Svima puna usta zelenog a ne možeš koristiti software koji je uredno radio na mobitelu od prije 10 godina
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Svima puna usta zelenog a ne možeš koristiti software koji je uredno radio na mobitelu od prije 10 godina
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Svima puna usta zelenog a ne možeš koristiti software koji je uredno radio na mobitelu od prije 10 godina
Možeš, tko ti brani? Samo neće biti više podrške ni sigurnosnih ažuriranja.
Mislim da je najveće sranje koje su napravili nemogućnost upgradea na Win 11 zbog glupog TPM 2 modula za koji nitko ne zna ni čemu služi. I sad tko želi biti ažuran sa svim softverom mora maltene baciti stari (a još dobar) kompjuter i kupiti novi.
Svima puna usta zelenog a ne možeš koristiti software koji je uredno radio na mobitelu od prije 10 godina
Možeš, tko ti brani? Samo neće biti više podrške ni sigurnosnih ažuriranja.
Mislim da je najveće sranje koje su napravili nemogućnost upgradea na Win 11 zbog glupog TPM 2 modula za koji nitko ne zna ni čemu služi. I sad tko želi biti ažuran sa svim softverom mora maltene baciti stari (a još dobar) kompjuter i kupiti novi.
Sve jasno samo ne znam kako će se proizvođače sw natjerati na podršku s obzirom na troškove (Linux npr.)
Moraju se prodavati novije komponente.
Vi bi radili s računalom starim 10 godina.
Eeee, neće da može. 
15 god se i meni cini previse iako sam se prvi pjenio kad su mobiteli imali jednu do dvije nadogradnje i amen.
...ali kad bolje razmislim, rad na upravo azuriranom autocadu 2010
...ne znam. cini mi se da je 15 god previse za programe iako OS bi tebao svakako. Vjeruje da u ovom trenutku ima neka masina u nekom avio centru koja vrti windows 95 jer ju nemaju hrabrosti nadograditi da sve ode u mp3.
Sve jasno samo ne znam kako će se proizvođače sw natjerati na podršku s obzirom na troškove (Linux npr.)
Čak i da nekako ne znam kako natjeraju što misliš tko će platiti cijenu toga? Krajnji korisnici naravno. Pa će sav softver poskupiti jer će developeri morati uračunati i obaveznu besplatnu podršku 15 godina.
A tko to uopće može procijeniti? Bilo tko tko radi u toj industriji zna koliko se sve promijeni u 15 godina.
I naravno da onda svi prelaze na subscription model.
Osim toga, nije podrška za Windows 10 ukinuta. Ukinuta je besplatna podrška. Tko hoće može platiti.
Hm, a jel bi to vrijedilo samo za Microsoft eko sistem ili će neko i Apple natjerati da daje podršku i za starije uređaje? Kod njih je zastrajevanje još brže a za razliku od prosječnog PC-a ne možeš baš tek tako instalirati drugi OS...
Najbolje preskočiti jedanaesticu pa direkt na dvanaesticu. Ako se ne varam postoji ona LTSC licenca za windowse 10, koju još održavaju.
Najbolje preskočiti jedanaesticu pa direkt na dvanaesticu. Ako se ne varam postoji ona LTSC licenca za windowse 10, koju još održavaju.
a dvanajstica će kao raditi na hardveru na kojem ne radi jedanajstica? :)
-bla-bla-bla.... bla! :)
-kako je bilo nekad? .. ms ciklusi, os po 5god s po tri aktualne verzije, stara-aktualna-nova.. i to je ukupno davalo 15god supporta, nakon čega je išlo planirano gašenje supporta.. do win10, kad ms to mijenja, skraćuje.. na office-ciklus od samo 3god (što daje 3x3=9) .. odnosno, sad već imamo za home-pro 24mj, ent-stu 36mj..
-no to su ekšli samo pravno-verzijske igre, brojke.. os je jedan, isti, razlika je samo pravna, obveza, eula.. naziv paketa, slično kao što telekomi stalno izmišljaju nove nazive paketa i gase stare pa juzer ne može produžiti postojeći paket za telekom usluge.. itd.
