Overclocking guide za pocetnike

Kao prvo, ako ste oprezni i znate što radite teško možete trajno oštetiti komponentu. Vaše računalo se bude srušilo ili će odbijati bootati se ako ga gurate preko njegove granice. Jako je teško "skuriti" računalo provjeravajući koje su njegove granice.

Postoje opasnosti. Prva i najčešća opasnost je toplina. Ako tjerate komponentu da radi više, stvarat će više topline. Ako nemate adekvatno hlađenje, vaše komponente se će se pregrijavati. Pregrijavanje, samo od sebe, ne može "ubiti" vaše računalo. Jedini način na koji možete "ubiti" vaše računalo pregrijavanjem je ako konstantno pokušavate tjerati računalo na temperaturama višim od preporučenih. Bilo bi dobro da držite temperature ispod 60°C.

Ne morate se brinuti za pregrijavanje. Simptome možete prepoznati prije nego što "skurite" vaše komponente. Nasumična rušenja su najčešći znak pregrijavanja. Pregrijavanje se također može spriječiti korištenjem termalnih senzora koji vam mogu reći na kojoj temperaturi radi komponenta. Ako mislite da su temperature previsoke, možete smanjiti brzinu komponente ili nabaviti bolji hladnjak. O hlađenju ću reći još koju riječ kasnije.

Druga opasnost je da možete smanjiti životni vijek vaše komponente. Ako povećavate voltažu na komponenti, njezin životni vijek se smanjuje. Malo podizanje voltaže neće imati veliki utjecaj na životni vijek komponente, ali ako planirate malo veći overclock morate biti svjesni da će to smanjiti životni vijek komponente. To obično ne predstavlja veliki problem pošto onaj tko se bavi overclockingom nema jednu komponentu više od 4 – 5 godina i mala je vjerojatnost da će vaša komponente prestati raditi u tom periodu, bez obzira koliko dizali voltažu. Većina procesora je dizajnirano da izdrži do 10 godina, tako dobitak u performansama obično opravdava ako "izgubite" koju godinu.

Sad razumijete kako procesor dobiva brzinu. Super, ali kako povećati brzinu?

Najčešći način overclockanja je kroz BIOS. U BIOS možete ući ako pritisnete odgovarajuću tipku prilikom bootanja. Najčešća tipka je DEL, ali to mogu biti i F1, F2 ili neka druga F tipka ovisno o matičnoj ploči. Prije nego što se počnu učitavati Windowsi (ili bilo koji drugi OS) trebalo bi pisati koji tipku pritisnuti da se uđe u BIOS.

Kada uđete u BISO (uz pretpostavku da vaš BIOS podržava overclocking₂) trebali bi imati pristup svim opcijama za overclock vašeg računala. Opcije koje najčešće budete koristili su: multiplier, FSB, RAM timinge, RAM speed (brzinu) i RAM ratio.

Cilj vam je dobiti čim veći FSB × multiplier. Najlakši način je povećavanjem multipliera, ali to na većini procesora neće raditi pošto je multiplier zaključan. Drugi način je povećavati FSB. A svi znamo što to znači i svi problemi sa RAM-om su opisani dolje. Onog trenutka kada ste našli brzinu iznad koje procesor ne može ići više, imate još jednu opciju.

Ako zaista želite izvući sve iz vašeg računala, možete pokušati spustiti multiplier i povećati FSB. Kako bi to bolje shvatili, zamislite si procesor od 2.0 GHz-a koji ima FSB od 200 MHz-a i multiplier ×10, tj. 200 MHz × 10 = 2000 MHz. Ova računica funkcionira, ali postoje i drugi načini kako doći do 2 GHz-a. Možete povećati multiplier na 20 i smaljiti FSB na 100 MHz-a ili možete povećati FSB na 250 i multiplier smanjiti na 8. I jedna i druga kombinacija daje 2 GHz-a. To onda znači da i jedna i druga kombinacija imaju jednake performanse?

Pa... ne baš. Pošto je FSB "kanal" kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala u interesu vam je da bude što veći. Tako da ste smanjili FSB na 100 i podigli multiplier na 20 procesor bi radio na 2 GHz-a, ali ostatak računala bi sporije komuniciralo sa procesorom, što znači lošije performanse.

Idealno bi bilo kad bi spustili multiplier i povećali FSB koliko je god moguće. U principu, ovo zvuči jednostavno, ali prestaje kada se u to uključi ostatak računala obzirom da ostatak računala ovisi o FSB-u, kao što je RAM. Što nas dovodi do slijedećeg dijela ovog vodiča za overclockere.

