Ah ta škola...

da, to je istina, i to je zalosno... uvik su problemi, izostanci, jedinice na dnevnom redu, a takvi to ne zasluzuju... nit zasluzuju postovanje, niti vrime, niti truda... tribalo bi se puno vise vrimena posvetit nadarenima, zainteresiranima, pa nek profitiraju maksimalno, neka budu i jesu ponos skole u koju idu... nije ona luda "ko zna zna, ko ne zna dva", puno bi se lakse rijesilo tu nezainteresiranost kada se nikoga nebi prisiljavalo da bude tamo gdje ocito NE ZELI... ovako vise pate i gube oni koji imaju motivacije i zelje za radom, nego lincine...

apropo takvih "ispada"... sto reci kada pojedini dobiju kao rezultat da im ČIP ima 2000, 8000 ili sl. nožica (i to samo za adrese), sto reci kada se za poznate arhitekture mikroprocesora navode Iphone, Samsung, i sl... ili kad je za pretvorbu iz binarnog u hex potreban kalkulator...

Da nitko ti nista ne moze ako te zanima ono sto ucis i sto si upisao... Nema boljeg osjecaja kad znas da si pogodio pravu skolu.
Ja sam upisao mat. gim. jer me logicki matematika jako zanima, a i informatika pa sam uzeo inf. smjer, ja sretan :)
Imao sam 63 boda i razmisljao sam o strukovnoj skoli, racunalstvo i ne bi me bilo sram upisati jednu takvu skolu. Nazalost moram reci sram jer je danas jednostavno tako, skole se rangiraju po bodovnom pragu i nema tu pomoci. Pokusati nekom objasniti da to nema veze s jačinom škole je isto kao i objasniti nekom cajkašu da su cajke sranje....

Nemoj lagat, rekao si mi da te zanima samo foto modeliranje

  Najbolji predmet u gimnaziji.

Pogotovo ako je profesor dosadan, a vi jedini imate živce da pratite 45-minutne lekcije.

psihologija tek u 3. r...

treba dočekati to, gledam u općoj je u 2. i 3.

Znam da smo daleko od kraja godina,al samo da pitam.Smije li profesor zaključiti ocjenu na kraju godine samo na osnovi ocjena iz drugog polugodišta,da uopće ne gleda ocjene iz prvog polugodišta.

Bilo bi glupo da ne gleda prvo polugodište.Šta sam onda uopće prvo polugodište dobivao ocjenu?

  Bože dragi, jadan ti sa takvom pameti.

a) Za ovu školu koju ja govorim je teža od gimnazije.

b) Čovjek ne jede sat vremena, to su gluposti, pojest se može za pun omanje vremena.

c) Profesor sa Oxforda, što još neću pročitati, možda da dr.sc predaje.

d) Strukovne (pojedine) nisu ništa lakše od gimnazija.

e) Većina predmeta ovih nabrojanih su osjetno teže od gimanzijskih (Zemljopis, Povijest, Glazbeno, Likovni, itd.). Jedino što je u gimnaziji teže je Filozofija i još par predmeta.

f) 5 sati učenja preleti za čas. Dođeš doma u 14h, sat vremena imaš odmora (do 15h) za što možeš se presvuć, ručat, pogledat vjesti na internetu i prolistat svoje stranice (forum/facebook, whatever). Od 15h-17h učiš, od 17-18h imaš sat vremena odmora gdje možeš opet prolistati po internetu/izaći na kavu sa frendovima/čuti se sa curom/dečkom. Od 18h-20h ponovno učiš, što je 4h, opet možeš napraviti stanku pola sata odmora, i opet odraditi još pola-sata do sat i eto te na magičnih 5 sati.

I imaš 2 dana vikendom potpuno slobodna, ili možeš ovim danima smanjiti učenje pa raspodjeliti po vikendima pa bi te manje izišlo.

I učiti sa takvim rasporedom nije uopće problem kada se stigne navika. Dnevno imaš 7 sati, i svaki dan moraš ponoviti tih 7 predmeta (odnosno nekada 5 ili 6 ako imaš duple sate i sl) i lekciju koju si radio naučiti.

U svemu se slažem osim u ovome. Ja bih radije rekao da su podjednako teški jer se i ovi gimnazijski mogu zakomplicirati ako se profesori potrude.

