Ekipa, što preporučate za prebaciti Win 7 sa HDD na SSD? Koji je najsigurniji način, a koji najbrži i najjednostavniji i trebam li na što posebno paziti?
Ekipa, što preporučate za prebaciti Win 7 sa HDD na SSD? Koji je najsigurniji način, a koji najbrži i najjednostavniji i trebam li na što posebno paziti?
Najbolje kopiraj podatke na neki eksterni hard i lijepo opali clean install na SSD, a ovaj HDD formatiraj i nek ti služi samo za storage, igre i sl...
Ekipa, što preporučate za prebaciti Win 7 sa HDD na SSD? Koji je najsigurniji način, a koji najbrži i najjednostavniji i trebam li na što posebno paziti?
Aomei partition assistant, Comodo backup...
Imaš wizard s kojim u par klikova odradiš posao.
Ekipa, što preporučate za prebaciti Win 7 sa HDD na SSD? Koji je najsigurniji način, a koji najbrži i najjednostavniji i trebam li na što posebno paziti?
Pozdrav.Imam samsung 850 evo nesto manje od mj dana i danas sam preko samsung magiciana odradio performance bench.
Razlika u write prije i sada je nesto veca.To je normalno ili? Evo slike:
Pitanje. Da li si kupio SSD da bi imao brži sustav ili da bi se brinuo da li se on usporio ili ne i gledao u benchmark???
Ako je ovo drugo, baci ga odmah u smeće jer SSD se ne kupuje za to.
Ma ovo prvo :D. Reko mozda nisam nesto dobro namjestio,jer napravio sam sve kako pise na prvoj strani ovog posta.Ako je tako onda sve stima,hvala na odg,lp
Ma ovo prvo :D. Reko mozda nisam nesto dobro namjestio,jer napravio sam sve kako pise na prvoj strani ovog posta.Ako je tako onda sve stima,hvala na odg,lp
Nema se tu što namještati puno, u BIOSu svakako treba biti upaljen AHCI mod, kad instaliraš bilo koji moderni OS, TRIM se bude sam aktivirao,
defragmentacija SSDa ugasila, u slučaju Samsunga instaliraš Magician program, staviš noviji firmware ukoliko postoji, OS optimization staviš na
maksimum performance jer si uzeo SSD da bi imao brzinu sustava, a ne da bi ga štedio stavljajući tu postavku na maksimum reliability ili neko
treće sranje i uživaš u onome za što si dao novce, svakako gledaj da stvari kao filmovi, muzika, dokumenti budu na klasičnom disku jer
oni tako i tako nemaju koristi od SSDa, sve igre, a pogotovo ako igraš nešto tipa BF4 samo stavljaj na SSD jer se preporodio budeš.
ps. programe tipa preglednik interneta, torrent klijent treba podesiti da skidaju stvari na klasični disk, a ne SSD.
Pozdrav.Imam samsung 850 evo nesto manje od mj dana i danas sam preko samsung magiciana odradio performance bench.
Razlika u write prije i sada je nesto veca.To je normalno ili? Evo slike:
ako imaš sata2 i uključio si rapid mode, tada je to normalno
onda iz nekog razloga nemaš maksimalnu brzinu
Trebalo bi ti biti blize 500MB/s
Evo i ja kupio SSD prije koji dan, evo samsungov bench...
Kolege,
Zanimljiv članak o utjecaju temperature SSD-a tokom rada na performanse SSD-a (Samsung 950 Pro, NVM-e) sa i bez dodatka hladnjaka (aktivnog i pasivnog):
https://www.pugetsystems.com/labs/articles/Samsung-950-Pro-M-2-Additional-Cooling-Testing-795/
Pitanjce...
Nisam 100% siguran, al radje da pitam.
Winsi su instalirani na HDD-u, restore bi bio na novom SSD-u preko Acronisa.
Jel ima koja caka na koju treba obratit pozornost ili je sve klasika ?
Pitanjce...
Nisam 100% siguran, al radje da pitam.
Winsi su instalirani na HDD-u, restore bi bio na novom SSD-u preko Acronisa.
