a neki se polagano ubijaju, rečemo 'rvacki, kojeg naš blagoglagoljivi, od stvarnosti odlijepljeni premijer, ne može govoriti bez glupavo ubačenih fraza na angliskom....
Postojala je ona neka teorija da materinji jezik utječe na to kako mislimo pa sa gubitkom jezika gubimo i potencijalne ljude koji bi zbog drugačijeg načina razmišljanja mogli izmisliti, izumiti, ili otkriti nešto što netko drugi ne bi. Primjerice, možda Tesla nikada ne bi bio takav inovator da mu materinji jezik nije bio baš naš. Ipak, kasnije se to demantiralo. Naravno, šteta gubitka jezika postoji, ali ipak nije tako velika koliko se prije mislilo.
Ne zaostaje za njim ni rošavi Milanović sa svojim idiotskim anglizmima, kao Croatia and the rest of Europe 
Koliko bi život bio SVIMA lakši kad bi bio samo jedan jezik i jedno pismo.... znam antropolozi vrte očima ali bez google trenslejta bi si metak u čelo zabio u nekim državama.
Ali ako svako izmišljavanje i mješanje jezika tvori autohtone jezike onda i i klingonski i dahtraki isto tako moraju bit tamo. Ne vidim razloga zašto bi bili inferiorniji nekom jeziku kojeg je jedno selo izmislilo samo da je...e drugo selo. (a sad svi iz oba sela mrtvi i nema jezika)
Itekako. Bilo bi toliko jednostavno.
AMD,........is that baba Su trying to sell us dog sh*t or what?
mora postajati barem dva jezika, jedan za raju, koji je jako jednostavan za naučit, svi ga znaju.
drugi za egzaktne stvari.
EDIT: ili jedan , sa pojednostavljenom verzijom.
Izbacis iz skole engleski/njemacki i uvedes dodatne sate tjelesnoga, gradjanskog, citaonice ili nekog korisnog predmeta (covjek moze sanjati).
S time se smanji broj ljudi koji govore strane jezike i oteza se buduce ucenje, smanji se mozda iseljavanje i uz to sve svi su prisiljeni konzumirati lokalni, domaci, sadrzaj te naravno isti proizvoditi. Bonus je taj kaj drzava/narod postane otporniji na vanjske utjecaje jer ako ne razumijes ovoga kaj tam neke blebece i mase, bio on celav, narancast ili s brcicem jer lik zapravo govori zidu.
Sad naravno, titlovi, da, ali titlovi na hrvatskom mogu biti i za turski, korejski, japanski, engleski, kineski, njemacki i sav taj sadrzaj, ali ako naucis kao primjer engleski onda ti titlovi ne trebaju i zbog toga ces prirodno gravitirati sadrzaju americke produkcije i postepeno i podsvjesno usvajati njihove vrijednosti, htio ili ne, ukljucujuci jezik.
I tako i za autohtone, kad za 90% stvari moras koristiti drugi jezik onda ti tvoj nativni ne treba u toj mjeri i postepeno se uvuce strani jezik ljudima u glavu i autohtoni polako prestanu koristiti, njihova djeca sve manje govore jer ga ni oni ne koriste i ode. Ista stvar se naravno dogadja i sa hrvatskim, samo je proces sporiji jer nas je ipak malo vise, narjecja prva padaju.
Naravno, rjesenje je jednostavno, treba proizvoditi sadrzaj na vlastitom jeziku, dovoljno da zadovolji potrebe govornika jezika. Juzna Koreja, Japan, Kina, Njemacka, UK, Indija, Italija i slicni imaju dovoljno govornika jezika da im je isplativo proizvoditi zabavne i slicne sadrzaje na vlastitim jezicima, mi tu masu nemamo. Jugoslavija je za primjer tu masu imala, ali gurao se srpski, srpsko-hrvatski ili kako god ga vec netko zeli nazivati, ali sadrzaja je bilo. Sto vise ljudi govori i konzumira sadrzaja na jeziku, to se vise sadrzaja na tom jeziku i proizvodi, sto ga vise ima, to ga se vise konzumira i tako u krug.
Koliko serija imate kod nas snimanih u zadnjih 30 godina? A koliko ih je uopce gledljivo? Sva nasa produkcija se moze strpati u jedno tromjesecje japanske anime produkcije, svaka 3 mjeseca ide oko 60 novih animea s oko 12-13 epizoda, konstantno 4 puto godisnje, iz godine u godinu. Japanac stvarno nema potrebe konzumirati sadrzaje na drugim jezicima jer imas dovoljno samo anime sadrzaja. A gdje su tek serije, filmovi, stripovi i najbitnije knjige! Knjige za sve zanrove, za svakoga ima vise nego dovoljno za desetljeca citanja. Koliko ima toga kod nas? Malo, jako malo, neusporedivo manje. I onda jezik umire.
