Pa zar sad putnički avioni ne mogu cijelo slijetanje odraditi na autopilotu? Piloti su u kabini i nadgledaju, ali autopilot odrađuje sve. To prvenstvano ovisi o tehnologiji zračne luke i može li ona navoditi avione.
I točno se vidi izvana kad je avion sletio ručno ili na autopilotu.
Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu ASICS
Pa zar sad putnički avioni ne mogu cijelo slijetanje odraditi na autopilotu? Piloti su u kabini i nadgledaju, ali autopilot odrađuje sve. To prvenstvano ovisi o tehnologiji zračne luke i može li ona navoditi avione.
I točno se vidi izvana kad je avion sletio ručno ili na autopilotu.
Upravo se to nama dogodilo prosli tjedan kad smo slijetali u Zagreb, pilot je obavijestio da ce morat ukljuciti autopilot za slijetanje jer je magla i ne zeli odgadjati slijetanje i traziti drugi aerodrom pa kao da svi ugase elektronicke uredjaje i doslovno smo se spustali kroz maglu 5 minuta di nisi vidio prst pred nosom i sletio avion sam.
Prilično zavaravajući naslov teksta.
Autor zapravo govori o Garminovom Emergency Autoland sustavu koji je korišten prvi puta u povijesti Garmina, valjda.
Inače autolanding u putničkom prometu je prvi put upotrijebljen 1964. godine, 61 godinu prije ovog "povijesnog" događaja.
Doslovce nikakve veze nema Emergency Autoland s autopilotom u modu slijetanja kakav se koristi u avijaciji za rutinsko slijetanje.
"Autoland" kao dio sustava autopilota kod komercijalnih avijacije (CAT II/III automatizirano slijetanje) može po standardnoj proceduri prizemljiiti zrakoplov KOJEGA JE POSADA VEĆ PRIPREMILA ZA SLIJETANJE.
Priprema zrakoplova za slijetanje uključuje postavljanje konfiguracije (izvlačenje stajnog trapa, zakrilaca/pretkrilaca), analiza standardnog prilaza (STAR, ILS,RNAV, minimumi...), izračun referentnih vrijednosti težine, brzina, odabir konfiguracije zakrilaca (koliko su spuštena ovisno o brzini prilaza/uvjetima), brifing pilota i komunikacija s ATC-om itd.
Ne postoji nikakav "Autolanding" sustav od 1964. koji to radi, a posebno ne neki magični sistem koji automatski komunicira s ATC-om, pravi sve gornje izračune za automatski odabrani najbliži aerodrom i bez ikakve interakcije s posadom u kabini ili ATC-om spušta avion.
Ako postoji, stvarno je čudno zašto ga nisu koristili, primjerice, u sličnoj, ali tragičnoj situaciji Helios Airways leta 522 (Helios Airways Flight 522 - Wikipedia) gdje je također došlo do gubitka tlaka u kabini i onesvještavanja posade i putnika.
Da je avion stvarno mogao "sam sletjeti", onda bi to učinio, ali nije, pa su svi poginuli.
Termin Autoland ne znači automatsko slijetanje sa svom pripremom za slijetanje i Garminov Emergency Autoland nema veze s autoland modom autopilota koji se koriste u komercijalnoj avijaciji.
