Jedno pitanje koje mi je sad palo na pamet.
Ako imamo motor od npr 5kW, ako ga koristimo ko generator jel snaga generatora ista?
Jedno pitanje koje mi je sad palo na pamet.
Ako imamo motor od npr 5kW, ako ga koristimo ko generator jel snaga generatora ista?
Da, na nazivnom broju okretaja bi morao davati nazivnu snagu.
Bar mi je to logično, električka konstrukcija je ista, samo kaj ovak daješ električnu struju i dobivaš mehanički rad, a onak daješ meh. rad i dobivaš struju.
Pozdrav!
Imam kupljene ukrasne lampice za sobu koje rade na 3v(2x AA baterije 1.5v) i ima 20 smd ledica,te jedan prekidac.
Htio bi regulirat svjetlinu pa neznam dal stavit samo potenciometar il se treba radit slozeniji dimmer?
Te me zanima koje su prednosti i mane samo potenciometra i slozenijeg sklopa?
Hvala!
Jedno pitanje koje mi je sad palo na pamet.
Ako imamo motor od npr 5kW, ako ga koristimo ko generator jel snaga generatora ista?
Trebalo bi biti u teoriji :)
Pozdrav!
Imam kupljene ukrasne lampice za sobu koje rade na 3v(2x AA baterije 1.5v) i ima 20 smd ledica,te jedan prekidac.
Htio bi regulirat svjetlinu pa neznam dal stavit samo potenciometar il se treba radit slozeniji dimmer?
Te me zanima koje su prednosti i mane samo potenciometra i slozenijeg sklopa?
Hvala!
Ako ih misliš i dalje koristiti na baterije, onda možeš možda i potenciometrom regulirat (ovisi koje su boje ledice).
Računaj da njih 20 potegne oko pola ampera kad su baterije skroz pune, ali ako su ledice blizu 3V (bijele i mislim plave) onda nije preveliki pad napona na potenciometru pri maksimalnoj snazi pa bude izdržal, a i ako su raznobojne ionak već imaju neki otpornik u seriji, ali onda je i puno veća disipacija na potenciometru.
E sad, prednost potenciometra je jednostavnost i pouzdanost, ali računaj da razliku napona na njemu pretvaraš u toplinu i to ti je veliki gubitak energije zapravo.
A kod drivera je učinkovitost puno veća (i do 95%), tj. ovisno o izvedbi drivera on radi pretvorbu naponskog nivoa i regulaciju maksimalne struje, a ne pretvara jednostavno višak energije u toplinu, ali je ipak to elektronički sklop koji ima veću šansu krepat (premda nije nekaj skupo).
E sad, ako misliš napajati lampice npr. s USB-a ili drugačijih baterija (višeg napona), onda ti potenciometar ne dolazi u obzir.
Ako ih misliš i dalje koristiti na baterije, onda možeš možda i potenciometrom regulirat (ovisi koje su boje ledice).
Računaj da njih 20 potegne oko pola ampera kad su baterije skroz pune, ali ako su ledice blizu 3V (bijele i mislim plave) onda nije preveliki pad napona na potenciometru pri maksimalnoj snazi pa bude izdržal, a i ako su raznobojne ionak već imaju neki otpornik u seriji, ali onda je i puno veća disipacija na potenciometru.
E sad, prednost potenciometra je jednostavnost i pouzdanost, ali računaj da razliku napona na njemu pretvaraš u toplinu i to ti je veliki gubitak energije zapravo.
A kod drivera je učinkovitost puno veća (i do 95%), tj. ovisno o izvedbi drivera on radi pretvorbu naponskog nivoa i regulaciju maksimalne struje, a ne pretvara jednostavno višak energije u toplinu, ali je ipak to elektronički sklop koji ima veću šansu krepat (premda nije nekaj skupo).
E sad, ako misliš napajati lampice npr. s USB-a ili drugačijih baterija (višeg napona), onda ti potenciometar ne dolazi u obzir.