-odnosno to su te brojke, nisu baš pale s kruške, nego od nekud, već postojeće.. pa se za os računa 10-15god.. za appse, 5-10, npr autodijelovi kao brisači, vrećica usasivača, printer toner-tinta.. i zakoni koji to reguliraju od trenutka prestanka proizvodnje do gašenja ovisno o državi-jamstvu i sl. je cca +7 godina za takve potrošne materijale itd.. moraju biti dostupni za usisavač.. nema razloga da nije za računalo ako za printer mora biti tinte itd..
-ali.. problem računala je što tehnologija-čipovi-cpu.. stvarno prebrzo napreduju da bi to bilo primjenjivo, da bi imalo smisla.. danas je mobitel jači od resursa koje je prije 10-15god imalo uredsko računalo.. danas je jača mala kutijica kao mediaplayer koja ima gpu za dekodiranje videa i 8corea, 4-8gb rama.. jače od tadašnjih računala, koja zbog činjenice da tadašnja gpu nije imala npr h265 čip-dekoder to ne mogu, ne zadovoljavaju requirements, što tad dodatno mora odraditi cpu u emulaciji a tad je dodatno opterećen, preslab.. tj ako uzmemo neku granicu kao core-duo, dvojezgraš iz tog doba.. on se danas muči, jedva, za prikaz bilo čega, browsanje.. jer sve je multimedija i iste resurse traži browser kao za gaming ili rad u acad-u ili photoshopu.. samo je pitanje konkretnih brojki-resursa i snage, no traže iste resurse.. generaciju-fičer.. imaš-nemaš.
-os? desetljeće+ (i duže, 15g..) se zahtijevi oseva nisu mijenjali.. sva tri, win-lin-macos .. i svi su na istoj platformi, x86 do nedavno kad je mac otišao na svoj čip..
-identični minimalni zahtijevi za gui installere, za rad.. pri čemu su ti minimalni danas smiješni, npr 512mb rama.. dok već desetljeće nema manjeg modula od 4gb .. tj nije samo količina rama, nego i generacija-tip, ddr2 s početka tog doba-vremena, ddr3, ddr4, sadašnji ddr5, dok je 6-7 u gpu.. i sve se mijenja, uz ram, socket, sata, usb.. pa do napajanja, broja žica ili tip konektora, .. sve, čak i samo kućište koje više nema otvore za cd-dvd-optiku.. nego ima led-argb lampice.. kako na staro računalo dodati ram, kojeg nema u trgovini, ako ima skuplji je od novog-većeg-bržeg i ograničenje mogućeg kapaciteta koji tadašnja matična-bios podržavaju.. pa je za jeftikaner klasu tog doba max ispod 4gb, top je bio 8gb u 4 dimm-a po 2gb.. veći modul nije ni postojao.. sad je npr za win12 uvjet 16gb rama, zbog gpu, vrama, jer za directx da bi radili svi fičeri mora imati barem 8gb.. a tad matematika na prste kaže da je prvi veći broj osim 12 upravo 16gb.. i zato je wintel (ms+intel) tako specificirao.. ne zbog osa, nego gpu, ai-ja, drivera kroz kojeg to radi-povezuje kao cortana i text2speak.. pri čemu intel računa na integrušu-internu gpu, ne zasebnu-diskretnu-dodatnu, radeon-geforce.. tj granična generacija gpu je 1050ti-4gb.. koja zbog potražnje aija sad treba više vrama.. tj siva zona-granica.. tu negdje.. no to je bila teoretski prije desetljeća orjentir-granica-stanje.. od kad su krenuli u ovaj roadmaping..
-ali.. ne traži to os, to možda traže fičeri.. tj ako juzer želi npr neku igru, naravno da mora zadovoljiti requirementse koje igra traži, npr kapacitet za storage uz cpu-ram-gpu.. da bi radilo zadovoljavajuće-glatko.. no to ne traži os nego apps, pri čemu je to jedino i važno, tj korisnik ne koristi os nego appse, zabava-igre ili rad, surfanje.. os je samo kostur, šasija+dirveri, spona hw+sw, ljepilo.. ili platforma.