Jel ima koja caka na koju treba obratit pozornost ili je sve klasika ?
s samsungom se dobije tool za kloniranje pa to sasvim jednostavno ide. al kolko znam acronis je isto dobar. čak ga neki proizvođači nude uz ssd
Utječe li enkripcija SSD-a (primjetno) na njegov životni vijek?
Čitao sam razne odgovore i tumačenja jer sam nisam stručnjak, ali imam neke brige:
Jesam li u krivu?
Zanimljiv članak o utjecaju temperature SSD-a tokom rada na performanse SSD-a (Samsung 950 Pro, NVM-e) sa i bez dodatka hladnjaka (aktivnog i pasivnog):
https://www.pugetsystems.com/labs/articles/Samsung-950-Pro-M-2-Additional-Cooling-Testing-795/
Valja primijetiti da se tu radilo o M.2 SSD-ovima, koji imaju izložene čipove. Obični SATA SSD-ovi u pravilu imaju metalna kućišta koja im ujedno služe kao pasivni hladnjaci.
Brzim pregledom po linkovima koje si dao ispada da ne utječe.
znam da kontroler zapisuje podatke na razne dijelove diska kako bi ujednačio "trošenje" različitih dijelova memorije SSD-a, radi li to i na enkriptiranom disku? Ne bi trebalo biti razlike kada se enkripcija jednom mounta u načinu na koji sistem gleda disk
Ne razumijem ovu drugu rečenicu što si napisao. Enkriptirani podaci su i dalje podaci. Kako zapisuje nekriptirane, tako zapisuje i kriptirane.
znam da se radi komprimiranje podataka prije zapisivanja kako bi se ubrzalo čitanje i da sa enkriptiranim podacima gotovo nema kompresije nego se zapisuju goleme količine podataka na disk, po nekom logičkom to sigurno posredno smanjuje životni vijek SSD-a putem većeg broja operacija zapisivanja. Ili?
Nisam proučavao kompresibilnost kriptiranih podataka.
Recimo da jesu puno manje kompresibilni. Međutim, nisu ni svi nekriptirani podaci jednako kompresibilni - neki su praktički nekompresibilni jer su već komprimirani (JPEG, PNG, ZIP, MP3, videodatoteke), tako da je razlika manja nego se inicijalno čini i ovisi o tipu sadržaja koji se drži na SSD-u.
Što se tiče "većeg broja operacija zapisivanja". Nisam to proučavao pa ti za to ne bih mogao ništa reći. Uglavnom, moguće je i jedno i drugo i ne znaš što je u pitanju sve dok ne znaš kako je implenetirana ta kompresija na razini firmwarea.
Naposljetku, spominje se kako Windozi zapisuju podatke u što manjim blokovima (npr. 512 bytea) dok je kod enkripcije najmanja jedinica zapisivanja podataka određena pri enkripciji i nešto je veća (npr. 4kB) pa bi se pri zapisivanju 300B u prvom slučaju zapisalo 512, a u drugom 4096 što opet, dugoročno izgleda kao da više troši disk.
Ne znam tko to spominje. Možda se fajlovi u MFT zapisuju u blokovima od 512 bajtova, no defaultna veličina klastera je 4 kB pa sve ono što ne ulazi u MFT bude zapisivano u blokovima od 4 kB. A to je zapravo irelevantno za SSD-ove jer SSD-ovi rade s blokovima tipično velikim 256 kB. Znači, SSD ne može zapisati ni 512 bajtova, ni 4 kB, nego mora zapisati barem 256 kB odjednom.
Ne razumijem ovu drugu rečenicu što si napisao. Enkriptirani podaci su i dalje podaci. Kako zapisuje nekriptirane, tako zapisuje i kriptirane.
Mislio sam na sljedeće: hardverski SSD radi "alociranje" podataka na razne dijelove diska da ujednači trošenje diska, radi li to i kada je enkripcija aktivna? U slučaju da nema enkripcije, on teoretski može zapisati neke podatke tamo gdje su na disku nule (neki daleki sektor). Kod enkripcije nule nisu posvuda nego random podaci. Kada se mounta enkriptirani drive/particija, sustav ga logički "vidi" kao i običan disk, brine li tada o tome da na prazan prostor zapiše nove podatke pa se disk ujednačeno troši ili se tada više troše neki dijelovi?
Nisam proučavao kompresibilnost kriptiranih podataka.