Mislim koristit na baterije.Ledice su mjesane neke su onako tople zuckaste a neke hladnije blago ljubicaste.Kakav potenciomerar bi onda trebao uzeti?Htio bih cuvati bateriju pa me zanima kakav bi trebi driver napravit da je jednostavniji.Vidio sam na yt da ljudi stave tranzistor i otpornik,ima li tu puno gubitaka ili je to dobra jednostavnija varijanta?Hvala.
Sve ovisi koliko struje potegnu ledice, i koliko treba spuštati napon.
Jel imaju kakve otpornike uopće?
Ako ideš na potenciometar, trebao bi ti nekih 10ohma ako je napon ledica blizu napona baterije, a ako je niži, onda do nekih 100 ohma, odokativno.
A ako si misliš raditi driver sam, ovak kak si rekao, to ti ispadne kao potenciometar, odnosno samo u toj varijanti višak pretvaraš u toplinu na tranzistoru.
Za nekaj bolje bi trebao bar PWM raditi.
Ali, to se danas ništa ne isplati, kupiš čitav driver za ledice, constant current na kojem možeš riktati struju, 5 komada dobiješ za 1 dolar....
Sve ovisi koliko struje potegnu ledice, i koliko treba spuštati napon.
Jel imaju kakve otpornike uopće?
Ako ideš na potenciometar, trebao bi ti nekih 10ohma ako je napon ledica blizu napona baterije, a ako je niži, onda do nekih 100 ohma, odokativno.
A ako si misliš raditi driver sam, ovak kak si rekao, to ti ispadne kao potenciometar, odnosno samo u toj varijanti višak pretvaraš u toplinu na tranzistoru.
Za nekaj bolje bi trebao bar PWM raditi.
Ali, to se danas ništa ne isplati, kupiš čitav driver za ledice, constant current na kojem možeš riktati struju, 5 komada dobiješ za 1 dolar....
Trenutno mi nisu pri ruci pa ne mogu pogledat.No da pitam ako bi radio PWM jel dobar ovakav s 555 timerom
?Tu nebi bilo tolikih gubitaka?I evo par pitanja da vidim dal sam dobro usvojio:
1.Ako bi regulirao samo potenciometrom tada iako intenzitet svjetlosti nije podesen na najjace visak energije prelazi na zagrijavanje potenciometra?I time se zapravo uopce ne stedi baterija nego je isto kao i da nisam ubacivao potenciometar i namjestao slabiju svjetlinu s njime?Ili se tako cak brze trosi baterija u odnosu da uopce nisam ubacivao potenciometar?
2.Sa PWM kada je intezitet svjetlosti ledica smanjen tada se stedi baterija i duze ce trajat??To je tako zato sto PWM sklopu treba vrlo mala snaga da bi funkcionirao?Ili ce ipak duze trajat bez ikakvih preinaka?
Hvala!
Možeš s 555, samo je problem kaj njemu treba veći napon da bi ispravno radio, oko 5V (provjeri jel funkcionira dobro na ispod 3V, mislim da ne).
Ali, ima izvedba koja se naziva 7555 i on radi od 2V na više.
Tak da ako radiš s njim, onda sigurno možeš.
1.ne, kad smanjiš intenzitet s potenciometrom, vuklo bi manje struje nego kad je na maksimumu, ali imaš jedan dio gubitaka na tom potenciometru koji si ubacio, i on se mijenja ovisno na koliki je otpor potenciometar nariktan, ako je potencimoetar na 0 ohma, onda je snaga maksimalna, gubitak na potenciometru nula, pa kak mu dižeš otpor tak struja pada a snaga na potenciometru (gubitak) je onda otpor potenciometra puta struja.
Znači, ako smanjuješ snagu s potenciometrom, bude trošilo manje nego na maksimalnoj snazi bez ičega, ali više nego u slučaju da koristiš PWM, osim na maksimalnoj snazi, tad zapravo PWM bi trošio više, ali nije ni tad neka značajna potrošnja na njemu.
2. da, tad se štedi više nego s potenciometrom, i duže će trajati baterija ako nije namješteno na maksimum (tad je svejedno).
