Australski rudari dobivaju "beskonačni vlak" na st

-već par tisuća godina poznata tehnologija.. viadukt.

-primjenjiva kad nešto s višeg želimo prevesti na niže, ne obrnuto.

-isplativo, čak za ovakvu primjenu vjerojatno dovoljno (masa) jer se vraća (uzbrdo) prazan bez tereta (vlak-vagon.. teret).. ako i nije dovoljno, godišnja ušteda na velikim cirfama uvjek daje dovoljno da je privlačno.

.. naravno da se ne uračunava sve-ostalo u co2 otisak, ono što ne brojiš 'ne postoji', ekologija-zeleno-fondovi.. pri čemu se zaboravi da je i samo rudarenje suprotno ekologiji, no barem prijevoz nešto smanji..

-kad vidimo u upotrebi, ne na papiru-teoriji, kad prođe neki exploatacijski testni period sa stvarnim mjerenjima-rezultatima, tad ćemo imati neke činjenice.. npr ponekad nije važno nešto 'đabe' npr free-energija, jer ponekad nije recimo dovoljno brzo, presporo.. tad neovisno o tome što može đabe ipak trošimo recimo naftu, jer i vrijeme ima cijenu u poslu, tj sve u prirodi ili fizici u jednoj dimenziji izgleda drugačije nego u 3-4 tj kad se uračuna i vrijeme, kao radno vrijeme.

.. karikirano, hipotetski primjer bez stvarnih cifri

- ako će taj vlak biti sporiji, tad će isti prijevoz trajati duže, logično + zakoni fizike koji i dalje vrijede. Bit će sporiji, mora, tj i do sad je išao istom nizbrdicom + dodavao brzinu potrošnjom, sad će 'kočiti' tj oduzimati dio brzine generatorom.

... a to je bitna razlika, ne na papiru i teoriji-znanstveno, nego u poslu-bizu-zaradi.. pa tad imamo npr radno vrijeme strojovođe, na toj duljini puta kolika je razlika u radnim satima? što kad je taj trošak čisto radnog vremena veći od uštede nafte ili kad se to odbije kao trošak, tj ili je trošak nafte manji-veći ili radnog vremena što je opet ekonomski isti trošak samo druga stavka, a tad i prekovremeni, viši porezi, više ljudi za pokrivanje smjena itd.. 

+ i to s teretom koji to recimo 'podnosi', nije kvarljivo, nije recimo povrće-meso ili da je brzina dostave važna, ne treba dodatno hladnjaču i sl. .. tad i taj umnožak vremena-trajanja puta postane bitna stavka, kao i npr putnički vlak pa po eu imamo superbrze kao i po kini-japanu 300-400kmh.. i to putnici plaćaju podjednako ako aviokartu, jer je vrijeme=novac.

-no kako god bilo, ako može generirati uštedu-zaradu poslu, tad će se koristiti, no stvarni trošak-razlika-zarada će biti vidljivi tek kad se stvarno to počne koristiti.. tad će biz imati pravi odgovor (ili će se prikrivati i pokrivati nekim drugim načinom, npr sufinanciranje nekim eko fondom, više nalik klasičnom cuclanju eu fondova.. ne znam kako to radi aus-downunder.. možda isto-slično.. tad ekšli porezni obveznici plaćaju dio troška u zaradu biznisa..).

-ideja da je brzina u današnjem životu-poslu manje važna.. energenti su ekšli 'jeftini' vrijeme je 'skupo', jer je koliko god milijardi osoba zaradi ograničeno, na neki životni vijek, osim osnovnih stvari za život kao voda-hrana-zrak, vrijeme je vjerojatno najvažniji resurs, kao i slobodno vrijeme, jer zbog njega radnik radi, za plaću, da bi je mogao potrošiti u slobodno vrijeme kad ne radi (ili ne spava), npr na putovanje, hobije itd. Bez tog bi iznos plaće preko nužnog životnog troška i režija bio nevažan, a to je u poslu ekšli jedino važno, zarada, kako god se okrene .. i vrijeme, jer nije isto zaraditi milijun u danu ili u 100 godina, u danu i osoba je milijuner, u stoljeću je sirotinja.

Prevoz neće biti sporiji ionako na nizbrdici vlak koči, potencialna gravitacijska energija s teretom je puno veća od one potrebne da se prazan vlak vrati nazad. Odlična tehnologija primjenjiva na pozicijama gdje se teret nalazi na višoj nadmorskoj visini od odredišta. To ćemo početi viđati i u explataciji drvne mase.

Nisam siguran, ali čini mi se da vlak ima veću učinkovitost od automobila kod prikupljanja energije regenerativnim kočenjem zato što vlak ide po tračnicama pa je manje trenje. Moguće da to nema veze jedno s drugim i da sam bubnuo glupost :).

Koncept u praksi: