Linux programi u profesionalnom svijetu

Je, update servis, kak da ne. Backdoor samo takav.
Daj source, jedino tak bus dokazal da je update servis a ne remote exploit.
SB je dizajniran kao lock-in ali nakon sudske tuzbe, dodali su opciju za 3rd party loader (grub2 EFI)

@ihush znam da je offtopic, ali pitali su me za dokaz, kaj sam trebo sutit?
To sam iskopal sa svojeg diska, skrsilo boot loader pa sam moral popravljat rucno. (PS trial instalacija, ona besplatna)

.. sve pet. Osim argumenata, u stilu tražiš nas slike elijenaca A51 kako bi dokazao da su s marsa a mi raspravljamo o bureku.

boot loader nije boot sektor.

dali vlasnik komercijalnog soft ubacuje neki npr spyware.. ?? Možda. Kod FOSSa je npr heratbleeed daleko gori, kao i SSL, firmware mrežne opreme, java.. i vidi koje firme su iza toga, MS+Adobe su benigni tumori/girice naspram pravih kitova u moru.

Biz je biz, možeš gccom, linuxom zarađivati, jednako kao i gimpom ili prodajom bureka, to je tema (drž se). Pitanje je samo dali je neki alat 'bolji' (profesionalniji, s pogrešnim tumačenjem značenja riječi)...  i to pitanje je u startu pogrešno.

Sve tocno, samo kaj si namjerno zaboravil nabrojat psd zatvoreni format, koji mozes razvijat samo i iskljucivo u shop-u.
http://en.wikipedia.org/wiki/Proprietary_format
Zato velim da je lock-in, da je otvoreni format, druga stvar.

Colin Watson (grub2 dev) je to iskopal jos prije 3 godine, nije ti slashdot nis kriv.
Odi na grub mailing listu, pa mu reci kak je idiot koji fantazira.

Je ,u pi*ku strininu. Ali smo saznali da nas Adobe sve zaključava i prisiljava na svoje proizvode.

Je, i ja sam bio freeBSD contributor i kažem da idiotarije melješ, ok?

U rukama Mandušića Vuka...

I? To sad znaci da si autoritet u podrucju boot loadera a svi ostali su budale, ukljucujuci Colina?
Tak moze i moj deda prevest na hr neku aplikaciju i bit FreeBSD contributor, dok jedva zna upalit komp.
Produkti i projekti su osnove software development-a mulac.
To neznas, a meni velis da drobim, kaj sam kopal po masinama jos u devedesetima.

 -nešto u načinu razmišljanja promašuješ... jednako kao da baciš pikado i nakon tog oko njega nacrtaš krug-centar, kojeg sad netko treba pogoditi.

primjer je (ne)djelo, otvori neku od (kako nazvati nego) lijepih uradaka, npr one koje izgledaju kao fotke, grafit i sl. pa reci kojim alatom su napravljene i za koliko sekundi (bez stotinki) to možeš u gimpu, notepadu, mobitelu ili kistom (ti biraj 'oružje'). Ovaj ''uradak'', možeš nacrtati u wordu (karikiran primjer, kojem je samo cilj naglasiti lošu referencu kao kriterij dali je nešto upotrebljivo za neke potrebe).

-bilokojim painteditorom možeš pixelima nacrtati teoretski identičnu sliku, razlika je u alatima-filterima-automatici koja (recimo) štedi vrijeme i sl. kao i rutini, vremenu potrebnim za to, pa do (za konktetan graf.primjer) i samog korištenja HWa tj resursa cpu-vga za ubrzavanje (npr VGA za konvertiranje), jer tema je ''profesionalna'' upotreba, (vrijeme=novac!) x količina. Dali ćeš koristiti Adobe, Corel, GIMP.. sve to je alat, izbor čemu je i tvoje (ne)djelo dokaz, tj svakim alatom (p ai običnim kistom-olovkovm na papiru), možeš napraviti ružnu sliku. Samo onaj nazovimo 'slikar' može napraviti lijepu, dok samo komercijalni od tog zarađuju i njima je alat investicija, jednako kao to je to mlijeko za sladoled ili gorivo za taxi, kojim se ostvaruje (veći) profit. To je profesionalizma, ne navijanje zato jer je nešto moje-tvoje, dinamo-hajduk, MS-Adobe ili FLOSS. Alat+Osoba=nešto.

 i humor je OK...

poznanica 'plaća školu', jer svaka škola se plaća. U ovom slućaju i neki elitizam (jer odavno je Adobe na PCju, zapravo Mac ne postoji osim OSX). To je možda dobra povezniza za temu, jer je (pogrešno) formulirano kao povezano s OSom.. je, ali nije. Aplikacije pak postoje na jednoj ili više platformi. Proizvođači appsa odlučuju ono što je u njihovom interesu i to rade za platformu koju žele. Obično to nije linux. (i važan btw, na linuxu ima komercijale, profesionalnije.. daleko više gledajući nule u cifri nego za PC domestikus, ali nije za juzerske teme).