Jedini nedostatak PWM-a je da onda ledice trepere (ali ako ideš na dovoljno visoku frekvenciju onda to ne primjetiš uopće, premda se npr. mahanjem papira ispred njih uvijek lako skuži pri frekvencijama od par sto Hz, bude ti to baksa objasnio, to je njegovo područje).
Možeš s 555, samo je problem kaj njemu treba veći napon da bi ispravno radio, oko 5V (provjeri jel funkcionira dobro na ispod 3V, mislim da ne).
Ali, ima izvedba koja se naziva 7555 i on radi od 2V na više.
Tak da ako radiš s njim, onda sigurno možeš.
1.ne, kad smanjiš intenzitet s potenciometrom, vuklo bi manje struje nego kad je na maksimumu, ali imaš jedan dio gubitaka na tom potenciometru koji si ubacio, i on se mijenja ovisno na koliki je otpor potenciometar nariktan, ako je potencimoetar na 0 ohma, onda je snaga maksimalna, gubitak na potenciometru nula, pa kak mu dižeš otpor tak struja pada a snaga na potenciometru (gubitak) je onda otpor potenciometra puta struja.
Znači, ako smanjuješ snagu s potenciometrom, bude trošilo manje nego na maksimalnoj snazi bez ičega, ali više nego u slučaju da koristiš PWM, osim na maksimalnoj snazi, tad zapravo PWM bi trošio više, ali nije ni tad neka značajna potrošnja na njemu.
2. da, tad se štedi više nego s potenciometrom, i duže će trajati baterija ako nije namješteno na maksimum (tad je svejedno).
Jedini nedostatak PWM-a je da onda ledice trepere (ali ako ideš na dovoljno visoku frekvenciju onda to ne primjetiš uopće, premda se npr. mahanjem papira ispred njih uvijek lako skuži pri frekvencijama od par sto Hz, bude ti to baksa objasnio, to je njegovo područje).
Da,555 treba min 4.5V.Hvala na objasnjenju!Čime određujem frkvenciju?A recimo da ja sada hocu koristiti 555,i ubacim si jos jednu bateriju od 1,5v jel bi onda kada bi potenciometar bio postavljen na 0 ohma na izlazu imo 4,5v a ne 3v?Te bi tako postojala i mogucnost da skurim ledice?
Zanima me još nešta.Kolko ja znam za ledice nije zdravo da rade na struji manjoj ili vecoj od njihove nominaalne npr 20mA?,dok se napon može smanjivat i ne šteti im to?Je li onda i to razlog zbog ceg je bolji PWM od samog potenciometra?Samo potenciometrom reguliramo struju?,dok s PWM reguliramo napon, a ledice dobivaju 20mA struju bez obzira sto samnjujemo napon PWM-om?Ili sam nešto netocno napiso?Hvala!
Da,555 treba min 4.5V.Hvala na objasnjenju!
1)Čime određujem frkvenciju?
2)A recimo da ja sada hocu koristiti 555,i ubacim si jos jednu bateriju od 1,5v jel bi onda kada bi potenciometar bio postavljen na 0 ohma na izlazu imo 4,5v a ne 3v?Te bi tako postojala i mogucnost da skurim ledice?
3)Zanima me još nešta.Kolko ja znam za ledice nije zdravo da rade na struji manjoj ili vecoj od njihove nominaalne npr 20mA?,dok se napon može smanjivat i ne šteti im to?
Je li onda i to razlog zbog ceg je bolji PWM od samog potenciometra?Samo potenciometrom reguliramo struju?,dok s PWM reguliramo napon, a ledice dobivaju 20mA struju bez obzira sto samnjujemo napon PWM-om?Ili sam nešto netocno napiso?Hvala!
1) frekvenciju određuješ pomoću otpornika i kondenzatora na određenim pinovima 555 sklopa.
Obično ti se to naziva astabilni multivibrator ili oscilator.
Imaš ovdje dobar tutorial:
https://www.electronics-tutorials.ws/waveforms/555_oscillator.html
2) tak nekaj (na ledicama ti je napon poprilično podjednak cijelo vrijeme, samo se struja mijenja, nju ograničavaš otpornikom/potenciometrom),morao bi dodati jedan otpornik da ograniči maksimalnu struju, a to ti je dodatni gubitak energije, inače bi brzo skurio ledice jer bi vukle previše struje.