-os ne traži, radi.. os ne troši, on daje, omogućuje, spaja.. ne traži os ništa, npr server ne mora imati ekran, tipkovnicu.. zvučnike, to ne traži računalo, traži juzer za korištenje.. a korisit appse, pa ako želi koristiti browser mora imati internet-liniju.. kao što ako želi voziti auto mora imati cestu i gorivo.. ne samo auto, ne samo računalo ili os.. sami sebi ne služe ničemu dok auto u garaži gubi smisao naziva auto-mobil.. jer tad nije mobil. ..
-tako sad za win12 imamo uvjet, naravno lažan, kao i za win11, tpm-secboot.. za odgovarajućom gpu snagom, količinom rama-vrama.. pri čemu naravno da ako želimo u neki kanister uliti 50L tekućine da nam treba toliko ili više kapaciteta kanistera.. kante, bačve.. ne manje nego toliko ili više, no to nije uvjet osa nego onog što se misli-želi raditi pa je tako requirements kao naveden pod osom za microfon, da bi mogao raditi text2speach.. naravno da moramo imati mikrofon da bi mogli govoriti računalu, kao mobitel.. naravno da moramo imati zvučnike ako želimo čuti zvuk, ekran da bi vidjeli sadržaj na ekranu ili tipkovnicu da bi mogli natipkati recimo user-pass.. moramo imati i struju da to sve radi.. pa je jednako i struja mogla biti navedena kao os-requiremenst, može i sendvić za korisnika :) ..
-no u čemu je problem.. u birokraciji, želji, zelenima (koji napokon pomalo gube.. no smjenjuje ih desnica.. s konja na magarca ili nije šija nego vrat, govno..itd.).
-na staro računalo se ne može dodati dovoljno rama, kojeg ne traži os za sebe nego to traže appsi, npr browser, kao što te apps traže gpu odgovarajuće snage-fičera-mogućnosti.. ako računalo od prije 10-15-god te resurse nema, tad ih ne može zadovoljiti.. nevažno to što je ispravno, radi.. nema dovoljno.. no ne zbog osa, nego zbog appsa.. zbog recimo browsera koji traži više .. zbog igre ili autocada-photoshopa.. oni traže više, ne os i to ne samo više-jače nego i nove fičere koji tad nisu postojali, tj računala i čipovi su prebrza tehnologija u razvoju da bi bila uopće usporediva s ostatkom industrija kao auto, tv, kućanski aparati, .. nije isto tj nije samo snaga nego i nove tehnologije, npr stara matična ploča nema m2 utore za današnji sotrage, ssd.. time je ograničen izbor i viša cijena, ograničeno na sata port brzine itd.. i ako na to dodamo da je i sata išao po brzinama 1-2-3, na sata3 barem ima tu brzinu, na sata2 ima pola.. odnosno može se dodati pci kontroler-kartica-adapter no trošak kontrolera je veći nego kupnja nove mbo koja ima potrebne prikljčke + važnije ima i chipset-ostatak-logiku za veće brzine podršku biosa-boota itd.. dok za tpm sve starije od 2018me ne zadovoljava pa je to jedna od 'jačih' granica-kriterija, mada za rad osa tpm nema baš nikakve veze.. to je fičer kojeg traže servisi, cloud-online.. npr gaming servisi, a ms se gura u cloud, 365.. zato želi tpm, zato gura tpm..
-može li staro računalo raditi? može.. ali..
