Zašto se ne orijentirati na jednostavnost ?

Ovako, problem Linuxa (iz perspektive Windows korisnika) ne leži u terminalu i kuckanju naredbi, niti u broju distribucija (jer svaka upućenija osoba zna googlati "best desktop linux 2012" i prepoznati Ubuntu ili Mint), pa po novome čak niti u korisničkom sučelju koje je zadovoljavajuće (iako je Windows i dalje intuitivniji). Problem je u kvaliteti i raznovsrsnosti aplikacija. Postoji dobar broj aplikacija koje su super čak i za obične smrtnike, međutm većina njih je napravljena za iskusne linuxaše kojima zapravo i ne treba korisničko sučelje.

Zar ne bi bilo bolje da se Linux zajednica orijentira na jednostavnost korištenja i da prihvati da je sve veći broj običnih smrtnika koji koriste Linux ?

[bold1]Iz perspektive windows korisnika windows će uvijek biti "intuitivniji" nego bilo koji drugi OS. Čisto subjektivno mišljenje.

Aplikacija ima dovoljno, pa i previše, a kvalitetnih aplikacija isto ima koliko hoćeš. Istina je da fali nekoliko specifičnih aplikacija, ali to nije problem linux-a, nego kompanija koje idu na ruku microsoftu.

[bold2]Koja bedastoća.

[bold3]Ako Ubuntu i njegovi derivati nisu jednostavni, onda ne znam što je jednostavno. Dakle opet gledano iz perspektive windows korisnika.

Zaključak: Vidimo da si instalirao mint, i svaka čast, ali nakon par sati korištenja ne možeš donositi apsolutno nikakve zaključke o linux-u i aplikacijama i "problemima linux-a". Pogotovo što se tiče produktivnog djela. Najveći problem u svemu je što novi korisnici počinju uspoređivati linux sa windowsima, kao da linux mora biti jednak windowsima da bi bio dobar. A da ne govorim o spremi i otpornosti na promjene.

Totalno se ne slazem. Tvoje misljenje bi mozda imalo smisla kada bi cilj linuxa bio samo skupiti sto vecu bazu korisnika. No to nije filozofija linuxa, jer on jednostavno samo postoji da ga koriste oni koji zele. Ubuntu i sl. su dovoljno user-frendly za svakoga, no cinjenica je da se u odredenim stvarima uvelike razlikuje od windowsa. I to je ono sto korisnicima poput tebe predstavlja problem, jer ste vi jednostavno previse naviknuti na windows, pa nesto sto nije isto kao na windowsu vama izgleda strasno komplicirano. I zato je logicno da je puno vaznije misljenje nekoga tko je dobro upoznao funkcionalnosti linuxa nego nekoga tko je te funkcionalnosti samo povrsno pogledao.

Osim toga nije tocno da linux zajednica ne zeli noobove, ona zapravo voli noobove. Pogledaj malo, svaka veca distribucija ima par irc kanala, vrlo opsirnu dokumentaciju, forume, mailing liste i jos puno toga. Tu su i mnoge kvalitetne e-knjige.

Da se nadovezem na rustweaverovo pitanje - mene interesira koji je to tocno posao koji se ne moze obavljati u linuxu, za koji nedostaje kvalitetnih aplikacija?

 :) ...

(nastavak:)

- izbor aplikacija pod linuxom je sukladan broju distri, dovoljan ili drugim riječima ima ih i previše. Nije problem izbor aplikacija nego korisnici (kojih ima daleko manje nego aplikacija...), odnosno proizvođači ako nemaju interes razvitka određene app. pod linuxom. Drugi dio se odnosi na zabludu početnika koji linux doživljavaju kao besplatan... može bit besplatna distra, ali komercijalnih applikacija ima koje nemaju ozbiljnu konkurenciju pod windozama. Windowsi su na 90+ desktopa s razlogom, jedna od glavnih poluga je directx, druga je office i poveznanost s ključnim institucijama. Ostalo je sve na linuxu, od kočnica u BMWu do neke DVBt kutijice (web i sl.).