I s PWM-om bi isto morao dodati otpornik jer on radi na način da samo prekida napon određeni dio vremena (zbog toga su CC driveri bolje rješenje glede efikasnosti).
3) ne, nije zdravo da rade na struji većoj od nominalne, zapravo nije baš dobro i da rade na nominalnoj.
Čim veću struju im daš, one jače svjetle, ali kraći im je životni vijek.
Inače, efikasnost im ni nije najviša na nominalnoj struji, tak da ako npr. daš im 10 mA one ne bude svjetlile na pola svjetlosne snage, nego puno bliže maksimalnoj.
Npr. ledica kojoj je nominalna vrijednost struje 20 mA ti bude već na 1 mA dosta jako svjetlila, ja sam si slagao božićne lampice s ledicama i tjeram ih na 3 mA, i svjetle odlično u usporedbi s ovima koje sam kupio koje rade na 20 mA nije tak ogromna razlika, jedino ako ih koristiš baš za svjetlo, onda bi išao bliže nominalnoj vrijednosti, ali tad ne bi koristio takve ledice.
Ledicama uvijek primarno ograničavaš struju, napon te ne brine, i ne možeš ih ionak precizno kontrolirati promjenom napona.
PWM je bolji samo zbog toga kaj možeš pomoću duty cyclea nariktavati neku srednju vrijednost snage na ledici (ne skaliraš snagu bacanjem viška u toplinu na otporniku, premda ako napajanje nije istog napona kaj ledice trebaju, onda svejedno trebaš neki otpornik za ograničenje, ponekad su i same žice dosta).
Najbolje rješenje ti je driver konstantne struje (CC) za ledice, jer ne treperi toliko primjetno kao s PWM-om, a i ne bacaš višak struje bezvez, osim jednog dijela koji izgubiš na samom driveru.
Ali, budući da želiš raditi PWM, samo daj, zanimljivo je radit nekaj takvo, igrat se s elektronikom
Kod izrade el. sheme, jel postoji nekakvo pravilo kod crtanja ponavljajućih dijelova? Recimo imam 30 LED-ica u paraleli pa me zanima kako "stručnu" napravit shemu(bez da stvarno nacrtam 30 paralela)?
Na shemi se sve mora vidjeti. Sad ako imas samo ledice u cijeloj paraleli onda ih sve moras nacrati, ali ako imas npr puno malo slozenijih sklopova onda crtas module koje onda dalje spajas u glavnoj shemi, a napravis drugu shemu di razradis taj modul.
Na shemi se sve mora vidjeti. Sad ako imas samo ledice u cijeloj paraleli onda ih sve moras nacrati, ali ako imas npr puno malo slozenijih sklopova onda crtas module koje onda dalje spajas u glavnoj shemi, a napravis drugu shemu di razradis taj modul.
Ma u strojarstvu ima nešt slično tome što želim napraviti ovdje.
Znači ako imaš šipku(u strojarstvu) koja je 2000mm(2m), nećeš crtati šipku od 2m, već ćeš ju skratit po dužini, a u kotu napisati stvarnu dužinu.
Jel možeš dat primjer toga što si napisao jel si ne mogu stvoriti sliku kako bi to izgledalo.
Na shemi se sve mora vidjeti. Sad ako imas samo ledice u cijeloj paraleli onda ih sve moras nacrati, ali ako imas npr puno malo slozenijih sklopova onda crtas module koje onda dalje spajas u glavnoj shemi, a napravis drugu shemu di razradis taj modul.
Ma u strojarstvu ima nešt slično tome što želim napraviti ovdje.
Znači ako imaš šipku(u strojarstvu) koja je 2000mm(2m), nećeš crtati šipku od 2m, već ćeš ju skratit po dužini, a u kotu napisati stvarnu dužinu.
Jel možeš dat primjer toga što si napisao jel si ne mogu stvoriti sliku kako bi to izgledalo.