-koji je tad smisao ove eu inicijative? +15god? što ako se zaokruži kompromisom na 10? što ako je i dalje granica tpm-čip i 2018ma? .. pa još 3god i eto nas, uz postponanje primjene koja je u svakoj regulaciji moguća, dobit ćemo i to da eu donese zakon koji baš ništa neće promijeniti ponajmanje realno ili isplativo.. računala će jednostavno biti preslaba s previše različitih zastarjelih dijelova kao sata-usb jer danas juzer ne želi satima kopirati stikić na usb 2.0 ako na 3x to obavi za par minuta.. a to su takve razlike-brzine-kapaciteti.. i to ne jedna komponenta koju bi tad recimo kao dodatni kontroler riješili nego nakupina svega, svi osnovni dijelovi hw-a kao mbo+cpu+ram (tri osnovna direktno povezana) i modularniji dio kao gpu+napajanje+kućište+storage.. no storage ovisi o mbo-utorima, sve ovisi o kućištu-formatu, kao i što sve radi na struju, troši, time mora biti osigurana dovoljna snaga-konektori.. nije samo problem ram, po generacijama od ddr2-5 nego je sve u takvom rasponu generacija dok intel sa socketom ima klasičan tik-tok par, pa po dvije gen cpu idu na jedan socket, što će reć, za svaki treći cpu već treba nova mbo.. želiš na staroj mbo jači cpu? moraš baciti mbo, ram.. ne možeš iskoristiti, nadograditi, mada je modularan model.. moraš baciti 'sve'.. jer je jednostavno prevelika razlika a time konkretno ovakve eu inicijative gube bilo koji smisao.. čak i pravni-formalni.. tj lako je i provedivo, praktično .. kad eu naredi jedan usb standard ili mobitel-roaming.. to može, provedivo... ovo ne, besmisleno uz fizičku nemogućnost iskorištavanja različitih generacija pri čemu riješiti jednu stvar ne znači riješiti zastarjelost platforme-generacije kompletno jer uvjek dođe nešto novo, pa će tako doći usb4, sata4, m3, ddr6-7-8.. svakih par godina jedna od tih stvari-dijelova i kroz 5-10god je sve generacijski problem-različito-nekompatibilno-neadekvatno-zastarjelo.. za smeće, neovisno jel radi, neisplativo... novi laptop u trgovini ispod 300€.. trošak servisiranja nekgo računala 10-15god starosti da ga se dovede u približno upotrebljivo stanje ako računamo zamjenu hdd-ssd, je veći + servis sati koji sami iznose više od cijene novog računala koje upališ i radi.. a sa starim i dalje imamo staro, pokrpano, radi ali tek toliko i nema jamstva kao i to da što god da crkne možemo baciti sve jer nema zamjenskih dijelova pa je svaka investicija u takvu platformu veći rizik bacanja nego kupnja novog.
-tako da .. neće eu time riješiti problem elektroničkog smeća.. bacat će se.. jer je prevelika razlika u generacijama, ne samo interes biznisa, tj da je samo to bilo bi lako.. regilacija kao za roaming.. no nije tako.. nego je i realno, sve promjenjeno.. svaki fizički utor-port.. pa i struja koja ide kroz žicu.. isplativost, smisao..
-dok istovremeno, slučajno, nema prikupljanja el.otpada po okolici.. neki problem.. nešto se riješava.. možda zbog talijanskog azbesta, možda zbog par uhićenja unazad godinu u vezi eu otpada po lici i igra sa smećem gradova.. tj koje god mi imamo igrice-igrače u toj igri, ima i eu, države, italija, francuska, .. kao što posotji i kriminal-mafija-korupcija.. što će biti, tko će kog blokirati ili što će zeleni po dojču sad kad su im glasovi prepolovljeni pa nisu više dobra udavača u semaforima itd..
-što će dojč kroz godinu, što s ratovima, energentima.. a što s trumpekovim carinama, .. želi li eu još jednu čvrgu od trumpeka za smeće, za stara računala? .. eu bi trebala razmisliti o široj slici, ponašati se sukladno godinama ako želi biti 'dama-princeza' .. ili dobar miraz ofucane udavače :) ..
edit: ili ovako.. npr scenarij da je eu donjela odluku-zakon-pravilnik.. i da od danas support mora trajati +15god..
-odnosi se retroaktivno na starije oseve? može li biti retroaktivno-pravno? .. -ne.
