Salata s mikroplastikom – jesti ili ne jesti?

Studije isto tako pokazuju da biljke apsorbiraju plastiku iz tla - možda ne mikro, ali nano sigurno, a ista se onda konzumacijom biljaka taloži u tijelu. U tijelu čak preferira mozak, a plastika u mozgu se povezuje sa mentalnim bolestima, poput demencije. Iako uzročno-posljedična veza nije jasna, korelacija je jasno izražena i sugerira da bi, po trendovima, do 2040. godine većina mogla patiti od demencije - i to bez obzira na dob jer količina plastike u mozgu nije proporcionalna dobi već količini u okolišu.

Tako da nikako ne bih preporučivao uzgoj biljaka u tlu zasićenom plastikom, jer ako ima mikroplastike ima ili bit će i nanoplastike.

-studija i kvaliteta, statistika.. kako u samom članku autor kaže (u zagradi..) .. premalo za kvalitetnu statistiku.

-možemo li zastati na toj rečenici?

-čemu nam služe članci koji već sami kažu da je to nedovoljno, nekvalitetno.. podložno klasičnim greškama, tumačenjima, rezultatima.. uz ponavljanje pravila, mjeriti, mjeriti, ponavljati.. sto puta, tad je to znanost, čak i kad nešto ne znamo, kad otkrivamo-tražimo.. ovako je loto-kocka pri čemu rezultati nedovoljne kvalitete uzorka mogu biti random i time beskorisni, odnosno svaki zaključak temeljen na njima je tad loš, možda slučajno točan-pogrešan, banalizirajući 50% par-nepar šanse, no loš jer znanost tako ne radi, ne smije.. tj ako nema bolje podakte, pravu statistiku.. tad ni ne izlazi s ovakvim polu rezultatima, tj ovo može biti samo poticaj dodatnom-većem-boljem istraživanju.. koje će možda dati kvalitetnije podatke tad možda postati znanost, ovako je ipak samo medijska buka, žutilo.. čak ako je slučajno i točno, jer istom igrom slučajnosti može biti i netočno.

-znanost, pravila igre.. i statistika ili mediji i potreba za 'papirima' kako bi se održao privid nekog kvalitetnog rada u znanosti-istraživanjima.. možda samo prvi-početni korak a možda i cilj medijskog žutila..

 -korelacija.. temeljena na malom uzorku je put u promašaj, znanost kao i pravila statistike imaju zato pravila, s razlogom..

-treba krenuti sa širim ispitivanjima.. ? .. pa nek krenu, .. ovak je ovo prdac, dim, ok za indikator-smjer ... no ne za medije, objavu, jer ono što mediji s tim naprave, internet, google.. stvori veći problem, jer podatak neovisno točan-pogrešan ostaje, kojeg bez provjere koristi idući medij kao relevantan izvor.. problem su mediji, internet, dostupnost takvih podataka i problem pogrešne upotrebe, tumačenja pa i namjernih zloporaba, kako kad kome odgovara, umjesto da imamo nešto kao činjenice..

-treba li istražiti? postoji čitav 'svemir' stvari-pojava-materijala-utjecaja .. koje treba istražiti, a ako se to želi raditi po znanstvenim kriterijima, tad to treba raditi kvalitetno, po pravilima.. ne ofrlje, ne žutilo-medijski .. jer tad svaki podatak postane problem i tad opet sve moramo provjeravati, čak i ono što je dobro, tj kao da u čistu vodu uliješ zagađenu.. filtriranje.. itd.

-nisu prvo.. da, nisu, no nisu ni istrčavali s podatcima u medije, današnji problem intrneta-dostupnosti-platformi i medijske gladi za vijestima ili 'vijestima' pri čemu sve mora biti bombastično, ili imati ključnu riječ u naslovu kao apple, google, ai, bitcoin, trump, musk, eko-klima-zeleno itd.. tj ono što mediji čine, traže, nisu činjenice nego vijesti, čak pogrešne, kako bi idući dan imali nove, jače-bolje, jer tad se piše.. kao što forumske teme u kojima se sugovornici ne slažu, argumentiraju, 'svađaju se..' .. ekšli jesu cilj, ne tema u kojoj se slažemo i tad nema postova, zamre.. medijima su zato drage polivijesti, netočne.. jer podignu prašinu, reakciju, odnosno ovisi s koje strane spektra, za-protiv, bilo čega, partizani-ustaše, dinamo-hajduk.. je osnovni način rada, ne činjenice, nego sukob, koji se lakše kreira poluinformacijama, jer tad je lako imati raspravu, postoji razlog.. tj medijski je važnije napisati 2+2=5 nego =4.. točan rezultat nije cilj, dok netočan opravdava medije u osnovnom poslu, prodati vijesit, oglasni prostor i imati klikove..

-prostitucija znanosti, postaje jeftina, postaje šund, postaje ono što ne smije postati, tj pomiješati čistu i zagađenu vodu.. kroz medije, novac, način izrade studija i fondova, ono što hossenfledica kritizira u akademskim znanstvenim krugovima, uhljebe i pragmatičare pri čemu svi moramo nešto raditi, plaćati račune.. i dosadi ispravljati krive drine, pa čak osoba s etikom-idealima popusti struji, pišanju protiv vjetra jer je uzaludno.. no barem na ovim postovima ne mora biti tako.. tj lako mi je tu biti 'borac' .. nije važno za-protiv, u pravu-krivu, .. jogurtaš, no znanost ne smije ući u taj šljam žutila-medija.. jer .. ili je već kasno?

 -dakle, slažemo li se ili ne? slažeš se s mojim ili autorovim mišljenjem ili ispravljaš ... što kaže autor članka u članku?