Ovo prvo je zamjena za drugu shemu
Na shemi se sve mora vidjeti. Sad ako imas samo ledice u cijeloj paraleli onda ih sve moras nacrati, ali ako imas npr puno malo slozenijih sklopova onda crtas module koje onda dalje spajas u glavnoj shemi, a napravis drugu shemu di razradis taj modul.
Ma u strojarstvu ima nešt slično tome što želim napraviti ovdje.
Znači ako imaš šipku(u strojarstvu) koja je 2000mm(2m), nećeš crtati šipku od 2m, već ćeš ju skratit po dužini, a u kotu napisati stvarnu dužinu.
Jel možeš dat primjer toga što si napisao jel si ne mogu stvoriti sliku kako bi to izgledalo.
Drugo je tehnički crtež,drugo je kad crtaš shemu ...
Na teh. crtežu možeš "šipku" skratiti,a samo kotiranjem navesti koja je dužina,ili na kojoj dužini se nešto nastavlja na nju,u elektroničkoj shemi toga nema ...
Drugo je ako misliš na elektroničku skicu (ajmo je nazvat tako),pa onda možeš koso prerezati traku i nastaviti,pa napisati da ima 30 ledica ...
1) frekvenciju određuješ pomoću otpornika i kondenzatora na određenim pinovima 555 sklopa.
Obično ti se to naziva astabilni multivibrator ili oscilator.
Imaš ovdje dobar tutorial:
https://www.electronics-tutorials.ws/waveforms/555_oscillator.html
2) tak nekaj (na ledicama ti je napon poprilično podjednak cijelo vrijeme, samo se struja mijenja, nju ograničavaš otpornikom/potenciometrom),morao bi dodati jedan otpornik da ograniči maksimalnu struju, a to ti je dodatni gubitak energije, inače bi brzo skurio ledice jer bi vukle previše struje.
I s PWM-om bi isto morao dodati otpornik jer on radi na način da samo prekida napon određeni dio vremena (zbog toga su CC driveri bolje rješenje glede efikasnosti).
3) ne, nije zdravo da rade na struji većoj od nominalne, zapravo nije baš dobro i da rade na nominalnoj.
Čim veću struju im daš, one jače svjetle, ali kraći im je životni vijek.
Inače, efikasnost im ni nije najviša na nominalnoj struji, tak da ako npr. daš im 10 mA one ne bude svjetlile na pola svjetlosne snage, nego puno bliže maksimalnoj.
Npr. ledica kojoj je nominalna vrijednost struje 20 mA ti bude već na 1 mA dosta jako svjetlila, ja sam si slagao božićne lampice s ledicama i tjeram ih na 3 mA, i svjetle odlično u usporedbi s ovima koje sam kupio koje rade na 20 mA nije tak ogromna razlika, jedino ako ih koristiš baš za svjetlo, onda bi išao bliže nominalnoj vrijednosti, ali tad ne bi koristio takve ledice.
Ledicama uvijek primarno ograničavaš struju, napon te ne brine, i ne možeš ih ionak precizno kontrolirati promjenom napona.
PWM je bolji samo zbog toga kaj možeš pomoću duty cyclea nariktavati neku srednju vrijednost snage na ledici (ne skaliraš snagu bacanjem viška u toplinu na otporniku, premda ako napajanje nije istog napona kaj ledice trebaju, onda svejedno trebaš neki otpornik za ograničenje, ponekad su i same žice dosta).
Najbolje rješenje ti je driver konstantne struje (CC) za ledice, jer ne treperi toliko primjetno kao s PWM-om, a i ne bacaš višak struje bezvez, osim jednog dijela koji izgubiš na samom driveru.
Ali, budući da želiš raditi PWM, samo daj, zanimljivo je radit nekaj takvo, igrat se s elektronikom
Jasno mi je.Znaci PWMom stimamo struju ledici dok je napon isti kao i kod potenciometra,samo sto je PWM efikasniji,jeli tako?Dok s CC stimamo napon ledici a struja je konstantna.Dobro.Al sto bi bilo bas ono skolski i po pravilima i po zdravlju za ledice regulirat svjetlinu promjenom struje(PWM i potenciometar) ili promjenom napona(CC)?
