Zbogom žarnoj niti

Ovo je fenomenalno; svi imaju doma žarulje i odjednom su svi eksperti za svijetlotehniku..

Drago, što se tiče kratkog radnog vijeka žarulje s žarnom niti, pogledaj 'light bulb conspiracy', bio i kod nas na tv-u.. Btw, uoči da danas na kutiji žarulje piše rok trajanja - 12 mj. Od kada su počeli stavljati te datume, sve kraće mi traju žarulje, a u isto vrijeme imam neke i starije od 10 g. koje uredno rade. Što novije - kraće traju, ali odo' ja u teorije..

Rješenje će biti vrlo 'jednostavno'; zabranjene su žarulje s žarnom niti, ali ne i grijaća tijela. Obzirom da žarulja to i jest, uvoziti će žarulje koje će biti deklarirane kao grijaća tijela i koštati će 25 kn umjesto 2,5 kn. I vuk sit, ovce pomužene..

I kaj ti smeta taj peak od 450nm?

jadan ti je onaj kome konspirasi odredjuje koje ce odluke donijeti u zivotu.  cak je i simpaticno dok se zajapureno nadmecete po temama, jesu li twinsi kontrolirano minirani i jeli se u pentagon zabio navodjeni projektil.

stvar je zabrinjavajuca kada se zastrani i izgubi kontrola,pa se zavrsi na sijalicama i pasti za zube.

Prestrasne su te LEDice...

LED i obicne nitne

http://www.molalla.net/~leeper/L%20Prize%20Bulb/combined%20spectrum.png

LED i CFL

http://www.molalla.net/~leeper/L%20Prize%20Bulb/Ecosmart%20full%20range.png 

pitao sam ja na prosloj stranici,pa je to "nebitno".  vise nego duplo vise zive ima u neonkama i lome se/ bacaju vec desetljecima.  sto sad?

CFL-i imaju uski spektar na nekoliko valnih duljina, pa kao zbroj toga daje bijelu svjetlost. LEDice su nesto bolje, li opet imaju taj peak na 450nm. Sunce i nitne zarulje imaju kontinuiran spektar bez peakova.

Moj post je treba bit neka vrsta sarkazma na Supremecommander-ov 

LED emitira svijetlost samo jedne valne duljine, taj peak na 450nm jer zbog toga što se bijele ledica rade od plavih. LEDice barem nemaju infracrvenu komponentu koju ne vidimo, ali nam dodatno opterećuje oko. Ta komponenta je čak logično gledano dobra u imitiranju dnevnog svijetla zbog plavetnila neba.

Što se sunca tiče, ono nema taj peak, jer se sastoji od svih valnih duljina, to je kao da si uzeo uv, plavu, crvenu, infracrvenu i zlenu led diodu i zajedno ih uključio.

Iz iskustva kažem da je unutarnje led osvjetljenje oku puno ugodnije od žarne niti ili štedne žarulje jer im je temperatura svijetla bliža sunčevoj danjoj svjetlosti.

Ja ću i dalje na svijeću.

kako LEDice reagiraju na prekidače sa potenciometrom? ove klasične štedne krepavaju ako ih se više puta mrda potenciometrom.. ne paše im baš niska voltaža..

Za ledice ti treba posebna vrsta prekidača za reguliranje. Makar, kao što sam prije rekao, meni su sa tim prekidačem odlazile prije i ove na žarnu nit.

Zabranjivanje nečeg mi nikad nije dobro sijedalo, pogotovo u ovom slučaju gdje se razlog navodi rastrošnost...Od izvora svijetlosti koristim razne: LED, fluorescentne cijevi, klasične žarulje sa žarnom niti pa i "štedne žarulje" - koje su ništa drugo doli industrijske fluo cijevi s prigušnicama i starterima zapakirane u kompaktno kučište za upotrebu u kučanstvu(grlo E27 i E14). Zbog toga im je i cijena tako visoka jer kad ju bacite, odlazi i elektronika u koš za smeće (čitaj: više elektroničkog otpada). I sad dolazi Europska Unija sa svojim divnim zakonom kako bi zabranila rastrošne žarulje. Čemu to? Zar nije moja stvar hoću li ja voziti auto koji troši 20 ili 10 litara goriva!? Ista stvar je i sa žaruljama. Koristite li takvu žarulju u prostoru koji grijete tada njezin toplinski efekt nije štetan. Osim, što takav način grijanja ne predstavlja najeftininji način grijanja.

Ali ono najbitnije od svega što ima žarulja sa žarnom niti a nema niti jedan drugi umjetni izvor svijetla je njezin uzvrat boje koji je najbliži uzvratu boje kojeg daje naša zvijezda. Tako da nekakva slika ili najobičnije voće izgleda prirodno i boje su onakve kakve jesu u stvarnosti pod takvim svijetlom da ih gledate na dnevnom svijetlu dok pod LED izvorom ili pod svijetlom kojeg daje štedna žarulja predmet koji se osvijetljava izgleda lošije. Dobro postoje tu i halogene ali one se pakiraju u druga kučišta i mnogo su skuplje te svejedno ne predstavljaju povoljnu alternativu klasičnoj žarulji.

