Labave matice i lažna dokumentacija: Problemi u pr

" ... SAD je kasnije, između ostalog, upumpao 700 milijardi dolara za kupovinu problematičnih financijskih sredstava kako bi njihove cijene narasle, i kako bi banke opet mogle posuđivati novac i da bi cijela ekonomija mogla "prodisati".

Ameri upumpali 700 milijardi $ državnog/društvenog novca u sanaciju privatnih banaka!!

U pravoj maniri samoupravnog socijalizma koji je na isti način "spašavao" državna brodogradilišta i banke.

Par mjeseci nakon uspješne sanacije US privatnih banaka manageri tih banaka podijeli su sami sebi 3 mlijarde $ bonusa.

Ta podjela je bila (kao) nagrada za njihov trud, zalaganje, znanje i htijenje u spašavanju njihovih banaka.

Obama i ekipa koja je izgurala proceduru o dodjeli 700 milijaridi $ poludjela je od bijesa i nemoći da to zaustave.

Nakon novih par mjeseci, svi su shvatili (kao i Obama i njegovi) kako ih je bankarski lobi uspješno izlobirao da se odgrize 700 milijardi $ državnog/društvenog novca u sanaciju privatnih banaka.

Nije slućajno Obama dobio Nobela 2009.

Sad ne znam jel se izmotavaš ili ovo ozbiljno govoriš, ali pod pretpostavkom da stvarno to misliš, odgovorit ću ti ozbiljno:

krize su u kapitalizmu cikličke i dolaze svakih 4-7 godina i nemaju veze s Lehman Brothersom, Boeingom ili Agrokorom. Da nije bio Lehman Brother, bilo bi nešto drugo.

Ti si imao krize i u 70-tima, 80-tima, 90-tima, dot.com 2000-te, 2007. do 2009. (dakle, ne do 2021. - to si jedini ti koji povezuje Lehman Brothers s kojim doslovce nismo imali ništa s hrvatskom ekonomijom. Kako se zapadna Evropa koja je totalno integrirana s američkim tržištem nije oporavljala 13 godina?); 2010. - 2012. (tobožnje spašavanje Grčke), kriza s Covidom 2020.-2021. i sad ćeš imati 2025. sigurno ekonomsku krizu. (https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_economic_crises#20th_century) 

Mogao si otići unatrag do 1970. i reći da je za sve otada kriva naftna kriza jer smo do tada rasli 5-8%. 

Ako pogledaš onaj grafikon, ti možeš vidjeti da ti imaš stalno i mikrokrize, odnosno da ti je jedne godine rast manji ili negativan u odnosu na prošlu, što bi bilo nelogično da je izvorište jedno te isto. 

Ukratko, ne postoji zemlja na ovom svijetu koja se od Lehman Brothersa oporavljala 13 godina, čak ni sama Amerika što i sam priznaješ: "... usput bankrot LB je najveći bankrot u povijesti SAD-a.) onda su dali otkaze svim direktorima i za "kaznu" im isplatili milijunske (dolarske) otpremnine. Nije da američki mediji nisu popižđivali zbog toga, ali SAD su izašli iz financijske krize nakon godinu dana, a nama je tribalo punih 13 godina." <- znači oni koji su bili direktno pogođeni iz nekog razloga su bili manje pogođeni od nas koji nikakve blage veze s Lehman Brothers nismo imali? Kako? 

Doslovce nemam pojma što ti misliš da se dogodilo da je nama trebalo da se oporavimo "od Lehman Brothersa" 13 godina s kojim veze nemamo. Niti smo sudjelovali u subprime vrijednosnicama, niti izvozimo išta, doslovce životarimo od kredita, turizma i zadnjih godina bespovratnih EU sredstava. Imaš li neki izvor koji tvrdi da smo izgubili 50 milijardi zbog Lehman Brothersa?