A mogu li opce CC pokretat baterije tak malog napona?
Pa da,eto odlucio sam napravit taj projekt i odma uz to naucim dosta toga i svatim nesta sto me kopkalo.Hvala tebi na tako opsirnim odgovorima!
Ne, teško je to objasnit.
S PWM-om ti zapravo imaš normalno spojeni strujni krug, samo ga gasiš i pališ puno puta u sekundi, pa čim je već omjer ugašenog vremena prema upaljenom, prosjek napona i struje je manji, pa ledica svjetli slabije.
S CC napajanjem ograničavaš struju koja ide ledici, i tu nema prekidanja napajanja kao kod PWM-a, pa ni treperenja na višoj frekvenciji.
CC napajanje je bolji izbor.
I CC napajanje može imati veću efikasnost, zato jer ne trebaš dodatni otpornik za ograničavanje struje, a kod PWM-a ga trebaš ako nije točan napon koji treba ledici (taj otpornik tvoje ledice već imaju ugrađen).
Uglavnom, ne brini oko tehnikalija, jednostavno: s potenciometrom ti je najjednostavnije, ali imaš potencijalno veću potrošnju baterije.
S PWM-om možeš imati manje gubitke na regulaciju (ne nužno), ali diode trepere na nekoj visokoj frekvenciji (ne smeta ako ne gledaš baš stalno u to).
CC napajanje je najbolje, imaš u većini slučajeva najmanje gubitke, ali je i najkompliciraniji sklop i ima neke određene uvjete, pogotovo ulazni napon i razlika ulaznog i izlaznog napona kao što si i sam primjetio.
Uglavnom, sad sam ti sve zakomplicirao
Izaberi metodu koju god hoćeš, pri tak maloj snazi možeš i potenciometrom regulirat, i ne brini se puno oko malo veće potrošnje, jer ionak kak god napraviš ne bude neka prevelika razlika, kad se baterije isprazne, zamijeniš ih (ili napuniš ako imaš punjive) i to je to.
Ne, teško je to objasnit.
S PWM-om ti zapravo imaš normalno spojeni strujni krug, samo ga gasiš i pališ puno puta u sekundi, pa čim je već omjer ugašenog vremena prema upaljenom, prosjek napona i struje je manji, pa ledica svjetli slabije.
S CC napajanjem ograničavaš struju koja ide ledici, i tu nema prekidanja napajanja kao kod PWM-a, pa ni treperenja na višoj frekvenciji.
CC napajanje je bolji izbor.
I CC napajanje može imati veću efikasnost, zato jer ne trebaš dodatni otpornik za ograničavanje struje, a kod PWM-a ga trebaš ako nije točan napon koji treba ledici (taj otpornik tvoje ledice već imaju ugrađen).
Uglavnom, ne brini oko tehnikalija, jednostavno: s potenciometrom ti je najjednostavnije, ali imaš potencijalno veću potrošnju baterije.
S PWM-om možeš imati manje gubitke na regulaciju (ne nužno), ali diode trepere na nekoj visokoj frekvenciji (ne smeta ako ne gledaš baš stalno u to).
CC napajanje je najbolje, imaš u većini slučajeva najmanje gubitke, ali je i najkompliciraniji sklop i ima neke određene uvjete, pogotovo ulazni napon i razlika ulaznog i izlaznog napona kao što si i sam primjetio.
Uglavnom, sad sam ti sve zakomplicirao
Izaberi metodu koju god hoćeš, pri tak maloj snazi možeš i potenciometrom regulirat, i ne brini se puno oko malo veće potrošnje, jer ionak kak god napraviš ne bude neka prevelika razlika, kad se baterije isprazne, zamijeniš ih (ili napuniš ako imaš punjive) i to je to.
Da,gledo sam na yt na osciloskopu PWM.Pa gle brinem oko tehnikalija zato sto me zanima elektronika pa ucim i istrazujem, no vjerovatno i ocu stavit samo potenciometar no planiram radit i PWM i CC kao i druge projekte jer volim to i ocu razumjevat te stvari.
