Savršen primjer kapitalističke izopačenosti. Umjesto da se djeluje na izvoru, rade se ovakve stvari kako ljudi ne bi morali promijeniti svoj način života, a kompanijama će se prodavati CO2 kvote kako bi na svoje proizvode mogli nalijepiti "klimatski neutralan proizvod". Naravno, sve ovo je sigurno razvijeno uz izdašne poticaje država.
Na Islandu pokrenuto najveće svjetsko postrojenje
- poruka: 35
- |
- čitano: 7.109
- |
- moderatori:
vincimus
Mislim da će to uskoro biti i u Škotskoj a da u Teksasu već ima jedno.
Nego, nebitno, bitno je da se moderna tehnologija koristi za nešto pametno.
Kako objasniti stanovnicima i državama Južne Amerike, posebno područja Amazonije da ne krče šume, kako ih prosvijetliti ?
Savršen primjer kapitalističke izopačenosti. Umjesto da se djeluje na izvoru, rade se ovakve stvari kako ljudi ne bi morali promijeniti svoj način života, a kompanijama će se prodavati CO2 kvote kako bi na svoje proizvode mogli nalijepiti "klimatski neutralan proizvod". Naravno, sve ovo je sigurno razvijeno uz izdašne poticaje država.
Svaka cast na komentaru, tona CO2 se najvise naplacuje u Svedskoj cca 116€, svi znamo na ciju stetu ce se razlika smanjiti. Da ne pricamo koliko se moze drveca posaditi sa 15 miliona dolara po pogonu, ali naravno to nije high tech beskoristan proizvod, a kartel ne bi mogao firme reketirati sa CO2 porezom.
Mislim da će to uskoro biti i u Škotskoj a da u Teksasu već ima jedno.
Nego, nebitno, bitno je da se moderna tehnologija koristi za nešto pametno.
Kako objasniti stanovnicima i državama Južne Amerike, posebno područja Amazonije da ne krče šume, kako ih prosvijetliti ?
Mislim da i oni znaju da je krčenje šuma štetno, ali ljudi na neki način žele preživjeti sada, a što će biti za 10 - 20 ili više godina, koga briga. Kada će te tehnologije biti toliko skupe, stvarno mi nije jasno zašto se ne krene u masovno pošumljavanje, na taj način riješimo i CO2 i problem materijala koji je izuzetno koristan i iskoristiv, da ne pričamo o obnovi šumskog tla, zaštiti voda, smanjenju klizišta... Tako da mislim kako postrojenja za dekarbonizaciju zraka nisu loša stvar, ali mislim da bi pošumljavanje bilo bolje, a možda čak i jeftinije. A lova koja se dobije prodavanjem kvota CO2 bi sva trebala biti usmjerena ili u pošumljavanje ili u izgradnju pogona za čišćenje CO2.
Mislim da i oni znaju da je krčenje šuma štetno, ali ljudi na neki način žele preživjeti sada, a što će biti za 10 - 20 ili više godina, koga briga. Kada će te tehnologije biti toliko skupe, stvarno mi nije jasno zašto se ne krene u masovno pošumljavanje, na taj način riješimo i CO2 i problem materijala koji je izuzetno koristan i iskoristiv, da ne pričamo o obnovi šumskog tla, zaštiti voda, smanjenju klizišta... Tako da mislim kako postrojenja za dekarbonizaciju zraka nisu loša stvar, ali mislim da bi pošumljavanje bilo bolje, a možda čak i jeftinije. A lova koja se dobije prodavanjem kvota CO2 bi sva trebala biti usmjerena ili u pošumljavanje ili u izgradnju pogona za čišćenje CO2.
Pa npr. u EU se mapsvno "pošumljava" već prek 30 godina - zbog nedostatka takvih gospodarskih aktivnosti i neodržavanja njiva i sličnih površina
Ali ok, nije bitan razlog, glavno da se pošumljava.