-ok, nek se odnosi na buduće-današnje, od danas .. pravno moguće, no svrha-rezultat? vidjet ćemo ga za 15god?
-os je soft.. računalo je hw, .. microsoft je soft kompanija, os, office.. ne hw (računala).. nije to mac ili pleyka.. nije mobitel-uređaj koji dolazi kao proizvod outofbox..
.. kako se tad nadogradnja osa odnosi prema hw-u? npr postoji li obveza prema biosu, driveru? zna li eu birokracija čije je to vlasništvo? -ne ms-a.. nitko osim proizvođača ne radi driver nit može bez dozvole staviti npr logo-copyright itd.. sam naziv branda-kompanije u bilo kojem batchu je zaštićen, autor-vlasnik-copyright.. tj da bi nešto netko drugi pravno smio-mogao, mora biti pod odgovarajućom licencom, npr mit-ovom, free, open itd.. no za driver takav zakon ne postoji, a bez odgovarajućeg drivera hw ne može raditi, tj ne radi os kroz čarobni prah ili duhom svetim.. radi kroz driver.
-browser.. odavno je ms odbacio vlastiti, sad je to edge-chrome, googleovo.. browser nije os, nije dio, dodatak.. uz ideju browser-osa kao terminala za online usluge.. no browser je taj koji određuje uvjete, snagu-resurse, kao i svaka druga app-igra-nešto.. browser traži, os-hw-driver isporuče... postoji li eu regulativa koja će treću stranu soft kao browser natjerati na supportanje nekog osa ili paltforme x-godina? 15god? .. traži li eu od google-chromea da podržava recimo aktulane oseve +15god? .. traže od osa što? od koga traže što? traže li na pogrešnom mjestu?
-korisnik koristi korisničke aplikacije, os i driver su nešto drugo-treće.. za korištenje npr worda ili tetrisa ili minecrafra, nam treba neka platforma, hw+sw kao os i driver.. npr na linux-distri.. ako ja želim tipkati u wordu, igrati minecraft.. kako će mi eu zakonom osigurati da to mogu narednih x-godina na nekoj platformi? na win-osu? ms ne proizvodi hw, driver.. browser, ima svoj office-paket kao word pa to može za win dok su kupili minecraft.. pa to ako žele mogu jamčiti za te appse i za vlastiti os.. ne za ostale-tuđe appse, drivere, hw, vlasništva, licence.. tj eu birokracija i pravne službe se moraju zapitati što žele, od koga to žele i tko je vlasnik, šef, u slučaju copyright-zakona i sl. .. odnosno, eu prije nego donese zakon-uredbe-odluke.. treba priovjeriti bi li time kršila postojeće zakone i opet, što od kog traži..
edit: ...
-naravno, malo normaliziran textić, humanreadible format .. no dobar rezultat, konciznije..
📜 Kritička analiza EU prijedloga: 15 godina obavezne softverske podrške
1. ⚖️ Pravni okvir i izvedivost
Retroaktivna primjena na starije operativne sustave nije pravno održiva.
Primjena od dana donošenja zakona je moguća, ali učinci će biti vidljivi tek za 15 godina.
EU mora jasno definirati tko je obveznik: proizvođač OS-a, hardvera, aplikacija ili preglednika?
2. 🧠 Softver vs. hardver: vlasništvo i granice odgovornosti
Microsoft proizvodi OS i aplikacije, ali ne hardver ni drivere.
OS ne može funkcionirati bez kompatibilnih drivera i BIOS-a, koji su vlasništvo proizvođača hardvera.
Distribucija drivera podliježe autorskim pravima i licencama — bez dozvole, nije moguće legalno koristiti logotipe, nazive ili kod.
EU ne može zahtijevati podršku za drivere od Microsofta, jer ih ne proizvodi niti posjeduje.
3. 🌐 Preglednici i aplikacije trećih strana
Microsoftov Edge je baziran na Chromiumu, dakle Googleovoj tehnologiji.
Preglednik nije dio OS-a, već aplikacija koja koristi OS i hardver.