Kako resetirati BIOS? (clear CMOS)

Velika je vjerojatnost da se tijekom overclockanja računala nađete u situaciji da se računalo ne želi bootati. Razlozi mogu biti različiti, ali jedini način da ponovo osposobite računalo za rad je resetiranjem BIOS-a na tvorničke postavke. Postoje dva načina kako možete resetirati BIOS:

1. Pomoću jumpera (kratkospojnika) koji se nalaze na matičnoj ploči. (SLIKA 1 i SLIKA 2)

Velika većina novih matičnih ploča koristi jumpere za resetiranje BIOS-a. Ako ste dobili kakvu knjižicu sa matičnom pločom vjerojatno je u njoj opisano gdje se nalazi jumper i koja ga kombinacija resetira. Ako nemate knjižicu, jumper se vjerojatno nalazi kod CMOS baterije. Postoje 3 pina i dvije kombinacije. Potrebno je iz kombinacije u kojoj se jumper sada nalazi preseliti u drugu kombinaciju i uključiti računalo. Sada je BIOS resetiran. Ugasite računalo i vratite jumpere u početni položaj.

SLIKA 1

SLIKA 2

Na matičnoj ploči to izgleda ovako₃:

Normalan rad:

I-I
I-I
 -

Clear CMOS:

 -
I-I
I-I

2. Pomoću vađenja CMOS baterije. (SLIKA 3 i SLIKA 4)

Ako na matičnoj ploči nemate kratkospojnik za resetiranje BIOS-a možete pokušati sa vađenjem CMOS baterije. Ako imate bateriju i moguče ju je izvaditi, tj. nije zalemljena ili itegrirana u BIOS chip, izvadite ju i ostavite računalo bez baterije par sati. Ako ni to ne pomogne, ostavite računalo bez baterije preko noći. U ovom procesu računalo NE SMIJE biti uključeno u struju inače ovaj korak nema smisla i potencijalno je opasan.

SLIKA 3

SLIKA 4

₂ neki proizvođači matičnih ploča i BIOS-a ne stavljaju podršku za overclocking. Tako da nećete moći pristupiti opcijama koje su vam potrebne iz BIOS-a. postoje programi koji omogućavaju overclock iz Windows-a, ali vam ne mogu preporučiti pošto nisam nikada probao takvo što.

₃ ovo je samo skica radi lakšeg razumijevanja i takve kombinacije ne moraju biti na vašoj matičnoj ploči.

Legenda: - pin, I I kratkospojnik (jumper)

                         I I

Kako voltaža utječe na overclock?
U određenom trenutku nećete moći više podići brzinu procesora bez obzira što učinili i kakvo hlađenje imali. To je vjerojatno zato što vam procesor ne dobiva dovoljno voltaže. Kako bi se riješio taj problem jednostavno povećajte voltažu procesora. Dizanje voltaže procesora radite na isti način kao i dizanje voltaže RAM-a. Imajte na umu da kad dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje kada overclockate.

Hlađenje

Kada dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje. Postoji više vrsta hlađenja, ali ja ću objasniti 2 najčešća, zračno i vodeno, te važnost protoka zraka i odabira dobrog kućišta.
Počinimo od odabira kućišta.

Kućište
Dobro hlađenje računala počinje od odabira dobrog kućišta. Dobro kućište će pružati puno mjesta za komponente i ventilatore i eventualno preko svoje metalne konstrukcije primati i odvoditi toplinu sa ostatka računala. Kućišta od plexiglasa možda izgledaju ljepše, ali neće preuzimati toplinu i hladiti računalo kao metalno kućište.  Aluminijsko kućište ima nešto bolje osobine provođenja topline nego metalno kućište (to su ujedno dva najčešća materijala za izradu istih).  Općenito kod kućišta vrijedi "koliko para toliko muzike". Trebate tražiti kućište koje ima najmanje jedno mjesto za ugradnju ventilatora  za tvrde diskove, mjesto za ugradnju ventilatora na vrhu kućišta, mjesto za ugradnju ventilatora na bočnoj stranici i mjesto na ugradnju ventilatora na zadnjoj strani kućišta. Prednost treba dati kućištima koja imaju (više) mjesta za ugradnju što većih ventilatora (npr. 120 mm ventilatori hlade bolje dok u isto vrijeme stvaraju manje buke).

Protok zraka
Nakon što ste odabrali dobro kućište treba paziti da u njemu bude dobar protok zraka. Protok zraka je važan jer pomoću njega se toplina izbacuje van iz kućišta i unosi svjež, hladan zrak koji hladi vaše komponente. Prije nego što počnem govoriti o najboljoj kombinaciji, treba objasniti na koji se način mjeri protok zraka. Protok zraka se mjeri u CFM-u, tj. Cubic Feet per Minute (http://lmgtfy.com/?q=Cubic+Feet+per+Minute).

Sada se vjerojatno pitate zašto koristimo CFM, a ne recimo broj ventilatora. Objašnjenje je jednostavno, različiti ventilatori, čak i iste veličine mogu imati različitu količinu protoka zraka. Kada odlučujete koje ventilatore budete stavljali u kućište pazite ne vrijednost CFM-a.

Postoji više kombinacija protoka zrak, ali za svakog početnika je najvažnije napraviti takav protok zraka da sav zrak koji uđe bude jednak onome koji izađe iz kućišta. Kako bi ste maksimalno iskoristili protok zraka možete blokirati sve rupe na koje zrak ulazi i ulazi a da nema na sebi ventilator.
Ako se više zraka ubacuje u kućište nego što se izbacuje, počet će se taložiti prašina u unutrašnjosti vašeg kućišta, a ako se bude izbacivalo više zraka nego što se bude ubacivalo, zrak se bude vukao iz svih rupica na kućištu i potencijalno stvarao probleme. Tako da treba paziti na kombinaciju ventilatora u kućištu.