1.Nego mene sada nesta kopka.Ustanovili smo da potenciometrom reguliramo struju ledici,ali automatski joj reguliramo i napon posto se napon u seriji dijeli na otpornik i na ledicu.Stoga nemozemo reci da potenciometrom reguliramo samo struju,jeli tako?
2.Moje ledice imaju ugraden otpornik zbog toga sto su u boji jer tim ledicama je potreban manji napon od 3v ili zbog neceg drugog?
Hvala!
Da,gledo sam na yt na osciloskopu PWM.Pa gle brinem oko tehnikalija zato sto me zanima elektronika pa ucim i istrazujem, no vjerovatno i ocu stavit samo potenciometar no planiram radit i PWM i CC kao i druge projekte jer volim to i ocu razumjevat te stvari.
1.Nego mene sada nesta kopka.Ustanovili smo da potenciometrom reguliramo struju ledici,ali automatski joj reguliramo i napon posto se napon u seriji dijeli na otpornik i na ledicu.Stoga nemozemo reci da potenciometrom reguliramo samo struju,jeli tako?
2.Moje ledice imaju ugraden otpornik zbog toga sto su u boji jer tim ledicama je potreban manji napon od 3v ili zbog neceg drugog?
Hvala!
1) i da i ne.
Ledici je napon poprilično konstantan, ti i ako povećaš napon baterija, napon na ledici bude skoro isti, a na potenciometru bude narasao, zato jer bude struja kroz strujni krug jako porasla, a napon na ledici bude onda pomalo rasao kak se ledica grije, ali ne za puno.
Stvar je da ledice nemaju linearan odnos napon i struje, i ako ti npr. daš ledici nazivnog napon 3V recimo napon od 2,6 V, ona bude npr. vukla 0,001 mA, a ako joj povećaš na 2,9V, ona bude već vukla 10 mA.
A jednostavnije je napraviti strujni krug koji ograničava struju na točno određenu vrijednost, nego napraviti neki koji bi mogao mijenjati napon za npr. 0,000001V po koraku, a i da napraviš, opet ne bi radilo kak spada, zato jer bi s vremenom se mijenjala struja koju ledica povlači, i to dosta.
Zato se nikad ledice ne regulira promjenom napona, nego promjenom struje, i onda puno manje i varira snaga na ledici.
Ti u svakom slučaju zapravo reguliraš struju, a ne napon.
Npr. ako staviš bateriju, potenciometar i ledicu, onda bude na ledici neki napon, a razlika napona u odnosu na bateriju bude napon na potenciometru, i onda taj napon podijeljen s otporom potenciometra bude struja u tom strujnom krugu.
Ne znam jesi skužio iz tog objašnjenja kaj, ali zapravo je jako jednostavno
2) da, otpornik "skuri" višak napona
2) da, otpornik "skuri" višak napona
Mozda preciznije gledano limitira struju kroz granu jer ledice bi trebale raditi na konstantnoj struji.
Al kako god gledas po ohmu ispada da je isti k
Da, zato sam i stavio navodnike, jer se i ovak ovo sve pretvorilo u opaki mindfuck
1) i da i ne.
Ledici je napon poprilično konstantan, ti i ako povećaš napon baterija, napon na ledici bude skoro isti, a na potenciometru bude narasao, zato jer bude struja kroz strujni krug jako porasla, a napon na ledici bude onda pomalo rasao kak se ledica grije, ali ne za puno.
Stvar je da ledice nemaju linearan odnos napon i struje, i ako ti npr. daš ledici nazivnog napon 3V recimo napon od 2,6 V, ona bude npr. vukla 0,001 mA, a ako joj povećaš na 2,9V, ona bude već vukla 10 mA.
A jednostavnije je napraviti strujni krug koji ograničava struju na točno određenu vrijednost, nego napraviti neki koji bi mogao mijenjati napon za npr. 0,000001V po koraku, a i da napraviš, opet ne bi radilo kak spada, zato jer bi s vremenom se mijenjala struja koju ledica povlači, i to dosta.
Zato se nikad ledice ne regulira promjenom napona, nego promjenom struje, i onda puno manje i varira snaga na ledici.