Može li EU prisiliti Google da podržava Chrome na određenoj platformi 15 godina? Malo vjerojatno.
Regulativa mora razlikovati softverske slojeve: OS, aplikacije, drivere, firmware.
4. 🧑💻 Korisničko iskustvo vs. tehnička stvarnost
Korisnici žele koristiti aplikacije (Word, Minecraft), ali za to im treba funkcionalna platforma: OS + driveri + hardver.
Microsoft može jamčiti podršku za vlastiti OS i aplikacije, ali ne za tuđe drivere, hardver ili softver.
EU mora razmotriti vlasništvo, licenciranje i tehničke granice prije donošenja obvezujućih odluka.
5. 💸 Mit o smanjenju troškova
Noviji hardver često je jeftiniji od starijeg, zbog optimizacije proizvodnje i tržišne konkurencije.
Tehnološki napredak donosi više RAM-a, jače CPU/GPU performanse i nove funkcionalnosti (H.265 dekoder, M.2 NVMe utor).
Održavanje starog sustava može biti skuplje: skuplji rezervni dijelovi, veća potrošnja energije, slabija sigurnost.
6. ♻️ Elektronički otpad: stvarnost vs. namjera
Produženje softverske podrške ne znači automatski smanjenje elektroničkog otpada.
Ako je uređaj tehnički zastario, korisnik ga mora nadograditi ili zamijeniti — bez obzira na softversku podršku.
Ne treba miješati produženi support s recikliranjem — to su odvojene politike s različitim ciljevima.
🔍 Zaključak
EU mora jasno definirati:
Što točno želi postići?
Od koga to traži?
Je li zahtjev tehnički i pravno izvediv?
Bi li takva regulativa kršila postojeće zakone o vlasništvu, licencama i autorskim pravima?
Bez precizne analize vlasničkih odnosa i tehničkih ograničenja, ovakav zakon riskira da bude neprovediv — ili da stvori više problema nego koristi.
-bla-bla-bla.... bla! :)
Evo, sažeo sam :-)
-bla-bla-bla.... bla! :)
Evo, sažeo sam :-)
-hvala. .. i primjećuje se, svatko prema svojim mogućnostima doprinese procvatu teme-društva ili što već..
-bla-bla-bla.... bla! :)
Evo, sažeo sam :-)
-hvala. .. i primjećuje se, svatko prema svojim mogućnostima doprinese procvatu teme-društva ili što već..
Neke mogućnosti su velike obimom ali ne i sadržajem
-možda jednog dana kad narasteš otkriješ i sadržaj, u sebi, zatim oko sebe, .. no nema jamstva, možda.
-hvala. .. i primjećuje se, svatko prema svojim mogućnostima doprinese procvatu teme-društva ili što već..
Bude mi žao često koliko natipkaš, vidi se da si se trudio stiskati slova i razmišljati o tome. Ali čak i djeca u školi uče pravila pisanja eseja, ili pisanja sažetka nekog književnog djela i toka misli.
Nadam se da stvarno ne misliš da bude ovo netko pročitao, a kamoli nedvojbeno razumio što si htio reći. Bar propusti kroz AI i bit će već bolje.
-pa da.. no to sve već znamo. .. ne pišem za one koji ne čitaju, bilo bi oximoronski, jedino što ih muči scrolanje, dok sažetak po potrebi postoji i čak dokazuje da tehnologija napreduje kao ai..
edit: ili ovako, povratak na temu.. eu, planovi o nekom održivom konzumerizmu, povratu nestalih servisa, popravaka, kao poslova .. želje, na promašenoj osnovi, kao OS, razlozi u postu prije..
-pa da.. no to sve već znamo. .. ne pišem za one koji ne čitaju, bilo bi oximoronski, jedino što ih muči scrolanje, dok sažetak po potrebi postoji i čak dokazuje da tehnologija napreduje kao ai..
