Ne mogu vjerovati da su ljudi toliko popušili solar. Pa mi imamo jedva tisuću sunčanih sati godišnje. Šta koristiti ostalih 7760 sati? Mislite da će baterije ikad biti dovoljno jeftine i velike da si ljetnu struju pospremite do zime?
Ja rekoh
Ne mogu vjerovati da su ljudi toliko popušili solar. Pa mi imamo jedva tisuću sunčanih sati godišnje.Šta koristiti ostalih 7760 sati? Mislite da će baterije ikad biti dovoljno jeftine i velike da si ljetnu struju pospremite do zime?
1000 sati sunca godišnje nema niti jedno mjesto u RH, najmanje je 1500-1600.
Frend ima solare i ima visak struje u kontinentalnoj HR. Isplatilo mu se bu za 6-7 godina, sad se i na struju vozi. Baterije se ne stavljaju nego feedas u mrezu i mreza onda vraca tebi kad nema sunca.
Cak i da ne proizvodi uopce struju od jeseni do proljeca barem ne moraju vrtjeti elektrane na plin i ugljen ostatak godine.
Recimo da pokrijes svoju dnevnu potrosnju kroz proljece i ljeto, to znaci da 1/4 vremena nisi trebao ugljen. Ako to svi naprave 1/4 struje proizvodis od sunce, od nicega.
Najbolja investicija ako imate kucu.
Ja rekoh
kako? biciklom i pješice. i redovnim plaćanjem računa. ako zaboravim/zakasnim, ovršit će me i iskopčati pa eto vraga, skok na skok. nema bzzzz. 
Višak energije na kraju mjeseca nikako ne želite imati, jer ce vas onda HEP prebaciti na tarifu proizvođača ili kako se to zove te vam je regularna struja onda daleko skuplja. Ako se ubode subvencija može to biti jako dobro, pogotovo jer za neka mjesta su znale biti i po 80%, tako da...Otočni sustavi su dostaskuplji, baterije nisu jeftine, pa ono, isplativost istih kad imate priključak na HEP je upitna, druga stvar ako ste negdje u PM i nemate električnu mrežu provučenu do objekta.
Djeco, u osnovnoj školi se uči o eksploataciji strojeva, najčešće na primjeru tekstilnih tvornica u začecima industrijske revolucije. Sjećate se zašto se radilo trosmjenski?
E, po istom principu su manekenke niskougljične generacije, solari i vjetar, najskuplji generatori električne energije. Sve da se paneli i vjetrenjače dijele besplatno, bili bi najskuplji, jer trebaju taj skriveni pogon na fosilna goriva u pozadini, ali skuplji jer mora uvijek biti na raspolaganju, dimenzioniran da pokrije sve potrebe i raditi sporadično.
Višak energije na kraju mjeseca nikako ne želite imati, jer ce vas onda HEP prebaciti na tarifu proizvođača ili kako se to zove te vam je regularna struja onda daleko skuplja. Ako se ubode subvencija može to biti jako dobro, pogotovo jer za neka mjesta su znale biti i po 80%, tako da...Otočni sustavi su dostaskuplji, baterije nisu jeftine, pa ono, isplativost istih kad imate priključak na HEP je upitna, druga stvar ako ste negdje u PM i nemate električnu mrežu provučenu do objekta.
Na kraju mjeseca ili na kraju godine?
Na kraju godine.
Iz vlastitog iskustva:
Uz subvencije i izuzeće od PDV-a, bolju geopoziciju i orijentaciju prema jugu, isplativost same elektrane je 5-7 godina. Inače nije tako brzo.
Nisu najskuplji ako se napravi kvalitetan mix PVa, vjetroelektrana i reverzibilnih hidroelektrana.
Obnovljivi izvori i plin su daleko najjeftiniji.
Even in below-freezing weather, solar panels turn sunlight into electricity. That's because solar panels absorb energy from our sun's abundant light, not the sun's heat. In fact, cold climates are actually optimal for solar panel efficiency. So long as sunlight is hitting a solar panel, it will generate electricity
Al se zato svima tresu gače kad se spomene Nuklearna Elektrana, premda je jedan od najisplativijih i zeleni izvor struje.
Al se zato svima tresu gače kad se spomene Nuklearna Elektrana, premda je jedan od najisplativijih i zeleni izvor struje.
Lazard.com | Levelized Cost Of Energy, Levelized Cost Of Storage, and Levelized Cost Of Hydrogen
Nisu ni najjeftinije, a i štetne su za zdravlje.
danas nuklearka košta 10 milijardi €. Da ne pričam o gorivu, odlaganju potrošenog goriva, redovnom održavanju...
Nisu niti druge elektrane jeftine, ali nuklearke su izuzetno skupe i ne znam zašto netko misli da je to "jeftina energija".
Najjeftinija energija je ona iz protočnih hidroelektrana.
Dakle "zeleni" amonijak kao spremnik vodika i gorivo...
https://www.futurebridge.com/industry/perspectives-energy/green-ammonia-for-energy-storage/
danas nuklearka košta 10 milijardi €. Da ne pričam o gorivu, odlaganju potrošenog goriva, redovnom održavanju...
Nisu niti druge elektrane jeftine, ali nuklearke su izuzetno skupe i ne znam zašto netko misli da je to "jeftina energija".
Najjeftinija energija je ona iz protočnih hidroelektrana.
Prva poljska koštat će 20 milijardi u startu, s time da se fondovi i rokovi u pravilu premašuju. Radovi bi trebali započeti 2026, a gotovi do 2033, što je izuzetno optimističan scenarij... pa još dok se zaagriijeee... neće to tako skoro, pa možda i nikad.
A za nas to je ćisti SF 
.