Napravili su testiranja i ispada da je komprimiranje enkriptiranih podataka gotovo nikakvo i time utječe negativno na životni vijek SSD-a, no članak je star oko 4 godine i nez koliko se promijenio utjecaj operacija pisanja na dugoročnost diska.
Je li to i danas glavni faktor? Ako je, onda su i rezultati relevantni i danas.
Ovog što si napisao poslije sam svjestan, no dok god se neki podaci mogu komprimirati, postoje "uštede" u trošenju diska, dok ako je cijela površina enkriptirana, sve se troši maksimalno (u smislu zapisivanja nekomprimiranih podataka na nj).
Ne znam tko to spominje. Možda se fajlovi u MFT zapisuju u blokovima od 512 bajtova, no defaultna veličina klastera je 4 kB pa sve ono što ne ulazi u MFT bude zapisivano u blokovima od 4 kB. A to je zapravo irelevantno za SSD-ove jer SSD-ovi rade s blokovima tipično velikim 256 kB. Znači, SSD ne može zapisati ni 512 bajtova, ni 4 kB, nego mora zapisati barem 256 kB odjednom.
Ma brojke sam lupio iz glave, ne znam koliko su točno veliki blokovi no ilustrirao sam poantu korištenjem tih veličina. Ako SSD zapisuje 256kB odjednom, to i nije mala jedinica veličine. Nešto novo sam naučio.
Ne razumijem ovu drugu rečenicu što si napisao. Enkriptirani podaci su i dalje podaci. Kako zapisuje nekriptirane, tako zapisuje i kriptirane.
Mislio sam na sljedeće: hardverski SSD radi "alociranje" podataka na razne dijelove diska da ujednači trošenje diska, radi li to i kada je enkripcija aktivna? U slučaju da nema enkripcije, on teoretski može zapisati neke podatke tamo gdje su na disku nule (neki daleki sektor). Kod enkripcije nule nisu posvuda nego random podaci. Kada se mounta enkriptirani drive/particija, sustav ga logički "vidi" kao i običan disk, brine li tada o tome da na prazan prostor zapiše nove podatke pa se disk ujednačeno troši ili se tada više troše neki dijelovi?
Stvar je u tome da SSD ne gleda "gdje su nule", nego je prazan blok označen praznim na nižoj razini (na razini firmwarea, na razini low level formata da se tako izrazim, a ne na razini datotečnog sustava). A što će Windowsi zapisivati na razini datotečnog sustava je baš svejedno - bile to nule, kakvi drugi nekriptirani podaci ili kriptirani podaci.
Napravili su testiranja i ispada da je komprimiranje enkriptiranih podataka gotovo nikakvo i time utječe negativno na životni vijek SSD-a, no članak je star oko 4 godine i nez koliko se promijenio utjecaj operacija pisanja na dugoročnost diska.
Je li to i danas glavni faktor? Ako je, onda su i rezultati relevantni i danas.
Ovog što si napisao poslije sam svjestan, no dok god se neki podaci mogu komprimirati, postoje "uštede" u trošenju diska, dok ako je cijela površina enkriptirana, sve se troši maksimalno (u smislu zapisivanja nekomprimiranih podataka na nj).
Pazi jednu stvar. Ako se komprimiranje vrši na razini blokova, znači da je svaki blok od 256 ili koliko već kB zasebna kompresibilna jedinica, trošenje SSD-a će biti identično postoji li enkripcija ili ne. Doslovce identično.
Je li komprimiranje na razini firmwarea izvedeno tako ili nekako drugačije - ne znam. Moja pretpostavka je da je izvedeno tako, jer da je izvedeno drugačije to bi dignulo kompleksnost zapisivanja na SSD, ali i čitanja, jer bi onda po srijedi bila, da se tako izrazim, dinamička alokacija blokova u ovisnosti o veličini komprimiranog sadržaja. Ali eto - ako netko ima neki link na kojem je objašnjeno kako SSD-ovi rade komprimiranje, neka ga stavi, jer je u suprotnom sve ovo samo nagađanje.
Ma brojke sam lupio iz glave, ne znam koliko su točno veliki blokovi no ilustrirao sam poantu korištenjem tih veličina. Ako SSD zapisuje 256kB odjednom, to i nije mala jedinica veličine. Nešto novo sam naučio.