Povratak na brojnost aplikacija i manjak korisnika, rezultat geekovski GUI ili CLI koji ipak nije za noobstere, dok je iskusnijim userima svejedno koji OS, software (aplikacija) je ono što koriste. Ne OS.

Pod linuxom je jedno od starih 'pravila', ako nešto želiš, ako to ne postoji, napravi (sam). Dok je tako naravno da neće biti masovan, ... i to je čak možda dobro. (jer nije potrebno imati još jedne windowse...).

AIMP3 = dobar audio player ? 

LOL

po meni jedini dobar audio player na windowsima je foobar bez konkurencije svi ostali su bloat ,a na linuxu Banshee i Rhythmbox su sasvim ok 

molim te obrazlozi to kako oni imaju najbolji zvuk 

koje codec-e koriste za koji format 

nadam se da znas to je to je bitno za zvuk koji daje player i nitko je prica o ljepom izgledu

Nikad mi nisu bile jasne izjave tvrdokornih linuxaša tipa:

1. "Win je desktop, sve ostalo je Linux, od servera, mobitela, auta, modema..."

2. "Za većinu aplikacija postoji zamjena na Linuxu, a za par ključnih nije kriv Linux, već developeri i to nije problem Linuxa."

3. "To što ne radi <x komponenta> pod linuxom nije kriv linux, već firma koja proizvodi komponentu"

1. Zašto je to bitno u raspravi o desktopu?

2. Kako to nije problem Linuxa? Kako nije kriv Linux? Da ima više korisnika, bilo bi i tih nekoliko ključnih aplikacija na Linuxu + igre, ali s obzirom da nema, nema niti aplikacija...

3. Opet ista stvar, da ima zadovoljavajući broj korisnika, bilo bi i drivera.

Tvrdokorni linuxaši zaziru od ogromnog broja korisnika, a opet bi s druge strane htjeli drivere za svoje komponente, te neke aplikacije koje znaju nedostajati. Problem je u marketingu! Ne "prodaje" kvaliteta neki proizvod, već jednostavnost korištenja i izgled, a kod računala je tu još i izbor aplikacija i dostupnost drivera.

Ako Linux uzme 50% desktop tržišta, to ne znači da će postati Win, već samo znači da će dobiti još više aplikacija, drivera, da će se brže razvijati i postati još kvalitetniji...ali to jednostavno nije moguće postići bez velike baze korisnika.

Jesi ti probal koji Linux uopće?

Kojih? Koja to aplikacija od ključne važnosti ne radi na linuxu?

A nego tko je? Kako može biti linux kriv, objasni to.

Opet kojih to aplikacija nedostaje? U čemu točno leži krivnja linuxa, morat ćeš biti određeniji jer je ovo "lupanje u prazno pa gdje se primi, primi se"

Kojih drivera nema? Jest da tu i tamo koji nedostaje, ali sve bitno je pokriveno, običan korisnik ima sve. Jesi kada pokrenuo linux? Meni je uvijek bilo fascinantno koliko toga radi "iz kutije".

Odakle ti ta glupost da linuxsaši (tvrdokorni ili ne nema veze) zaziru od ogromnog broja korisnika? Drivere si ti isti tvrdokorni linuksaši napišu sami, kao i aplikacije, zato i jesu tvrdokorni, ne? :D

I sorry, ne možeš mi reći da je GNOME, a pogotovo ne KDE ružan. KDE je meni uvijek bio ljepši od svih windows tema zajedno...

I za kraj, linux nije samo linux nego je GNU/Linux, a GNU je filozofija. Ne zaziru linuksaši od ogromnog broja korisnika, nego ogroman broj korisnika ne dijeli njihove stavove. Prouči malo GNU jer upravo sa GNU dijelom u GNU/Linuxu imaš najveći dodir.

