. pa recimo ovaj projekt nema npr garažu, čak ni spremnike za otpad, npr ukopano a to je razbacivanje površinom zemljišta kojeg pogotovo taj dio eu nema na bacanje i površinu treba iskoristiti u dubinu-podrum-spremišta-temelji.. kao i u visinu-kat.. no ako su kratkoročni cilj studenti, tad plan nije za odrasle, obitelj itd..

-možemo se pitati, što je cilj? otkriti novi način gradnje, jeftinije, brže ili ekološki prihvatljivije? sigurnije? .. što je cilj? prodati priču do izbora? što će biti s tim apartmanima do idućih izbora?

-no svakako cilj nije struka-biz, jer bi tad projekt vodio inženjer graditeljstva, stručnjak za stanogradnju s iskustvom, koji mora osigurati zaradu investitoru na tržištu.. naravno da investitor ako može uštedjeti npr na radnoj snazi-plaći ili ubrzati vremenski, to želi.. no tih podataka nema, vidimo samo loš tlocrt i nešto kao pokušaj exterijera s lamperijom.. tj vidimo nešto što ne radi građevinac koji od tog živi, a to kako se gradi lako vidimo pogledom oko sebe (jer praktički nema kvarta-dana da ne nikne neka nova zgrada.. i stvarno su dobre, izgled, kvaliteta, praktičnost, ponuda.. čak i liftovi ili stubište.. a pogotovo vanjski izgled.. ne više sovjetski betonski blokovi..) vidimo to oko sebe, realnost.. .. ovo je nešto pogrešnog u startu, pogrešan cilj-kriterij ili ekipa koja je dobila posao.. i to za struku u kojoj ne moramo izmišljati toplu vodu i učiti na pokušaj-greška-popravku... jer to je najgori, najgluplji način, najskuplji.. suprotno onom što civilizacija-razvoj jesu.

-kritika testa je pozitivna-poželjna stvar, čak kad se sve iz prve napravi 100% dobro što je i statistički-realno nemoguće. hvaljenje je besmisleno.. ili kako žuja kaže, 'ja bi to bolje!' :)

 -zgodan primjer, funkcionalnosti, estetike, umjetničkog dojma ili kriterija sigurnosti i atesta, npr nema ogradu-rukohvat mada viši dio služi kao ograda pa na nižim visinama može proći..

-npr cijena, ako na istim stepenicama dodamo rukohvat-ogradu.. smije li cijena biti razlog nesigurnosti ili bi li takve stepenice dobile dozvolu za gradnju u npr osnovnoj školi, dok bi možda dobili u umjetničkoj galeriji ili bili exponat.. :)

-ekologija i co2? - manje elemenata, niži trošak, matematička logika kaže da je tad i eko-zelenije, time prihvatljivo ako je to kriterij. itd. no zašto tad voze suv-ove ako bi istu funkciju s manje eko i novčanog troška obavio i ćofi-pegla ili bicikl.. :)

-npr u poslovnom prostoru mora jasno biti označen izlaz u slučaju potrebe, kao i protupožarni aparat.. ako te detalje dodamo na ovu čistu estetiku, što dobijemo.. 'nečistoću'? umjetnički, funkcionalni ili sigurnosno propisni kriterij? čist-ravan bez ukrasa ikea-švedski stol ili kićasto rokoko-barokni namještaj s pozlatom... svaka roba nađe kupca pri čemu čak i sama cijena mora biti besmisleno visoka jer time postaje excluziva i nešto što ostali tad žele mada je realno bedastoća kao rolex od više desetaka tisuća koji čak pokazuje točno vrijeme.. :)

-posebni kriteriji-potrebe, npr zatvorsko-kontrolni, s čistim linijama-prostorom, koji eliminira mrtvi kud, nevidljivost-skrivanje-opasnost.. npr aerodrom-čekin.. koji dodatno ima 'zmija-putić' ne zbog gužve nego da talibanac s ruksakom ne može šprintati do cilja kao na primjeru neuspjelog atentatora-trumpeka.. što je cilj i koje sve kriterije neki prostor mora zadovoljiti, od parkića za djecu do tobogana, umjetnih bojila itd.. čak kad nam nešto laički izgleda dobro ili dok nemamo teh.podatke npr nosivosti-otpornosti jer ove stepenice mogu biti slabe-jake.. slika to ne govori kao i zamor materijala a tad ovaj element nema nikakav 'osigurač' tj zalihnost.. koju u gradnji mora imati svaki dio, ne samo nosivost koliko može, nego i ako nešto okolno-strukturno pukne-ode-nestane, ako pukne ta stepenica, nema ničeg što bi spriječilo pad i tad takva konstrukcija ne može dobiti atest, tj morala bi biti x-puta jača i opet bi morala imati backup-rezervu jer ne postoji nešto neuništvo-vječno, čelici puknu zamorom.. kao i tad nužna rutinska kontrola-remont koji će kao za nuklearke osigurati sigurnost u narednom 'sigurnom' periodu do idućeg remonta a to je opet trošak-posao koji u prvom planu može biti 'skriven' kao auto koji nema rezervni kotač i prvu pomoć pa je moramo kupiti i u određenom periodu baciti-zamijeniti, pri čemu može biti uključeno u cijenu auta ili dodatni trošak, a kad marketing ili politika nešto prikazuje-gura, tad je obično ovo drugo što naknadno da drugačiju kalkulaciju koja je možda bila upravo osnova izbora-kriterija npr cijena, jer je to glavni kriterij svakog natječaja zajednički svemu u poslu-životu itd.. pa karikirano može bauštelac ugovoriti jeftinu gradnju kuće ali bez prozora ili fasade.. jeftino možda ispadne skuplje itd. itd..

-kriterij! i svi podatci, pogotovo skriveni ili oni koje u pilot projektima moramo empirijski otkriti.. ako već ne ide simulacijom i sl. zato kritiziram tlocrt, jer je to barem 'papiranato'-lako..

-druga kritika je politički cilj projekta, izvediva gradnja, poboljšanje u bilo kojem dijelu ili brojčano zadovoljiti excel-grafikone na godišnjim izvješćima za fondove i sl. .. jer isti materijal, printer, sve, može napraviti ove apartmane-student domove, može i jednu obiteljsku kuću od istih ukupno cca 150m2.. politika-excelica tad odlučuje 'više', tj jedan objekt voditi kao 6-stanova vs jedan.. tj daleko bolje zvuči naslov 'najveće naselje' .. od 36 jedinica, nego isto to u 6 kuća.. čak ako je i na tlocrtu pola tih apartmana prazno jer je eu deficitarna u stanovništvu... :)