Sve u svemu zabranjivanje nečeg poput obične žarulje doživljavam kao forsiranje upotrebe isključivo skupljih i nekvalitetnijih izvora svijetla pritom indirektno "stimulirajući" proizvodnju i razvoj naprednijih tehnologija. Nisam protiv potonjeg ali ne sviđa mi se način na koji se to želi učiniti.

link:

http://en.wikipedia.org/wiki/Color_rendering_index

Treba se na stvari gledati globalno. Je, obicne zarulje trose puno vise struje nego sparne (CFL) ali isto tako nema potrebe za recikliranjem, a i proizvodnja je jeftinija i daleko manje zagadjuje nego proizvodnja CFLa ili LEDa. Sve ostale zarulje za rad zahtjevaju balaste, tj u danasnje doba elektroniku. Proizvodnja elektronike uopce nije ekoloski proces.

Ali, ono o cemu se suti su rare earth elements, tj vrlo rijetki elementi koji se koriste za izradu fosfora (ono bijelo unutar cijevi). Pametnjakovici na zapadu, idioti, su naravno ugasili proizvodju i sada Kina proizvodi nekih 90% i diktira cijenu. Uz to Kina najavljuje i smanjenje proizvodnje za nekih 20%. Uglavnom, cijene su otisle u nebesa i vi danas jednostavno ne mozete dobiti fiksnu cijenu za fluo cijevi. Polako se zapad budi i pokrece proizvodnju, ali....

Sto se tice kvalitete svjetla koristi se CRI (color rendering index) faktor. Jednostavno receno on govori koliko je svijetlo bijelo, tj da li ce zelena pod svjetlom biti zelena ili ljubicasta. Najbolji primjer katastrofalnog CRIa su zarulje koje se koriste za osvjetljavanje cesta (zuta boja). Iako imaju katastrofalni CRI one ujedno imaju i najvecu iskoristivost. CRI kod flua (znaci CFL ili fluo cijevi) ovisi o boji svjetla i iznosi oko 85 - 90. Kvalitetne daylight T5 fluice imaju CRI i do 93. Uzima se da dnevna svijetlost, kao i obicne zarulje, imaju CRI 100, tj maximum. Daylight je svijetlo temperature 5800K. Hladno svjetlo (plavicasto) ima CRI oko 60 - 70 i temperaturu oko 4000K.

LED ima CRI reda 70 - 80 i one osjetno skuplje oko 90.

Iskoristivost ovisi o boji i CRIu (naravno uz tehnologiju). To je i logicno jer se iskoristivost definira u lm/W (lumena po wattu), tj koliko se svjetla dobije po wattu. Ako lampa proizvodi samo jednu boju, npr natrijeva proizvodi zutu, tada se struja trosi samo na nju dok kod izrazito bijelog svijetla (CRI 100) struja se trosi na citav spektar boja sto rusi iskoristivost. Standardne LEDice, npr one u mobitelima, imaju CRI reda 80 i iskoristivost oko 100 lm/W. HiCRI LEDice koje imaju CRI oko 90 imaju tek 60 lm/W.

Fluice postoje u raznim bojama i tehnologijama (T12, T10, T8, T5) i iskoristivost ide od 50 lm/W za T12 pa do 120 lm/W za T5.

CFL, ili ti ga sparne zarulje, su lose izvedbe fluica i imaju nizu iskoristivost.

Gore sam spomenuo da sve lampe osim obicnih zahtjevaju balaste. Fluice, pa i drugi tipovi zarulja, koriste induktivitete i kondenzatore za paljenje i rad. Razlog je sto imaju negativan otpor, tj prije paljenja imaju vrlo visok otpor, a nakon paljenja otpor drasticno pada (obicne zarulje imaju pozitivan otpor - raste kada se upale). Danas se vecinom koristi elektronika umjesto induktivita jer je jeftinija, ali i sklona krepavanju. Naravno, sve ovisi o elektronici. Jeftina kakva se nalazi u sparnim zaruljama ili jeftinim fluicama uzrokuje brzo pregaranje zarnih niti (zarne niti sluze da proizvedu elektrone prilikom paljenja) i titranje svjetla (npr stojni valovi unutar cijevi, niska radna frekvencija). Pravi balasti (oni reda 200kn na vise) polagano zagrijavaju zarne niti i na taj nacin (uz ostale) produljuju radni vijek. Balaste koji unistavaju zarne niti (brzo paljenje) mozete prepoznati po crnilu koje se javlja na krajevima cijevi (radi se o erodiranom materijalu sa zarne niti).