Samo jedna napomena, na linuxu i software-u za linux rade vrlo kvalitetni developeri (ništa manje sposobni od MS i ostalih) koji rade u kompanijama, kao što su redhat, IBM, Nokia i slično.

Posebno da nije bilo ekipe iz redhat-a (glavnih kreatora-a gnome-a, gtk-a i slično), nitko danas ne bi ni znao za ubuntu, pa možda i linux, a isto tako bi MS i Apple bili uskraćeni za brdo ideja koje su pokrali. Svi desktop OS-i bi bili značajno drugačiji. Da se čovjek zamisli, zar ne?

Ispričavam se zbog nedovoljne jasnosti u svojim izrazima, mogao sam pretpostaviti da ćete se uhvatiti za detalje, jer mi ne možete čitati misli.

1. Kad kažem "Linux" mislim na bilo koju Linux distribuciju, a ne na kernel.

2. Kad kažem "Linux je kriv" mislim na kompletnu zajednicu koja premalo pažnje posvećuje proširivanju broja korisnika. Nadam se da je svima ovdje jasno da se sutra probudimo u svijetu u kojem Linux ima 50% desktop korisnika da se po forumima uopće ne bi raspravljalo o nedostatku igara/aplikacija/drivera, već bi sve išlo svojim prirodnim tokom i ti problemi bi bili riješeni u rekordnom roku? Isto tako se nadam da svi shvaćaju da se novi korisnici neće dovesti sami zato što je "njima svejedno hoće li pokrenuti firefox na Win, ili Lin, pa zašto bi platili 1000kn za Win, kad mogu to besplatno dobiti na Lin"? Potrebno se puno više oznojiti da bi novi korisnici osjetili potrebu da uopće isprobaju tamo neko nepoznato čudo za koje do sada nisu niti čuli, a da bi to napravili, potrebno im je dati dovoljno jake razloge, a zatim to ispuniti.

Bitno je znati da kupci/korisnici kupuju/koriste neki proizvod, ili uslugu zbog svojih, a ne vaših razloga. To što je Linux u mojem modemu meni ne predstavlja nikakvu važnost kao desktop korisniku i definitivno nije razlog da ga instaliram na desktop.

U čovjekovoj je prirodi da svakim svojim postupkom teži nekoj vrsti POBOLJŠANJA. Da bi ljudi uopće pokušali koristiti Linux moraju vjerovati da će im donijeti neku vrstu poboljšanja, to je osnovni motiv. Ne samo da moraju vjerovati da će im korištenje Linuxa donijeti napredak, već da će njime postići više nego kupnjom/korištenjem nekog drugog OS-a, ili da ne učine ništa, tj. da ostanu na dosadašnjem rješenju. Poboljšanje mora biti dovoljno veliko da opravda količinu novca/vremena/energije potrebnog za primjenu Linuxa u svakodnevnom životu.

Sljedeći motiv je SLOBODA, ljudi više cijene slobodu od bilo čega drugoga na svijetu.

Budući korisnici moraju imati dojam da je Linux jako VRIJEDAN (iako ga ne moraju platiti) i da imaju sreće što ga uopće imaju priliku koristiti...cijena im nije bitna, jer da je, ne bi imali uopće korisnika Applea, niti Microsofta.

Zatim bitne stvari kod dovođenja novih korisnika je razlikovanje onoga što proizvod (u ovom slučaju Linux) JEST i onoga što on MOŽE...(prosječnog i ispodprosječnog) potencijalnog korisnika ne zanima što Linux jest, već što može učiniti za njega, tj. najbitnije je odgovoriti na pitanje: "Što će potencijalni korisnik dobiti korištenjem Linuxa?".

Dvije glavne motivacija kod kupnje su ŽELJA ZA DOBITKOM i STRAH OD GUBITKA. Želja za dobitkom ima psihološki motivacijski faktor od 1.0, a strah od gubitka faktor 2.5, drugim riječima, više će biti korisnika Linuxa ako im se predstavlja na način da nešto propuštaju, nego da će nešto specijalno dobiti ako ga počnu koristiti.