Koreja, Kina, Japan stancaju knjizevna dijela, bila ona belatristika ili nesto vise, ko na traci. Nasi autori ako zele prezivjeti moraju ili pisati na engleskom ili prevoditi na strane jezike jer smo premala publika, nema kriticne mase, a ni dovoljno sadrzaja za postojecu masu zbog malog broja autora. Da bi se hrvatski odrzavao treba nam stotinjak Zagorki i njoj slicnih gdje se ta djela adaptiraju u druge oblike kao filmove, serije, stripove i uz njih masu ljudi kojima se to moze servirati, a za tu masu bi trebali udeseterostruciti broj stanovnika ili preseli citav Nepal k nama, alternativno ponovo udruzenje regije i osnivanje Nove Jugoslavije po stoti put stvaranjem frankenstajnskog jezika.
- Engleski je jedan od 24 službenih jezika europske unije. U Irskoj i Malti engleski jezik je službeni jezik (uz Irski i Malteški). Obje zemlje su članice europske unije pa zato imaju svoj jezik kao službeni u EU.
- Amerika je jedna od većih sila u svijetu, nema svoj službeni jezik na federalnoj razini.
Ja kad dođem u stranu zemlju, ako sam u kafiću ili restoranu, nekad i u trgovini, prvo pitam na našem, velika je šansa da su naši.
Ja kad dođem u stranu zemlju, ako sam u kafiću ili restoranu, nekad i u trgovini, prvo pitam na našem, velika je šansa da su naši.
I ja isto, i skoro uvijek me razumiju, i u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, dobrim dijelom i Sloveniji. U Hrvatskoj ipak probam prvo na engleskom jer slabo govorim nepalski i filipinski.
Mlađi ne znaju da je Esperanto trebao biti univerzalni jezik za međunarodnu komunikaciju, no propal je kao što propadnu svi pokušaji nametanja ljudima čudnih jezičnih pravila.
Sama ideja esperanta temelji se na činjenici da u svijetu postoje tisuće jezika i ljudi se među sobom slabo ili nikako sporazumijevaju. Zamisao esperanta je da se zadrže svi ti jezici, ali i da se uvede jedan zajednički, nadnacionalni jezik, koji bi stanovništvo cijele Zemlje govorilo osim svog materinjeg jezika. Samom činjenicom da esperanto nije vezan ni uz jednu naciju, te njegova uporaba ne bi uzrokovala otpore kakve bi imalo uvođenje određenog nacionalnog jezika, npr. engleskog ili kineskog. (c/p wiki)
Pa ne znam baš. Prijatelji su se prošle godine preselili u Mađarsku i, naravno, u procesu su učenja jezika, tako da im je jedna od frustracija upravo to što se Mađari u 90% slučajeva, pošto čuju da su stranci, sami prebacuju na engleski, tako da slabo uspevaju vežbati jezik van učionice. Za Nemce važi da gotovo svi jako dobro govore engleski. Francuzi su zloglasni po ovom pitanju, ali iz mog, istina ograničenog iskustva je, barem u današnje vreme, ta priča preterana. Za Italijane sam stekao utisak ne da neće, nego da u proseku ne govore engleski tako sjajno (no to mi ne smeta toliko pošto sam učio italijanski).
Mlađi ne znaju da je Esperanto trebao biti univerzalni jezik za međunarodnu komunikaciju, no propal je kao što propadnu svi pokušaji nametanja ljudima čudnih jezičnih pravila.
Sama ideja esperanta temelji se na činjenici da u svijetu postoje tisuće jezika i ljudi se među sobom slabo ili nikako sporazumijevaju. Zamisao esperanta je da se zadrže svi ti jezici, ali i da se uvede jedan zajednički, nadnacionalni jezik, koji bi stanovništvo cijele Zemlje govorilo osim svog materinjeg jezika. Samom činjenicom da esperanto nije vezan ni uz jednu naciju, te njegova uporaba ne bi uzrokovala otpore kakve bi imalo uvođenje određenog nacionalnog jezika, npr. engleskog ili kineskog. (c/p wiki)
Po meni je esperanto načelno jako dobra ideja ali u praksi teško provediva i mislim da nije to bio pokušaj nametanja nego više prijedlog entutijasta jer njegovi pobornici nisu imali nikakav autoritet ni mehanizme prisile kako bi popularizirali milom ili silom taj jezik. Jezična pravila esperanta su krajnje jednostavna, bez raznih izuzetaka i nepravilnih oblika kojima obiluje svaki jezik u svome prirodnom razvoju ali ideja nije prošla jer govornici jezika velikih sila nisu imali nikakve potrebe učiti bilo što osim materinskog jezika koji su uspješno širili bilo mačem bilo kulturološkom privlačnošću. Govornicima "manjih" jezika je to bilo beskorisno trošenje resursa jer kod "velikih" ionako s esperantom ne mogu ništa. Zašto bi Amer osim iz fore učio bilo koji drugi jezik kad s onim urođenim prođe bez problema u skoro svakom velikom gradu svijeta i još je atraktivniji tako kad priča svoj jezik nego da sriče nešto s čudnim naglaskom s hrpom grešaka na jeziku domaćina. Mi smo još kao klinci bili oduševljeni Johnom Wayneom kako njače u westernima i sprdali smo Slovence i Nijemce kad su sinkronizirali te filmove, a danas zbog anglosaksonske, poglavito američke kulturološke i tehnološke dominacije dragovoljno prihvaćamo utjecaj engleskog jezika.
