Elektronika - pitanja, odgovori, tutoriali

Jedno pitanje koje mi je sad palo na pamet.

Ako imamo motor od npr 5kW, ako ga koristimo ko generator jel snaga generatora ista?

Pozdrav!
Imam kupljene ukrasne lampice za sobu koje rade na 3v(2x AA baterije 1.5v) i ima 20 smd ledica,te jedan prekidac.
Htio bi regulirat svjetlinu pa neznam dal stavit samo potenciometar il se treba radit slozeniji dimmer?
Te me zanima koje su prednosti i mane samo potenciometra i slozenijeg sklopa?
Hvala!

 Ako ih misliš i dalje koristiti na baterije, onda možeš možda i potenciometrom regulirat (ovisi koje su boje ledice).

Računaj da njih 20 potegne oko pola ampera kad su baterije skroz pune, ali ako su ledice blizu 3V (bijele i mislim plave) onda nije preveliki pad napona na potenciometru pri maksimalnoj snazi pa bude izdržal, a i ako su raznobojne ionak već imaju neki otpornik u seriji, ali onda je i puno veća disipacija na potenciometru.

E sad, prednost potenciometra je jednostavnost i pouzdanost, ali računaj da razliku napona na njemu pretvaraš u toplinu i to ti je veliki gubitak energije zapravo.

A kod drivera je učinkovitost puno veća (i do 95%), tj. ovisno o izvedbi drivera on radi pretvorbu naponskog nivoa i regulaciju maksimalne struje, a ne pretvara jednostavno višak energije u toplinu, ali je ipak to elektronički sklop koji ima veću šansu krepat (premda nije nekaj skupo).

E sad, ako misliš napajati lampice npr. s USB-a ili drugačijih baterija (višeg napona), onda ti potenciometar ne dolazi u obzir.

Sve ovisi koliko struje potegnu ledice, i koliko treba spuštati napon.

Jel imaju kakve otpornike uopće?

Ako ideš na potenciometar, trebao bi ti nekih 10ohma ako je napon ledica blizu napona baterije, a ako je niži, onda do nekih 100 ohma, odokativno.

A ako si misliš raditi driver sam, ovak kak si rekao, to ti ispadne kao potenciometar, odnosno samo u toj varijanti višak pretvaraš u toplinu na tranzistoru.

Za nekaj bolje bi trebao bar PWM raditi.

Ali, to se danas ništa ne isplati, kupiš čitav driver za ledice, constant current na kojem možeš riktati struju, 5 komada dobiješ za 1 dolar....

 Trenutno mi nisu pri ruci pa ne mogu pogledat.No da pitam ako bi radio PWM jel dobar ovakav s 555 timerom 

I evo par pitanja da vidim dal sam dobro usvojio:

1.Ako bi regulirao samo potenciometrom tada iako intenzitet svjetlosti nije podesen na najjace visak energije prelazi na zagrijavanje potenciometra?I time se zapravo uopce ne stedi baterija nego je isto kao i da nisam ubacivao potenciometar i namjestao slabiju svjetlinu s njime?Ili se tako cak brze trosi baterija u odnosu da uopce nisam ubacivao potenciometar?

2.Sa PWM kada je intezitet svjetlosti ledica smanjen tada se stedi baterija i duze ce trajat??To je tako zato sto PWM sklopu treba vrlo mala snaga da bi funkcionirao?Ili ce ipak duze trajat bez ikakvih preinaka?

Hvala!

 Da,555 treba min 4.5V.Hvala na objasnjenju!Čime određujem frkvenciju?A recimo da ja sada hocu koristiti 555,i ubacim si jos jednu bateriju od 1,5v jel bi onda kada bi potenciometar bio postavljen na 0 ohma na izlazu imo 4,5v a ne 3v?Te bi tako postojala i mogucnost da skurim ledice?

Zanima me još nešta.Kolko ja znam za ledice nije zdravo da rade na struji manjoj ili vecoj od njihove nominaalne npr 20mA?,dok se napon može smanjivat i ne šteti im to?Je li onda i to razlog zbog ceg je bolji PWM od samog potenciometra?Samo potenciometrom reguliramo struju?,dok s PWM reguliramo napon, a ledice dobivaju 20mA struju bez obzira sto samnjujemo napon PWM-om?Ili sam nešto netocno napiso?Hvala!

Kod izrade el. sheme, jel postoji nekakvo pravilo kod crtanja ponavljajućih dijelova? Recimo imam 30 LED-ica u paraleli pa me zanima kako "stručnu" napravit shemu(bez da stvarno nacrtam 30 paralela)? 

Ma u strojarstvu ima nešt slično tome što želim napraviti ovdje.

Znači ako imaš šipku(u strojarstvu) koja je 2000mm(2m), nećeš crtati šipku od 2m, već ćeš ju skratit po dužini, a u kotu napisati stvarnu dužinu.

Jel možeš dat primjer toga što si napisao jel si ne mogu stvoriti sliku kako bi to izgledalo.

 Drugo je tehnički crtež,drugo je kad crtaš shemu ...

Na teh. crtežu možeš "šipku" skratiti,a samo kotiranjem navesti koja je dužina,ili na kojoj dužini se nešto nastavlja na nju,u elektroničkoj shemi toga nema ...

Drugo je ako misliš na elektroničku skicu (ajmo je nazvat tako),pa onda možeš koso prerezati traku i nastaviti,pa napisati da ima 30 ledica ...