Problem i je , kao što si rekao, kaj je sirotinji u srednjoj Americi, Brazilu i jugoistočnoj Aziji to jedini način preživljavanja, i kaj su to zapravo područja koja hrane jako velik dio svjetske populacije a vlasti ne rade ništa da se planski širi to poljoprivredno zemljište i pošumljava gdje može, štoviše - korumpiraniji su i od naših pa i dodatno potiču takvo ponašanje.
Rješenje problema je jednostavno toj sirotinji osigurati neke bolje poslove, ali onda se samo cirkus seli negdje drugdje, a to je uvijek u neku banana republiku.
Ukratko - sami ćemo sebe pokopat, ali to je čist ok i zasluženo
Ako je efikasnost procesa loša - energiju je bolje iskoristiti za grijanje ili proizvodnju struje.
Mislim da će to uskoro biti i u Škotskoj a da u Teksasu već ima jedno.
Nego, nebitno, bitno je da se moderna tehnologija koristi za nešto pametno.
Kako objasniti stanovnicima i državama Južne Amerike, posebno područja Amazonije da ne krče šume, kako ih prosvijetliti ?
Kako objasniti Hrvatskoj državi i Hrvaskim Šumama d.o.o. da prestani krčit naše šume do temelja?
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
Umjesto da se djeluje na izvoru...
Da ovaj tren CO2 emisiju stavimo na 0 ostaju tone tzv. "legacy CO2" kojeg moramo kad-tad izvuč iz atmosfere. Zašto ne koristit najjednostavnije rješenje - stabla, to je nešto drugo.
Mislim da i oni znaju da je krčenje šuma štetno, ali ljudi na neki način žele preživjeti sada, a što će biti za 10 - 20 ili više godina, koga briga.
Svi šute jer je preko 1200 aktivista pobiveno u zadnjih 10 godina u Brazilu. Korporacije potplaćuju političare. Toliki novac je u igri...
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
Tako je smrt kravama sloboda narodu! Dolje mljekari i sirane!!! Dolje mesari i mesojedi!!!!
Ovaj svijet je jednostavno osuden na propast i majka priroda bude sve sama izregulirala s vremenom. Malo tornado, malo poplava, malo virusi i sve se bude poslozilo u sljedecih sto godina.
od navedenih 870 automobila štete, najmanje pola su električni a čitava skalamerija košta k'o svetog petra kajgana. i onda još sve pod tepih (sad bar znam da su ispod bazaltne stijene). kao, neće to van nikad, kao ni nuklearni otpad.
Pogledajte satelitske snimke Europe i onda ćete vidjeti kako je većina zapadne i srednje Europe raskrčena do kraja. Sve pretvoreno u polja i pašnjake. I to je krenulo od početka industrijske revolucije. Zato na zapadu nemaju npr. medvjede jer nemaju šume gdje bi živjeli. Jako puno životinjskih vrsta je jednostavno nestalo. A sve je prije bilo pod šumama.
Pa kako će sad jedan europljanin uvjeriti jednog brazilca da ne krči šumu za isto ono što su europljani počeli raditi prije mnogo mnogo godina. Što je u konačnici i rezultat ove danas situacije.
Isto tako možete vidjeti na satelitskim snimkama kako je Madagaskar raskrčen 80%, a do prije 40 godina je bilo sve prekriveno šumama. Zašto je raskrčeno sve? To je veliki izvor hrane poput riže i stoke...za azijske države. Najveća proizvodnja vanilije dolazi od tamo.
Drugi problem zašto je krčenje tako brzo i intenzivno je... jer ide po principu Slash-and-burn poljoprivredi... Spale šumu, raskrče, posade... i nakon toga zemlja postane jako "oslabljena" tj neplodna zbog nedostatka dušika u tlu... I krenu dalje i ponove isti proces... Ne koriste umjetna gnojiva koje bi učinilo taj način poljoprivrede održivim.
Glavni problem svega je... što nas je jednostavno previše i bit će nas još više i više. Što više ljudi na zemlji to sve više resursa se troši.