Wikipedija nije uvijek najtočnija, ali je i dalje točnija od izmišljanja vlastitih brojki bez navođenja izvora. 

Germany GDP 1960-2024 | MacroTrends

China GDP 1960-2024 | MacroTrends

Russia GDP 1960-2024 | MacroTrends

U.S. GDP 1960-2024 | MacroTrends

 LB je bila investicijska banka koja je u jednom trenutku imala polugu 30:1 (a po tvrdnjama nekih, ako se pravilno računalo, čak i 44:1). Dakle za jedan svoj uložen dolar, oni imali još posuđenih 29 (ili 44 ako uzmeš 1:44). To znači, da ako vrijednost onoga što su kupili poraste za 3.3%, oni su svoju dobit dvostručili (30 * 3.3% = 100%). No ako vrijednost toga padne za 3.3%, oni gube sve, a i dobiju dugove ako ne uspiju dovoljno brzo zatvoriti svoje pozicije (prodati ta sredstva što su kupili, tako da mogu vratiti to što su posudili). Kolateral je tvoj novac koji broker traži da imaš i da s njim možeš vratiti novac koji si posudio ako vrijednost onoga što si kupio padne. No ako broker krivo izračuna rizik pa od tebe traži mali kolateral, ili vrijednost tog sredstva naglo padne pa tvoj kolateral ne može pokriti gubitke novca koji si posudio, ostat ćeš još i dužan.

A s polugom 30:1 (ili 44:1) ti si stvarno izložen ekstremnom riziku (jer padne 1% vrijednost onoga što si kupio, ti gubiš 30% svog uloga), no dok su stvari dobre ti imaš veliki povrat. Ono što su oni kupovali s polugom (dakle posuđivali novac da to kupe) su derivati koji su u osnovi bili paketi kredita s hipotekama na nekretnine. No u tim paketima je bilo dosta kredita s lošim kreditnim rejtingom (veća vjerojatnost da se neće vratiti). Uzrok toga su razni razlozi, od predatorskih kredita (onog tko je davao kredite nije bilo previše briga hoće li biti vraćeni s obzirom da su odmah te kredite prodavali dalje), špekulacije (kupovanje nekretnina za zaradu, ne za život, s obzirom kako su se davali krediti, špekulantima nije bilo teško doći do kapitala za kupnju), itd. I ti paketi kredita su također bili označeni s visokim rejtingom AAA, iako su u stvari bili smeće. I onda kad su ti krediti polagano krenuli propadati (jer ljudi nisu mogli vraćati kredite) te je nekretninski balon počeo pucati (ljudi ne mogu vraćati kredite, no ti imaš njihovu nekretninu da prodajom pokriješ kredit, no najednom imaš puno ljudi koji to ne mogu vratiti, i imaš višak nekretnina, dakle ponuda raste, a potražnje pada, i cijena nekretnina pada, i onda kreće začarani krug za sve), vrijednost paketa s hipotekama je počela padati (i čak su postajali nelikvidni).

E sad, kad ti imaš polugu na takvo sredstvo 30:1, ti taj pad osjetiš 30 puta više doslovno djeluješ kao pojačalo. I naravno da je LB zbog toga prvi propao, nema tog boga koji bi te tad mogao spasiti kad si izložen tolikom riziku. I onda je krenuo shitstorm, ne zbog propasti LB-a, već zbog strukture cijelog financijskog sustava (praktički na svakom njegovom dijelu si imao pohlepu i preveliki rizik). Nije kriza nastala zbog propasti LB-a već je LB propao zbog krize. Samo što je on propao prvi jer je bio najviše izložen uzrocima krize. I nikakav bailout LB-a ne bi tada sprječio krizu, SAD je kasnije, između ostalog, upumpao 700 milijardi dolara za kupovinu problematičnih financijskih sredstava kako bi njihove cijene narasle, i kako bi banke opet mogle posuđivati novac i da bi cijela ekonomija mogla "prodisati".