Ti u svakom slučaju zapravo reguliraš struju, a ne napon.
Npr. ako staviš bateriju, potenciometar i ledicu, onda bude na ledici neki napon, a razlika napona u odnosu na bateriju bude napon na potenciometru, i onda taj napon podijeljen s otporom potenciometra bude struja u tom strujnom krugu.
Ne znam jesi skužio iz tog objašnjenja kaj, ali zapravo je jako jednostavno
2) da, otpornik "skuri" višak napona
Aha,aha,aha.A da zafrkano je to malo,al se da skuzit.Al cekaj kazes da se onda nikad ne reguliraju ledice promjenom napona nego struje...Pa sto je onda s CC driverima...?
Da.
CC ti znači constant current, s njim riktaš struju na neku konstantnu vrijednost, zato se i zove tak.
Aha,aha,aha.A da zafrkano je to malo,al se da skuzit.Al cekaj kazes da se onda nikad ne reguliraju ledice promjenom napona nego struje...Pa sto je onda s CC driverima...?
Promjenom napona donekle možeš regulirati recimo led traku i to zato što su u led traci ledice sparene s odgovarajućim otpornicima. Ledice na promjenu napona reagiraju eksponencijalno, a otpornici linearno, pa kad se kombinira i jedno i drugo, onda uz korištenje otpornika ledice reagiraju puno linearnije (iako ni dalje ne reagiraju linearno).
Iako se nikad to ne radi, nikad se ne smije reći nikad. Takve stvari rade oni koji su slabo upućeni u elektroniku. Zapravo je situacija još gore - imaš recimo među akvaristima one koji promjenom napona reguliraju svjetlinu golih ledica ili led cob-ova (bez otpornika u seriji). Tak da... Al zato što netko drugi to radi, ne znači da i ti to moraš raditi.
Pa cekajte malo,ja mislim da sam krivo svatio CC.Ja sam mislio da CC na na izlazu uvijek daje konstantnu struju npr 10mA,a da kada vrtimo potenciometar da se napon mijenja i njime reguliramo ledicu ,a struja cijelo vrijeme ostaje na 10mA.
Znaci nije tako?
Pa cekajte malo,ja mislim da sam krivo svatio CC.Ja sam mislio da CC na na izlazu uvijek daje konstantnu struju npr 10mA,a da kada vrtimo potenciometar da se napon mijenja i njime reguliramo ledicu ,a struja cijelo vrijeme ostaje na 10mA.
Znaci nije tako?
Nije tako. CC je zapravo "misnomer", odnosno ispravnije bi bilo reći current limiting (ograničavanje struje), a ne constant current (konstantna struja). Naime, ako ti postaviš na 10 mA, a trošilo ne povlači tih 10 mA, napon će otići do maksimuma koji CC izvor može dati (ili do one vrijednosti koju si ti postavio, ako možeš regulirati maksimalni napon). U suprotnom, napon će biti onaj pri kojem trošilo vuče 10 mA. Jedna ledica će 10 mA vući možda pri 3 V, druga pri 2,5 V - ovisno o vrsti ledice i konkretnom primjerku. CC driver će, ako je samo jedna ledica spojena na njega, u prvom slučaju davati struju od 10 mA napona 3 V, a u drugom slučaju davat će struju od 10 mA napona 2,5 V. Tu ujedno vidiš da je snaga/potrošnja različita u oba slučaja.
Znači, CC napajanja ili regulatori zapravo su kombinacija CV i CC - ograničava se napon, sve do trenutka kad ne treba ograničavati struju, a tad napon ovisi o jakosti struje.
Ekipo, ima ko ideju sto mogu ubacit dodatno u ovu shemu metronoma (izvor baterija 9V)? Trebam za maturski, a kolega mi savjetovao da je ovo prejednostavno, preosnovno. Bogme, ne znam sto mogu a sto ne, neko pojacalo mozda?, iako mi i to nema smisla jer bi mi koliko znam trebao izvor izmj signala. Svaki komentar ili prijedlog je dobro dosao.
(Shema preuzeta originalno s elektronika.ba, pa eto da mi neko nebi poslje reko da ne referencam tude).