Pogledajte satelitske snimke Europe i onda ćete vidjeti kako je većina zapadne i srednje Europe raskrčena do kraja. Sve pretvoreno u polja i pašnjake. I to je krenulo od početka industrijske revolucije. Zato na zapadu nemaju npr. medvjede jer nemaju šume gdje bi živjeli. Jako puno životinjskih vrsta je jednostavno nestalo. A sve je prije bilo pod šumama.
Pa kako će sad jedan europljanin uvjeriti jednog brazilca da ne krči šumu za isto ono što su europljani počeli raditi prije mnogo mnogo godina. Što je u konačnici i rezultat ove danas situacije.
Isto tako možete vidjeti na satelitskim snimkama kako je Madagaskar raskrčen 80%, a do prije 40 godina je bilo sve prekriveno šumama. Zašto je raskrčeno sve? To je veliki izvor hrane poput riže i stoke...za azijske države. Najveća proizvodnja vanilije dolazi od tamo.
Drugi problem zašto je krčenje tako brzo i intenzivno je... jer ide po principu Slash-and-burn poljoprivredi... Spale šumu, raskrče, posade... i nakon toga zemlja postane jako "oslabljena" tj neplodna zbog nedostatka dušika u tlu... I krenu dalje i ponove isti proces... Ne koriste umjetna gnojiva koje bi učinilo taj način poljoprivrede održivim.
Glavni problem svega je... što nas je jednostavno previše i bit će nas još više i više. Što više ljudi na zemlji to sve više resursa se troši.
Da, samo zaboravljaš da je taj trend krčenja šuma u Europi stao, i u zadnjih 30 godina jako raste površina pod šumama, a polja i pašnjaka sve manje.
Isto bude i u siromašnim dijelovima svijeta kak standard raste.
A to da nas ima previše se automatski samoregulira.
Znači, sad imamo cca. 60 milijuna mrtvih u svijetu godišnje, i 140 milijuna rođenih.
Do 2050. se bude broj mrtvih i rođenih izjednačio (130 milijuna godišnje jednih i drugih) i to bude maksimalni broj stanovnika ikad (cca. 10 milijardi).
Od tad počinje pad na cca. 7 milijardi do 2100., a onda dalje totalno nepredvidivo, ali jako teško da bude rasta, em zbog lošeg stanja planeta, em zbog tehnološkog razvoja društva.
Zato je ovo drobljenje da nas je previše totalno bezveze.
U doglednoj budućnosti nas bude isto ali uz manji utjecaj na okoliš, tak da se bude sve izniveliralo.
Zapravo je sad najgori trenutak u povijesti čovječanstva, bar kaj se tiče održivosti civilizacije u današnjem obliku, ali i dalje nije ništa toliko dramatično da se ne ni moglo reagirati, i makar smo zakasnili na vlak spašavanja klime, i dalje je moguće održati okoliš nastanjivim za ljude, samo se treba pokrenut.
A budući da vidimo da razvijene zemlje konstantno povećavaju šumsku površinu, jasno je da budu i ostale koje se razvijaju isto činile, naravno uz drastične promjene nekih trendova.
BTW, kak svi vole srat po Kini, a zapravo je u zadnjih 30 godina povećala šumsku površinu više od svih ostalih država svijeta zajedno, ali glavno da su u hollywoodskim filmovima glavno zlo na svijetu...
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
Tako je smrt kravama sloboda narodu! Dolje mljekari i sirane!!! Dolje mesari i mesojedi!!!!