Svaki korisnik ima određene potrebe koje ga motiviraju na različite aktivnosti, a tako i na kupnju/korištenje neke nove usluge/proizvoda. Treba prepoznati najvažnije potrebe potencijalnog kupca i prikazati mu na koji način će Linux ispuniti te potrebe bolje od bilo kojeg drugog OS-a.

Potrebe:

1. novac

2. sigurnost

3. svidjeti se drugima

4. status i prestiž

5. zdravlje i dobra forma

6. pohvala i priznanje

7. moć, utjecaj i popularnost

8. biti prvi

9. ljubav i druženje

10. osobni rast

11. osobna transformacija

Vjerujem da Linux može ispuniti mnoge od potreba mnogim korisnicima...moram ići, nastavit ćemo kasnije. :)

-linux (DE) je 'alternativa'. (možda) Tako treba i ostati, više neki hobi sport jer tako postaje izvor alternativnih riješenja.. sve ostalo je komercijla koja ima svoje zakonistosti.

-nije problem količine app, još manje cijena (skupo-jeftino ili free), postoji dovoljno aplikacija za bilo koji OS, nema ni problema drivera. Primjer problema s driverom, Canon-scanner, nema drivera, ali (tara-fanfare, kao najava obrata situacije) iznenađenje, nema drivera za novi MSov Win7. ... pod XPom kao i linux distrama sve radi. Jednostavno interes proizvođača je da kupac kupi novi scaner, ne da on izda driver za stariji uređaj. to nije greška MSa-OSa- .. pa tako ni linuxa. Cijena OSa je najmanje važna. RH je još tu, Windowsi također, dok nebrojene free distre nestaju. Bitno je korištenje-korisnik, poteba. Kad za nekom stvari postoji potreba, sve ostalo je sporedno. Ni jedna od nestalih distri nije bila 'potrebna', upravo zato su nestale.

-linux zajednica? LOL, nema linux zajednice nego su svi ljudi, organizacije .. pojedinci koji imaju svoje interese, ciljeve, želje. Dali FIAT (tal. auto ind) ima neke veze s pješačkim prijelazom u Samoboru, izradom Hyundaievih žmigavaca, ograničenjem prometa paškim mostom.. a dio je auto industrije, jednako kao pješak kojeg pregazi auto. Dali je taj FIAT odgovoran za ponudu Blaupunktovih radija u nekoj boji-designu za Opela ili to što nema modela za bicikl? .. jednako to je samoj ideji linux zajednice, odgovornosti za postojanje app ili drivera.

Postji samo proizvođač, kupac, tržište i hobiji (ono što nije tržište, ako je besplatno). .. i Interes (interesi, množina), koji mogu biti svakavi. Google je jedan primjer enormnih profita, fb još blesaviji primjer, dok npr seljak ima problema s prodajom-naplatom mlijeka, žita.. mada proizvodi nešto što je potrebno-korisno. - logika? = novac-interesi, ne želje i 'humanost'.

btw. 'ozbiljan' soft pod linuxom je ugl preskup za obične smrtnike, kao što se i veliki igrači ne zamaraju DE userima - OSevima, oni od njih samo žele novac. Jel to IBM, Oracle, ... pa podsjetnik, java, flash, pdf, mp3 ... itd. Jedna od najlakše objašnjivih stvari da za te 'sitnice' nije važan OS, multiplatformski pa do tog da rade na mobitelima, TVima (koji u pravilu imaju neki light linux kao xubuntu ispod haube, ali ne ulaze u onu PC-DE kategoriju). Rekao bi da u RL postoji odavno situacija gdje je mobitel besplatan (za 1kn) dok se sklapa ugovor, potrošnja, naplaćuje se usluga umjesto uređaja. OS je tad taj mobitel i sasvim je sporedno koliko košta (to odlučuje pojedini kupac, može biti optočen smaragdima... ili besplatan).