Npr. likova umjetnost tj. povijest umjetnosti. Gradivo je vrlo opširno i puno svakavih detalja. 90% gradiva koje moram znati ne piše u knjizi, a profesorica na satu stvarno brzo objašnjava tako i uz najbrže pisanje jedva uspijem pola pohvatati, a oko četvrtinu zapisati. Profesorica naravno čekuje i da znamo stvari koje ona nije spomenula. Učenje se uglavnom svodi na traženje po internetu i dodatnoj literaturi. Naravno gradivno se ne može baš naučiti napamet jer se za sve očekuje razmijevanje. Za kontrolni dobijemo fotografiju neke umjetnine(građevine, slike,sklupture..) i onda u 20 min pišemo koje likovne elemente prepoznajemo na njoj, što znamo o njoj. Sve ovisi kakva te fotografija zapadne.

I ovi ostali humanstički i kulturni predmeti se mogu zakomplicirati isto kao i tehnički predmeti.

Zna Jagoda zapilat s tim likovnim, ali isto na kraju zna dat ocjenu više. Likovne raščlambe su najveće sra*je koje san ja vidija u svom školovanju.

Sada mi treba mala pomoć iz fizike. tj. oko zadataka sa županijskoga natjecanja 2009,2.podskupina,2. zadatak.

2. zadatak (10 bodova)
Zlatni debeli prsten mase mAu ima unutrašnji polumjer RAu = 3.000 cm i nalazi se na sobnoj temperaturi
(tAu = 25 oC). Na njega je stavljena aluminijska kuglica zagrijana na temperaturu tAl = 100 oC, polumjera
RAl = 3.004 cm (na navedenoj temperaturi) i mase mAl = 300 g. Sistem je ostavljen da se termicki
uravnoteži (pretpostavite da se toplina pri tome ne prenosi na okolinu). Neposredno pred dolazak u
termicku ravnotežu, kuglica prode kroz prsten. Kolika je masa prstena? Specificni toplinski kapacitet
zlata je cAu = 229 J kg-1 K-1, a aluminija cAl = 897 J kg-1 K-1. Koeficijent linearne ekspanzije zlata je aAu =
1.4·10-5 K-1, a aluminija aAl = 2.3·10-5 K-1.

U početku sam zaključio kao i u rješenjima da moram pronaći temperaturu na kojoj će se postići termička ravnoteža i postavio sam ovu jednadžbu:

R_AU(1+alpha_AU(T'-T_AU))=R_Al(1-alpha_Al(T_Al-T'))

U služebnome rješenju stoji

Razlika je u tome da oni imaju +alfa_Al(T_Al-T'), a ti -alfa_Al(T_Al-T'). To je tako jer ti si stavio R'_Al, a oni R_Al s lijeve strane one osnovne jednadžbe kod termičkog širenja. Znači, oni su imali:

R_Al =R'_Al(1+alfa_Al(T_Al-T'))

R_Al je veći od R'_Al, a da bi to bilo istina, oni su stavili + u zagradi poslije jedinice (T_Al-T'>0). Ti si stavio minus jer se u tvom postupku polumjer smanjuje.

Kad su išli izjednačavati R'_Al, izraz s desne strane jednadžbe im je ispao ovako:

R'_Al =R_Al/(1+alfa_Al(T_Al-T'))

Mislim da su oba postupka točna. Nemojte me uzimati za riječ pošto se takvim zadacima nisam bavio od prošlogodišnjeg natjecanja. :)

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BTW Sretno sutra na natjecanju, ja isto idem (treći razred). :D

A gle, ne možeš uspoređivati neuspredivo.To nije ista kategorija da bi se mogla uspoređivati.

TI predmeti za koje ti govoriš spadaju u rang hrvatskog jezika.Tu se uče takve stvari.Povijest, umjetnost, i tako dalje.

Dok, naprimjer teorija o poluvodičima, nanotehnologiji, komponentama, materijalima, instrumentima sa zakretnim svitkom i permanentnim magnetom je ipak za moj pojam malo teža.

Ne teža u doslovnom smislu riječi, nego teža na način da se ta teorija mora shvatiti i razumijeti, a ova teorija iz likovnog itd. se može nabubati napamet.

Još jedanput napominjem, tehničke i društvene predmete se NE MOŽE uspoređivati.