Ne, teško je to objasnit.

S PWM-om ti zapravo imaš normalno spojeni strujni krug, samo ga gasiš i pališ puno puta u sekundi, pa čim je već omjer ugašenog vremena prema upaljenom, prosjek napona i  struje je manji, pa ledica svjetli slabije.

S CC napajanjem ograničavaš struju koja ide ledici, i tu nema prekidanja napajanja kao kod PWM-a, pa ni treperenja na višoj frekvenciji.

CC napajanje je bolji izbor.

I CC napajanje može imati veću efikasnost, zato jer ne trebaš dodatni otpornik za ograničavanje struje, a kod PWM-a ga trebaš ako nije točan napon koji treba ledici (taj otpornik tvoje ledice već imaju ugrađen).

Uglavnom, ne brini oko tehnikalija, jednostavno: s potenciometrom ti je najjednostavnije, ali imaš potencijalno veću potrošnju baterije.

S PWM-om možeš imati manje gubitke na regulaciju (ne nužno), ali diode trepere na nekoj visokoj frekvenciji (ne smeta ako ne gledaš baš stalno u to).

CC napajanje je najbolje, imaš u većini slučajeva najmanje gubitke, ali je i najkompliciraniji sklop i ima neke određene uvjete, pogotovo ulazni napon i razlika ulaznog  i izlaznog napona kao što si i sam primjetio.

Uglavnom, sad sam ti sve zakomplicirao 

Izaberi metodu koju god hoćeš, pri tak maloj snazi možeš i potenciometrom regulirat, i ne brini se puno oko malo veće potrošnje, jer ionak kak god napraviš ne bude neka prevelika razlika, kad se baterije isprazne, zamijeniš ih (ili napuniš ako imaš punjive) i to je to.

1) i da i ne.

Ledici je napon poprilično konstantan, ti i ako povećaš napon baterija, napon na ledici bude skoro isti, a na potenciometru bude narasao, zato jer bude struja kroz strujni krug jako porasla, a napon  na ledici bude onda pomalo rasao kak se ledica grije, ali ne za puno.

Stvar je da ledice nemaju linearan odnos napon  i struje, i ako ti npr. daš ledici nazivnog napon 3V recimo napon od 2,6 V, ona bude npr. vukla 0,001 mA, a ako joj povećaš na 2,9V, ona bude već vukla 10 mA.

A jednostavnije je napraviti strujni krug koji ograničava struju na točno određenu vrijednost, nego napraviti neki koji bi mogao mijenjati napon za npr. 0,000001V po koraku, a i da napraviš, opet ne bi radilo kak spada, zato jer bi s vremenom se mijenjala struja koju ledica povlači, i to dosta.

Zato se nikad ledice ne regulira promjenom napona, nego promjenom struje, i onda puno manje i varira snaga na ledici.

Ti u svakom slučaju zapravo reguliraš struju, a ne napon.

Npr. ako staviš bateriju, potenciometar i ledicu, onda bude na ledici neki napon, a razlika napona u odnosu na bateriju bude napon na potenciometru, i onda taj napon podijeljen s otporom potenciometra bude struja u tom strujnom krugu.

Ne znam jesi skužio iz tog objašnjenja kaj, ali zapravo je jako jednostavno 

 2) da, otpornik "skuri" višak napona

Da, zato sam i stavio navodnike, jer se i ovak ovo sve pretvorilo u opaki mindfuck 

Da.

CC ti znači constant current, s njim riktaš struju na neku konstantnu vrijednost, zato se i zove tak.

Promjenom napona donekle možeš regulirati recimo led traku i to zato što su u led traci ledice sparene s odgovarajućim otpornicima. Ledice na promjenu napona reagiraju eksponencijalno, a otpornici linearno, pa kad se kombinira i jedno i drugo, onda uz korištenje otpornika ledice reagiraju puno linearnije (iako ni dalje ne reagiraju linearno).

Iako se nikad to ne radi, nikad se ne smije reći nikad. Takve stvari rade oni koji su slabo upućeni u elektroniku. Zapravo je situacija još gore - imaš recimo među akvaristima one koji promjenom napona reguliraju svjetlinu golih ledica ili led cob-ova (bez otpornika u seriji). Tak da... Al zato što netko drugi to radi, ne znači da i ti to moraš raditi.

Nije tako. CC je zapravo "misnomer", odnosno ispravnije bi bilo reći current limiting (ograničavanje struje), a ne constant current (konstantna struja). Naime, ako ti postaviš na 10 mA, a trošilo ne povlači tih 10 mA, napon će otići do maksimuma koji CC izvor može dati (ili do one vrijednosti koju si ti postavio, ako možeš regulirati maksimalni napon). U suprotnom, napon će biti onaj pri kojem trošilo vuče 10 mA. Jedna ledica će 10 mA vući možda pri 3 V, druga pri 2,5 V - ovisno o vrsti ledice i konkretnom primjerku. CC driver će, ako je samo jedna ledica spojena na njega, u prvom slučaju davati struju od 10 mA napona 3 V, a u drugom slučaju davat će struju od 10 mA napona 2,5 V. Tu ujedno vidiš da je snaga/potrošnja različita u oba slučaja.

Znači, CC napajanja ili regulatori zapravo su kombinacija CV i CC - ograničava se napon, sve do trenutka kad ne treba ograničavati struju, a tad napon ovisi o jakosti struje.