Linux za igranje? Što je sa Sonyjem, osnova je BSD (unixi-linuxi..), vrlo lako izvedivo. Pa opet, te igre rade na pleyki, ne rade pod ubuntuom. Zašto? -e, da. Zato je 'nemoguće' ili nepotrebno uopće razmišljanje o prebacivanju... OK, Steam za linux je neki početak, ali nema baš nikakve veze s GNU/Linuxom, Free-Open itd, tj nema veze s onim što se inače navodi kao glavni razlog - prednost linuxa vs drugih platformi. Ako će steam bit jednak na komercijalnoj osnovi, tad je pitanje koja je korist od toga osim same mogućnosti izbora OSa, kojeg zapravo više nećemo moći birati, nego jedan od podržanih za sad ubuntu, ali ako želim npr Mandrivu, ili ubuntu 8.04 ili Gnome2/KDE/Gnome3 ... Što tad? Izbor? I sad imamo takav izbor, Win ili konzola.

-gdje je greška (u gornjem pitanju? zašto dati 1000kn kad možete imati for free..) -greška jer gledaš OS-cijenu (sporedno). Igre (sadržaj) nije for free, tj za sve platforme je ista stvar, ima free ima komercijale. Uopće nije razlog. Razlog je standardizacija, dovoljno dugo da dev-studio može a) poželjeti, b) napraviti, c) zaraditi na nekom SW. i d) da može to napraviti više puta. Konzole, mobiteli, IPTV... su takvi. Linux DE distre su nešto sasvim suprotno. Proizvođači 'ozbiljnog' SW često imaju svoju distru iz tog razloga ili podršku za konkretnu distru kao Debian. (nema slobode izbora).

Kao i sama cijena (ušteda 1000kn, koja nije baš 1000, bliže 730-850kn i manje 300-600kn..) pa kad usporedimo s cijenama igara, pitanje, dali je OS toliko 'jeftin' da vrijedi (cijena nije vrijednost) kao jedna-dvije igre? Korisnici plaćaju WinZip, Nero, Premium acc u WoT, mada sve postoji kao free... dok je linux free.

(i naravno, goovorim o legalnim korisnicima, dok je ostalima ionako sve free ''btw'', za distru plaćaš support ako trebaš).

Ono što je po Stalmanovoj GNU filozofiji free, to je znanje-informacije. S tim se slažem i zato se GNU/linux ne naplaćuje, ali se sve ostalo može (i treba) naplaćivati, kao rad-usluga. Možemo reči da bi kruh trebao biti besplatan, svima dostupan (voda i zrak to zakonski jesu, praksa je nešto drugo), dok bi se npr plaćao sladoled, piće ili konobar... To je GNU (ali nije bitan kao OS).

 -slažem se, ali je 'neprecizno'. GPL brani prodaju softwarea (znanja), dozvoljava naplatu usluge. Možeš naplatiti distribuciju i podršku distre, ne sam software (OS+app pod GPLom).

Pošto govorimo o OSu, ne o uslugama, odgovor je ipak ne, ne dozvoljava prodaju softwarea.

GPL.

-prva rečenica, GNU licenca. ... free software. Open source je samo dio GNU-GPL uvijeta.

Free u ovom slucaju ne znaci besplatan, nego slobodan.

“Free software” means software that respects users' freedom and community. Roughly, the users have the freedom to run, copy, distribute, study, change and improve the software ...

A open source ne znaci samo otvoren kod, vec ima jos uvjeta kao free.

Open source doesn't just mean access to the source code. The distribution terms of open-source software must comply with the following criteria:...

A GPL, LGPL, FreeBSD itd. su samo licence u okviru tih dvaju pokreta tj. one zadovoljavaju uvjete koje aa dva pokreta zahtijevaju.. Free i Open Source su dva pokreta koja na neki nacin zastupaju isto no na razlicite nacine. Koliko znam licence koju su kompatibilne sa free pokretom su isto kompatibilne sa OSS pokretom, i obrnuto.