Kod LEDica je situacija jos gora nego kod fluica. Vecinom se radi o vrlo vrlo primitivnoj elektronici koja proizvodi izmjenicni napon frekvencije 20 - 40kHz i tim (pulsirajucim) naponom ganja LEDice (vrlo slicno i za halogene zarulje). Skuplje LED zarulje imaju i kvalitetniju elektroniku.

Uz navedenu iskoristivost zarulja moramo mjerit i iskoristivost elektronike. Balasti za fluice (trafo i starter) trose oko 20% ukupne struje. Drugim rijecima, 56W fluica trosi nekih 70 - 80W ako se koristi magnetski balast (trafo). Koristeci elektroniku gubici padaju na nekih 5 - 10%. Kod CFL i LEDa obicno su elektronski balasti pa su gubici reda 5 - 10%.

Tu ne smijemo zaboraviti PF (power factor). Kao sto postoji CRI za svijetlo tako za struju postoji PF kojim se mjeri izoblicenje struje. Kod otpornih trosila (obicna zarulja) PF je 1, tj struja i napon su sinusni (nisu izobliceni) i u fazi su (kako raste napon tako raste i struja). Promjenom PFa dolazi do izoblicenja i struja moze kasniti za naponom (ili napon kasnit za strujom). Sto je PF razlicitiji od 1 to raste potrosnja struje. Za PF 0.7 trosi se 1.4 puta vise struje nego za PF 1 !!! Npr, vecina ispravljaca u PCima (na istom principu rade i elektronski balasti za zarulje) izmjenicni napon ispravlja u istosmjerni kojime se generira izmjenicni vise frekvencije (sto je frekvencija visa to su transformatori manji) koji se transformatorom galvanski izolira i umanjuje na potrebnu vrijednost. Jedini nacin da bi galvanski odvojili trosilo od struje je transformator (da vas ne strese struja). Jedini nacin za napraviti ispravljac je dioda i veliki kondenzator koji ce napajati trosilo kada sinusni napon pocme padati. Takva kombinacija ima katastrofalan PF jer struja koju uzimamo iz mreze vise nije sinusna vec postaje impulsna (kada sinusni napon postane veci od napona na kondenzatoru protece ogromna struja koja puni kondenzator). Rezultat je drasticno povecana potrosnja struje, opterecenje strujnih kablova i cijelokupne mreze sto HEP jako naplacuje! Elektronika koja se brine da se iz mreze uzima sinusna struja naziva se PFC. I ona nesto kosta.

Zajednicka karakteristika vecine zarulja (osim obicnih) je sto nemaju mogucnost dimmanja, tj promjene intenziteta. Osnosno, dimmanje je vrlo skupo i zahtjeva softisticiranu elektroniku (osim LEDa). Vrlo rijetke i uzasno skupe zarulje (CFL i LED) imaju mogucnost dimmanja koristeci dimmere za obicne zarulje (onaj potenciometar na zidu). Dimmanje LEDa nije toliko problematicno jer intenzitet svjetla ovisi o struji. No, dimmanje CFL/flua je itekako komplicirano.

Savjeti za stednju struje:

1. Ugasite sve sto nije bitno (npr svjetlo na ulaznim vratima) i provjerite koliko uredjaji trose u StandByu, a koliko tokom rada (kod nekih nema neke velike razlike). Potrosnju najlakse mozete vidjeti preko brzine vrtnje brojila
2. provjerite da PC ima PFC u ispravljacu. Ako nema razmislite o promjeni ispravljaca pogotovo ako trosite preko 300W
3. ako imate fluice obavezno ih zamjenite sa T5 i nabavite elektronske balaste. T5 ima skoro pa 100% bolju iskoristivost od T12. T5 zahtjeva elektronski starter jer magnetski ne moze proizvesti dovoljno visok napon za paljenje.
4. zarulje koje dugo svjetle zamjenite sparnima boljeg proizvodjaca, npr Philips, Osram. Zaboravite jeftine kineze!
5. preporucljivo je sparne zarulje imati iza stakla (plafonjera) da smanjite eventualnu emisiju UV svjetla (fluo proizvodi UV pa ga onaj bijeli prah pretvara u vidljivo svjetlo)

LED je trenutno bezobrazno skup i ima vrlo uski snop tako da moze zamjeniti samo halogene zarulje. Ako imate halogene i visak love kupite bolje LEDice. No, o nekoj isplativosti pocmite razmisljati tek nakon par godina.

Boju svjetla izaberite prema vlastitom izboru.

Ja koristim obicne zarulje od 200W u cijelom stanu i ne vidim neku preveliku potrosnju struje.Radni vijek im je oko 3-4+ godine.Nije mi jasno zasto ljude sile na stedne jer ako netko ima love i hoce da koristi tu vrstu zarulja neka ga puste na miru.

OK, sve je to više-manje u redu kaj pišete, ali koji je zaključak?!

Kako da se iskoprcamo iz ovog problema vezano za žarulje?

Što na kraju kupiti ako:

a) imamo para i želimo sačuvati zdravlje;

b) nemamo para i želimo sačuvati zdravlje?