Zapravo nisam siguran da zapisuje 256 kB odjednom, mislio sam na brisanje - znam da briše 256 kB odjednom, ali ne znam što se događa ako recimo mora zapisati samo 1 bajt - pretpostavljam da onda zapiše samo taj jedan bajt. Znači, što se tiče NAND memorije, to nije kao disk gdje novim zapisom jednostavno pregaziš ono što je dotad bilo zapisno - kod NAND memorije prije zapisivanja treba prvo obrisati čitav blok i onda zapisati sadržaj. Zato su i izmislili naredbu TRIM, koja će brisati friško nekorištene blokove kad ništ pametnoga ne radiš sa SSD-om.
Da ako se istoimeno kućište poveže putem termovodljiivog materijala sa komponentama SSD-a (NAND Flash & kontroler)
Da ako se istoimeno kućište poveže putem termovodljiivog materijala sa komponentama SSD-a (NAND Flash & kontroler)
Naravno.
A ako nema termovodljivog materijala, onda proizvođač smatra da njegovom uređaju to ne treba (kao npr. Samsung).
U svakom slučaju, ti SSD-ovi ne rade u istim uvjetima kao M.2 SSD-ovi pa nisu u jednakom riziku od pregrijavanja.
Iako nema testova da pokažem/dokažem, smatram da bi većina SSD-ova dostigla kritičnu temp. u dužem vremenskom periodu aktivnog rada, u prilog mojoj pretpostavci ide činjenica da su neki proizvođači već implementirali oblik termnalne zaštite u obliku redukcije performansi zapisivanja kada SSD dostigne kritičnu temp. (primjer Samsung 850 serija, The Dynamic Thermal Guard).
Smatram da bi korisnici/kupci trebali biti informirani o tome bolje, mislim da većina kupaca kad kupuje ne zna da njihov kupljeni proizvod nije u stanju držati deklarirane performanse tokom dužeg aktivnog rada.
Smatram da bi korisnici/kupci trebali biti informirani o tome bolje, mislim da većina kupaca kad kupuje ne zna da njihov kupljeni proizvod nije u stanju držati deklarirane performanse tokom dužeg aktivnog rada.
Većina korisnika ne koristi tako SSD-ove da bi im pregrijavanje bio problem.
Iako nema testova da pokažem/dokažem, smatram da bi većina SSD-ova dostigla kritičnu temp. u dužem vremenskom periodu aktivnog rada, u prilog mojoj pretpostavci ide činjenica da su neki proizvođači već implementirali oblik termnalne zaštite u obliku redukcije performansi zapisivanja kada SSD dostigne kritičnu temp. (primjer Samsung 850 serija, The Dynamic Thermal Guard).
Smatram da bi korisnici/kupci trebali biti informirani o tome bolje, mislim da većina kupaca kad kupuje ne zna da njihov kupljeni proizvod nije u stanju držati deklarirane performanse tokom dužeg aktivnog rada.
Po Samsungovoj deklaraciji radne temperature 850 EVO su od 0-70 C.
U običnom mid tower zatvorenom kućištu mi je temperatura 34 C i nalazi se ispod 2 WD HDD.
Jedini scenario koji mi pada na pamet gdje bi eventualno mogao doći do te temperature kod običnih korisnika jeste ugradnja u laptop koji se poprilično grije.
Video:
Poanta stavljanja tog videa?
Informativno, te informacije Samsung daje samo u obliku PDF dokumenta tj. nisu na naslovnoj stranici. Iz priloženog se vidi da bez aktivnog hlađenja performanse padaju relativno brzo i drastično (1/2). Za nekoga tko ga kupuje za rad bi trebalo biti bitno.
Informativno, te informacije Samsung daje samo u obliku PDF dokumenta tj. nisu na naslovnoj stranici. Iz priloženog se vidi da bez aktivnog hlađenja performanse padaju relativno brzo i drastično (1/2). Za nekoga tko ga kupuje za rad bi trebalo biti bitno.
Valja primijetiti da smo razgovarali o SATA SSD-ovima za običnog čovjeka, a ne o profi M.2 SSD-ovima za one dubokog džepa, kakvi su prikazani u videu.