Ovaj svijet je jednostavno osuden na propast i majka priroda bude sve sama izregulirala s vremenom. Malo tornado, malo poplava, malo virusi i sve se bude poslozilo u sljedecih sto godina.
jedem i ja krave i pijem mlijeko, no metan i njegov utjecaj su cinjenica, kolko god mi bili sakrasticni ovdje.
jedem i ja krave i pijem mlijeko, no metan i njegov utjecaj su cinjenica, kolko god mi bili sakrasticni ovdje.
a jesi navalio na kravlji prdac..
ima većih metanozagađivača, nego što su kravice..
https://www.dw.com/hr/metan-zli-blizanac-uglji%C4%8Dnog-dioksida/a-50962826
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
Metan je ipak manji problem, jer se u atmosferi nakon desetak godina razgradi na ugljični dioksid i vodu. Zato ga ima jako malo u atmosferi. Najveća ikad izmjerena koncentracija je 0,0001850 % izmjerena 2010. na Antartiku. U usporedbi sa CO2 (0,0388 %, isto izmjereno 2010.) to je 209 puta manje pa iako metan ima 72 puta snažniji staklenički efekt njegov uticaj je daleko manji od CO2. Zato krave nisu veliki problem. Veći problem su kaminoni i traktori koji voze hranu tim kravama, a njihovo meso i mlijeko potrošaćima.
p.s.
A oni koji misle da je bolje sadit šume (što je u svakom slučaju dobro) nego spremat CO2 ispod zemlje zaboravljaju da će šume jednog dana istrunit i vratiti se u atmosferu kao CO2 i CH4. To je prirodan proces. Mi moramo uklonit onaj CO2 koji smo dodatno ispustili u atmosferu spaljujući ugljen i naftu, a koje je priroda prije petstotinjak milijuna godina spremila pod zemlju (jer tada još nije znala kako razgraditi umrle biljke i životinje, što je u međuvremenu "naučila").
Pogledajte satelitske snimke Europe i onda ćete vidjeti kako je većina zapadne i srednje Europe raskrčena do kraja. Sve pretvoreno u polja i pašnjake. I to je krenulo od početka industrijske revolucije. Zato na zapadu nemaju npr. medvjede jer nemaju šume gdje bi živjeli. Jako puno životinjskih vrsta je jednostavno nestalo. A sve je prije bilo pod šumama.
Pa kako će sad jedan europljanin uvjeriti jednog brazilca da ne krči šumu za isto ono što su europljani počeli raditi prije mnogo mnogo godina. Što je u konačnici i rezultat ove danas situacije.
Isto tako možete vidjeti na satelitskim snimkama kako je Madagaskar raskrčen 80%, a do prije 40 godina je bilo sve prekriveno šumama. Zašto je raskrčeno sve? To je veliki izvor hrane poput riže i stoke...za azijske države. Najveća proizvodnja vanilije dolazi od tamo.
Drugi problem zašto je krčenje tako brzo i intenzivno je... jer ide po principu Slash-and-burn poljoprivredi... Spale šumu, raskrče, posade... i nakon toga zemlja postane jako "oslabljena" tj neplodna zbog nedostatka dušika u tlu... I krenu dalje i ponove isti proces... Ne koriste umjetna gnojiva koje bi učinilo taj način poljoprivrede održivim.
Glavni problem svega je... što nas je jednostavno previše i bit će nas još više i više. Što više ljudi na zemlji to sve više resursa se troši.
Da, samo zaboravljaš da je taj trend krčenja šuma u Europi stao, i u zadnjih 30 godina jako raste površina pod šumama, a polja i pašnjaka sve manje.
Isto bude i u siromašnim dijelovima svijeta kak standard raste.
A to da nas ima previše se automatski samoregulira.
Znači, sad imamo cca. 60 milijuna mrtvih u svijetu godišnje, i 140 milijuna rođenih.
Do 2050. se bude broj mrtvih i rođenih izjednačio (130 milijuna godišnje jednih i drugih) i to bude maksimalni broj stanovnika ikad (cca. 10 milijardi).
Od tad počinje pad na cca. 7 milijardi do 2100., a onda dalje totalno nepredvidivo, ali jako teško da bude rasta, em zbog lošeg stanja planeta, em zbog tehnološkog razvoja društva.
Zato je ovo drobljenje da nas je previše totalno bezveze.
U doglednoj budućnosti nas bude isto ali uz manji utjecaj na okoliš, tak da se bude sve izniveliralo.