Protok zraka

Zračno hlađenje
Svi znaju za zračno hlađenje. Ako ste na računalu (ne znam kako bi drugačije čitali ovaj post  ) vjerojatno čujete nekakvo zujanje koje dolazi iz kućišta. Ako pogledate u kućište, vidjet ćete ventilator. On uvlači hladan zrak i izvlači zagrijani. Mislim da svi znamo kako izgleda i radi ventilator.

Kada smo kod zračnog hlađenja moram spomenuti hladnjak glavnog procesora. Hladnjak glavnog procesora je jako važan jer on izravno preuzima toplinu sa procesora. Za te hladnjake vrijedi što veće to bolje, ima više razloga zašto. Jedan od razloga je zato što tada procesor ima veću rashladnu površinu, isto tako veliku ulogu igraju materijal i veličina, odnosno broj ventilatora.

Vodeno hlađenje
Vodeno hlađenje je skuplje i egzotičnije od zračnog hlađenja. Uglavnom se koriste pumpe i radijatori kako bi se računalo efikasnije ohladilo u odnosu na zračnog hlađenja. Vodeno hlađenje funkcionira isto kao i ventilator, ono odvodi toplinu sa komponente, ali pomoću tekućine koja bolje preuzima toplinu od zraka. Nakon što tekućina preuzme toplinu ona odlazi u radijator u koje se hladi i putuje u rezervoar u tom se spremniku skuplja i ponovo putuje do komponenti koje hladi i tako u krug...

[THE END]

Nakon ovog ste spremni na sve, još samo pogledajte ovaj topic koji je LUXX napisao i možete početi.

Link: http://www.bug.hr/forum/topic/overclocking/programi-nadgledanje-sistema-overclock/190.aspx

Sretno i zapamtite:

Svaki overclock ovisi od komponente do komponente i ako je vaš prijatelj Marko uspio overclockati procesor preko 4 GHz-a i vi imate isti procesor, to ne znači da budete uspjeli preko 3 GHz-a. Svaka komponenta je drugačija! SRETNO! :)

ovaj tutorial mi e jako svidjel jer je do bog ajednostavan

samo kaj si zaboravil spomenuti je to da svakim povecanjem fsb-a(mislim da je pozeljno u koracima od 5 do 10)

treb testirati stabilnost i ocitavati temperature

ak su one ok onda se moze ic dalje

obavezno pogledajte tutorial od luxx-a za overclock intel procesora

e sad za autora

posto ja namjeravam overclockat zanima me kolko se zapravo skracuje vijek trajanja

buraz me pili da overclock nie niposto dobar

pise da je vijek cpu-a 10 godina

ak se recimo quad q6600 s 2,4 clocka na 3,1 ghz jel mu se jako skracuje vijek trajanja

pozzz

Imam par pitanjaca:

1. Znaci, imam matičnu ploču Gigabyte EP35C-DS3R, moram updejtat BIOS? Gdje? Kako?

2. Preporuka programa za gledanje temperature procesora? Everest?

3. Kada uđem u BIOS ta skupina alata je pod kojom kategorijom? :S

Hvala :D

Ovo mi je malo čudno, znaci komp mi radi cijeli dan i posto je u stanu koji se grije kojih 27 stupnjeva temperatura procesoria mi se kreće oko 48 prva jezgra, 50 druga jezgra... :S

Ja sam probal overlokirat procesor AMD Athlon 64 2800+.

Pogledajte jel sam ja uspio kaj napravit?

to ti je ~15 %... to su jos mali i neisplativi overclockovi. sumljam da ces vidjet neke razlike u brzini.

hvala.

za prvi put nije lose! ~15% ti je relativno neisplativ overclock, ali ako se uzme u obzir da nisi apsolutno nista ulozio da bi napravio takav overclock, onda je isplativ!

ako ti je ono temparatura pod full loadom onda imas jos nekih 5 °C lufta. mozda bi bilo dosta za  ~20 %...

hvala! ma... na brzinu sam to sklepo. nadam se da cu uskoro uhvatit vremena da to popravim i napisem jos nesto vise o ram-u i hladenju.

kada overclockamo procesore jer moramo svtaviti vecu voltazu ili na auto pa se ona sama namjesti jer sam cuo ako overclockamo da moramo pojacati voltazu ili ceprocesor sporo raditi.tako je mom frendu digno ga je sa 3.00 na 3.670mhz i nije pojaco voltayu i procesor nije se htio upaliti nije se windows htio upaliti.Ista stvar bi bila da imamo npr celeron na 1ghzi pojacamo muvoltayu brze bi radio ali nebi mogao imati veci clock nego cim je napon veci to se bolje iskayuje na svom clocku ali se i zgrijava