Drugi, povezaniji btw (zapravo tema), je cijena (bilo čega) i isplativost. Dali je nešto za 100kn skupo ili nešto za 1.000kn ili 100.000kn. .. to je već relativno, pa tako ne postoji generalni odgovor. Isplativost+profesionalizam je samo razlika te cifre, plus-minus. Onaj tko zarađuje, isplati mu se. Možda će se i tvojoj poznanici isplatiti, možda je to mogla googlajući naučiti za nula kuna, možda su u šumici. Ali ako joj treba npr certifikat, tad mora u školicu, mora platiti, pa će možda i doći do isplativosti. Za sad je smao trošak (misnus, gubitak), ali što je to s ostalim npr zabavnim softwarom? Filmovi-igre su čisti trošak (nisu isplativi), sladoled je također trošak itd. Jedino sladoledar zaradi od sladoleda, dev+distributer od igre (i država PDV), njima se uvijek isplati, juzeru.. (?) to je pitanje za juzera (konkretnog), ne za mene-tebe, sladoledara ili DEVa.

- Dali se klincima isplati učiti u školi, dali se isplati biti 'dobar' (ne lopov, pošten), dali se .. itd. =vječna pitanja.

Neke stvari mogu biti free, ali se na kraju uvjek plaća, škola, RL.

-gle 'probleme' u interpretaciji:

-prvo, student, dakel nije 'profesionalac' tj ne živi od joba povezanog s ITjem, tj tek će to možda biti. Dali je tad moje tumačenje i njegovo jednako?

(btw, to ne zanči da on ne radi, pa čak IT-PC konkrtan job i da upravo od tog živi, svi smo tako počeli, jer se zapravo ne počinej diplomom, nego desetak godina prije).

-drugo, free soft je povezan s ideologijom, više nego argumentima oko korisnosti (teoretski, ne može postojati razlika u kvaliteti-korisnosti, samo zato jer je nešto free/open/closed/komercijala...). Mlašarija ne može imati iste kriterije kao roditelji koji plaćaju režije i prisiljeni su komercijalno živjeti. Prevedeno, mogu koristiti free ali moram zaraditi od 1. do 1. za račune. Dal mi free to osigurava? Možda, tj uopće nije kriterij, jer prodajem bureke ako moram, student (u generaliziranoj priči) to ne mora jer od staraca teoretski dobije đeparac i samo razmišlja kad će petak i dal će opet naletiti na onu plavušu. (i tata bi sine...). 99% ih se nakon studentskih dana iz kariranih košuja+traperice prešalta u kravate-odjela i korisit komercijalu. To su oni koji su 'uspjeli', job. Tek tad su profesionalci mada možda nemaju blage veze o jobu, možda su retardusi ili tatini sinovi s kumovima itd. ... (vjerojatno shvaćate misao). Možda će onaj GIMPasti studoš, sutra za takvog raditi neku web str ili vizitku i biti 'sretan' jer mu je ovaj uvalio 100kn dok je on koristio FLOSS.

-ne zarađuje se alatom, nego znanjem-vještinom, da se taj alat upotrijebi (da ne uvlačimo umjetnička djela i talent u formulu). Nakon tog je samo cjenkanje=tržište ili nešto kao država pa ''mana pada s nebesa'', bez obzira radiš li ili samo štancaš gubitke.

-nevažno je koliko GIMP ima opcija, važno je da radi.

-nevažno je dal je nešto jednostavno/komplicirano, jer ako znaš, tad je sve jednostavno (ili nisi za taj job). hint, vidi gimnastičare, mađioničare, kuhare.. ili programere. Koliko je teže izračunati 2+2 ili 253+384, ja kažem jednako je teško/lako, znaš ili ne znaš. Na PCju je to do boli tako, calculatoru je svejdno, jednako kao što je gimpu svejdno dali ćeš nekom bojom popuniti pravokutnik, pa drugom bojom, pa trećom.. RL kad sa ženom krečiš i premještaš namještaj razumiješ o čemu govorim, tad ti nije svejdno koja boja. Ovo je tema IT-PC, ne krećenje po sobi.

-što je važno? Pa jesi bi obavio task-job, jesi li zaradio (i naplatio) dovoljno da održiš vrstu (mladunčad i ženke)... uz državne prohtijeve za kožnim mjenjačima od čega su i studenti dio formule (porez=škole, zdravstvo itd, sve to se iz komercijale napaja, s free nemaš ništa).

-free soft također ima licencu (pročitati ponekad!). Posao se može jednako naplatiti, osim ako licenca brani free u komercijalne svrhe. Samo crtica koju se mora zapamtiti kad se govori o free softu i komercijali. Tad se naplaćuje posao-usluga, dok je taj soft samo alat. Tako ga se treba i gledati, ne dizati u nebesa jer je neki geek radio neki grub i misli da bolje peče palačinke od mene. (naravno, nitko me ne razumije, objašnjenje, ako je neki DEV majstor gcc-a, to ne znači da je pametan ako laprda o palačinkama ili crnim rupama, to što je sudjelovao u grubu nije 'atest' za relevantnost dal je neki gimpač bolji nekome za nešto... pa tako ni njegovo mišljenje nije ništa važnije od npr g12345 ili cowboyevog, kizinog.. itd.). Jedino Staljin sve zna/radi najbolje, ostali ne, pa čak i ljudi iz branše mogu biti u krivu ili imati neki drugi (skriveni) interes umjesto relativno-realnog stava za takva pitanja. Svi smo subjektivni jer smo ljudi. Palačinke, software.. isto je.