Zapravo je sad najgori trenutak u povijesti čovječanstva, bar kaj se tiče održivosti civilizacije u današnjem obliku, ali i dalje nije ništa toliko dramatično da se ne ni moglo reagirati, i makar smo zakasnili na vlak spašavanja klime, i dalje je moguće održati okoliš nastanjivim za ljude, samo se treba pokrenut.
A budući da vidimo da razvijene zemlje konstantno povećavaju šumsku površinu, jasno je da budu i ostale koje se razvijaju isto činile, naravno uz drastične promjene nekih trendova.
BTW, kak svi vole srat po Kini, a zapravo je u zadnjih 30 godina povećala šumsku površinu više od svih ostalih država svijeta zajedno, ali glavno da su u hollywoodskim filmovima glavno zlo na svijetu...
Sada nas ima oko 8 milijardi. Do 2100. će nas prema većini relevantnih projekcija biti oko 11 milijardi. Što znači da, ako hoćemo da sve ostane isto, svoj utjecaj na okoliš do 2100. trebati smanjiti za nekih 40%.
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
Metan je ipak manji problem, jer se u atmosferi nakon desetak godina razgradi na ugljični dioksid i vodu. Zato ga ima jako malo u atmosferi. Najveća ikad izmjerena koncentracija je 0,0001850 % izmjerena 2010. na Antartiku. U usporedbi sa CO2 (0,0388 %, isto izmjereno 2010.) to je 209 puta manje pa iako metan ima 72 puta snažniji staklenički efekt njegov uticaj je daleko manji od CO2. Zato krave nisu veliki problem. Veći problem su kaminoni i traktori koji voze hranu tim kravama, a njihovo meso i mlijeko potrošaćima.
CH4je problem jer kroz tih 10ak godina povećava temperaturu 70 puta više nego CO2, što povećava otapanje leda, što smanjule albedo, što povećava količinu H2O u atmosferi, što opet zagrijava atmosferu, pa se oslobađa metan u permafrostu koji dodatno grije atmosferu.
Čak i ako gledamo na razdoblje od 500 godina, staklenički potencijal CH4 je 7 puta veći od CO2.
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
Metan je ipak manji problem, jer se u atmosferi nakon desetak godina razgradi na ugljični dioksid i vodu. Zato ga ima jako malo u atmosferi. Najveća ikad izmjerena koncentracija je 0,0001850 % izmjerena 2010. na Antartiku. U usporedbi sa CO2 (0,0388 %, isto izmjereno 2010.) to je 209 puta manje pa iako metan ima 72 puta snažniji staklenički efekt njegov uticaj je daleko manji od CO2. Zato krave nisu veliki problem. Veći problem su kaminoni i traktori koji voze hranu tim kravama, a njihovo meso i mlijeko potrošaćima.
CH4je problem jer kroz tih 10ak godina povećava temperaturu 70 puta više nego CO2, što povećava otapanje leda, što smanjule albedo, što povećava količinu H2O u atmosferi, što opet zagrijava atmosferu, pa se oslobađa metan u permafrostu koji dodatno grije atmosferu.
Čak i ako gledamo na razdoblje od 500 godina, staklenički potencijal CH4 je 7 puta veći od CO2.
Kada se, ako se ikad, otopi permafrost i sav metan ode u atmosferu nakon 10 godina će se razgradit na CO2 i H2O. Kako onda nešto što traje 10 godina može utjecat u razdoblju od 500 godina.
Metan je ipak manji problem, jer se u atmosferi nakon desetak godina razgradi na ugljični dioksid i vodu. Zato ga ima jako malo u atmosferi. Najveća ikad izmjerena koncentracija je 0,0001850 % izmjerena 2010. na Antartiku. U usporedbi sa CO2 (0,0388 %, isto izmjereno 2010.) to je 209 puta manje pa iako metan ima 72 puta snažniji staklenički efekt njegov uticaj je daleko manji od CO2.
Postoji i dušikov oksid. Livestock is responsible for 65% of all human-related emissions of nitrous oxide – a greenhouse gas with 296 times the global warming potential of carbon dioxide, and which stays in the atmosphere for 150 years.
Zato krave nisu veliki problem. Veći problem su kaminoni i traktori koji voze hranu tim kravama, a njihovo meso i mlijeko potrošaćima.
Animal agriculture (stoka) is responsible for 18 percent of greenhouse gas emissions, more than the combined exhaust from all transportation (more, zrak, kopno).
A oni koji misle da je bolje sadit šume (što je u svakom slučaju dobro) nego spremat CO2 ispod zemlje zaboravljaju da će šume jednog dana istrunit i vratiti se u atmosferu kao CO2 i CH4. T
60% CO2 biljka sprema u tlo...
A oni koji misle da je bolje sadit šume (što je u svakom slučaju dobro) nego spremat CO2 ispod zemlje zaboravljaju da će šume jednog dana istrunit i vratiti se u atmosferu kao CO2 i CH4. T
60% CO2 biljka sprema u tlo...
Da je to točno onda u atmosferi ne bi uopće bilo CO2, jer bi ga priroda (koja to radi već 500 milijuna godina) odavno spremila ispod zemlje.
p.s.
Ne krivo je. Priroda već nekih 3 milijarde godina uzima CO2 iz atmosfere. Samo zadnjih 500 milijuna godina najveći dio i vraća natrag u atmosferu. Onih 2,5 milijarde godina spremanja bez vraćanja su ugljen i nafta, koje mi sada vraćamo nazad u atmosferu. I zato bi to trebalo ponovo vratit pod zemlju.
Sada nas ima oko 8 milijardi. Do 2100. će nas prema većini relevantnih projekcija biti oko 11 milijardi. Što znači da, ako hoćemo da sve ostane isto, svoj utjecaj na okoliš do 2100. trebati smanjiti za nekih 40%.
Zanimljivo, ja sam čitao potpuno drugačije projekcije...
Ona brojka od 130/130 milja umrlih/rođenih 2050. je i svakoj analizi ista (odumiranje boomera), tak da za tih 11 milijardi bi trebao neki enormni baby boom, a to je nemoguće jer je apsolutno siromaštvo iskorjenjeno već i u mnogim zemljama trećeg svijeta.
Ali ako imaš neki dobar link daj.
Površina zemlje pod šumama raste, al ne znam kako će nam to pomoći kad su šume ugljično neutralne. Ovo što rade je dobra ideja, samo mali kapacitet. Za deset godina bude bolje to šljakalo.
A oni koji misle da je bolje sadit šume (što je u svakom slučaju dobro) nego spremat CO2 ispod zemlje zaboravljaju da će šume jednog dana istrunit i vratiti se u atmosferu kao CO2 i CH4. T
60% CO2 biljka sprema u tlo...
Da je to točno onda u atmosferi ne bi uopće bilo CO2, jer bi ga priroda (koja to radi već 500 milijuna godina) odavno spremila ispod zemlje.
p.s.
Ne krivo je. Priroda već nekih 3 milijarde godina uzima CO2 iz atmosfere. Samo zadnjih 500 milijuna godina najveći dio i vraća natrag u atmosferu. Onih 2,5 milijarde godina spremanja bez vraćanja su ugljen i nafta, koje mi sada vraćamo nazad u atmosferu. I zato bi to trebalo ponovo vratit pod zemlju.
Doslovno oranjem u 4. mjsecu ispuštamo co2 iz tla
Mislim da će to uskoro biti i u Škotskoj a da u Teksasu već ima jedno.
Nego, nebitno, bitno je da se moderna tehnologija koristi za nešto pametno.
Kako objasniti stanovnicima i državama Južne Amerike, posebno područja Amazonije da ne krče šume, kako ih prosvijetliti ?
Kako objasniti Hrvatskoj državi i Hrvaskim Šumama d.o.o. da prestani krčit naše šume do temelja?
Nikako. Oni tvrde da ih krče zbog nametnika. :-)
Postavlja mi se pitanje, pa što onda ne pošume te dijelove koje do temelja očiste.
E, da, u zadnjih nekoliko godina je niknulo i dosta "bioenergana"....da li itko zna čime se one hrane? Imamo li toliko drvnog otpada u toj silnoj drvnoj industriji ili poljoprivredi?
1
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
burajz koliko ti imaš šume na svojim poljima? koliko merkelica ima prašume u svojoj državi, koliko johnson ima prašume u svojoj državi? burajz nebudi licemjer! potpuno podržavam da brazilci iskrče sve živo pa da licemjeri krenu rješavat probleme u svom dvorištu i preko svojih leđa!
sa brazilom je jos jedan problem.
suma se unistava da bi se na toj zemlji bavili poljoprivredom i stocarstvom - di ce krave masovno prdit metan u zrak, koji je par desetaka puta gori staklenicki plin od CO2.
Metan je ipak manji problem, jer se u atmosferi nakon desetak godina razgradi na ugljični dioksid i vodu. Zato ga ima jako malo u atmosferi. Najveća ikad izmjerena koncentracija je 0,0001850 % izmjerena 2010. na Antartiku. U usporedbi sa CO2 (0,0388 %, isto izmjereno 2010.) to je 209 puta manje pa iako metan ima 72 puta snažniji staklenički efekt njegov uticaj je daleko manji od CO2. Zato krave nisu veliki problem. Veći problem su kaminoni i traktori koji voze hranu tim kravama, a njihovo meso i mlijeko potrošaćima.
CH4je problem jer kroz tih 10ak godina povećava temperaturu 70 puta više nego CO2, što povećava otapanje leda, što smanjule albedo, što povećava količinu H2O u atmosferi, što opet zagrijava atmosferu, pa se oslobađa metan u permafrostu koji dodatno grije atmosferu.
Čak i ako gledamo na razdoblje od 500 godina, staklenički potencijal CH4 je 7 puta veći od CO2.
Kada se, ako se ikad, otopi permafrost i sav metan ode u atmosferu nakon 10 godina će se razgradit na CO2 i H2O. Kako onda nešto što traje 10 godina može utjecat u razdoblju od 500 godina.
Zbog tog njegovog sekundarnog učinka (otapanje permafrosta, povećanje vode u atmosferi) se i gleda da je toliko jak staklenički plin. Nije važno što trenutno ispuštena molekula CH4 neće postojati za 10 godina, njen utjecaj je dalekosežan baš zbog tog povratnog utjecaja. Tako se i došlo do tog potencijalnog efekta staklenika metana - unutar 10 godina je 70ak puta jači od CO2, unutar 100 godina za nekih 30 puta i unutar 500g za nekih 7 puta.
Ovdje ti dosta piše o stakleničkim plinovima pa baci oko ako budeš imao vremena jer je dosta opsežno:
Chapter.2_FINAL.indd (ipcc.ch)
a ovo o čemu sam gore pisao ti je u tablici na stranici 84
Sada nas ima oko 8 milijardi. Do 2100. će nas prema većini relevantnih projekcija biti oko 11 milijardi. Što znači da, ako hoćemo da sve ostane isto, svoj utjecaj na okoliš do 2100. trebati smanjiti za nekih 40%.
Zanimljivo, ja sam čitao potpuno drugačije projekcije...
Ona brojka od 130/130 milja umrlih/rođenih 2050. je i svakoj analizi ista (odumiranje boomera), tak da za tih 11 milijardi bi trebao neki enormni baby boom, a to je nemoguće jer je apsolutno siromaštvo iskorjenjeno već i u mnogim zemljama trećeg svijeta.
Ali ako imaš neki dobar link daj.
World Population Stabilization Unlikely This Century (nih.gov)
World Population Growth - Our World in Data
World Population Prospects - Population Division - United Nations