Hehe, da. Makar i sažetak mi je teško popratiti, više je hrpa natuknica za umnu mapu :-)
ChatGPT mi je to jako lijepo sažeo kao:
Prijedloge o dugoj obavezi ažuriranja valja pozdraviti u načelu, ali one ne rješavaju suštinski problem jer:
-ali stvar je banalna, jednostavna.. npr retroaktivnost nekog teoretskog budućeg zakona i pitanje na koji os se to tad odnosi, kad.. kao i to da win nije računalo, oem, driver, hw.. sve to nije ms. što eu ako 'sutra' donese takav zakon želi-može regulirati? besmislice...
eto.. kroz čapt i imaš konciznost, .. može li se na jednaku konciznost računati s eu birokracijom ili u postupku predlaganja regulative? nije li to već kao prvi korak uvjet-važno, tj postaviti si osnovna pitanja, tko kako itd..
-što se ovakvom recimo inicijativom-željom želi? što da sutra eu donese neki propis-zakon? što misli-želi postitći?
-ali stvar je banalna, jednostavna.. npr retroaktivnost nekog teoretskog budućeg zakona i pitanje na koji os se to tad odnosi, kad.. kao i to da win nije računalo, oem, driver, hw.. sve to nije ms. što eu ako 'sutra' donese takav zakon želi-može regulirati? besmislice...
Slažem se.
recimo ako je ovo početna želja-ideja..
6. ♻️ Elektronički otpad: stvarnost vs. namjera
Produženje softverske podrške ne znači automatski smanjenje elektroničkog otpada.
-čapt im kaže, da to neće ići..
-jasna je želja eu za smanjenje otpada, no support-soft-ažuriranja... nisu hw. neovisno o supportu osa hw će se jednako bacati, mada je želja recimo pozitivna, pogrešan je način, ideja... odnosno glupost-promašaj.. itd.
ili za one kojima je čitanje napor, prijevod.. ms je soft, microsoft, os je soft, windows je soft, support je soft.. elektronički otpad je hardware, nije soft.
***
🧠 Zaključak: Softverski patch ne krpa hardversku rupu
Ako EU želi stvarno smanjiti elektronički otpad, mora:
Regulirati hardversku modularnost i popravljivost
Uvesti obavezne dijelove za zamjenu (baterije, tipkovnice, konektori)
Potaknuti lokalne servise i pravo na popravak
Razlikovati softversku održivost od fizičke trajnosti
Jer dokle god se softver koristi kao zelena maska za hardverski otpad, politika ostaje — kako si rekao — glupost, promašaj, pamflet.
recimo ako je ovo početna želja-ideja..
6. ♻️ Elektronički otpad: stvarnost vs. namjera
Produženje softverske podrške ne znači automatski smanjenje elektroničkog otpada.
-čapt im kaže, da to neće ići..
-jasna je želja eu za smanjenje otpada, no support-soft-ažuriranja... nisu hw. neovisno o supportu osa hw će se jednako bacati, mada je želja recimo pozitivna, pogrešan je način, ideja... odnosno glupost-promašaj.. itd.
ili za one kojima je čitanje napor, prijevod.. ms je soft, microsoft, os je soft, windows je soft, support je soft.. elektronički otpad je hardware, nije soft.
***
🧠 Zaključak: Softverski patch ne krpa hardversku rupu
Ako EU želi stvarno smanjiti elektronički otpad, mora:
Regulirati hardversku modularnost i popravljivost
Uvesti obavezne dijelove za zamjenu (baterije, tipkovnice, konektori)
Potaknuti lokalne servise i pravo na popravak
Razlikovati softversku održivost od fizičke trajnosti
Jer dokle god se softver koristi kao zelena maska za hardverski otpad, politika ostaje — kako si rekao — glupost, promašaj, pamflet.
S kojim AI-em to dobivaš takve lijepe emotikone ispred odlomaka? Dobro brije.
-copilot
... i usput, ne zato što je moj, .. kao mlađi brat, razumije me.. :))
Koja je ovo hrpa gluposti... Sve i jedan taj PC koji vrti Win10 sada može sutra na zadnji Ubuntu i problem riješen. Tih 400 milijuna računala ili koji već broj su izvukli od tamo gdje sunce ne sija neće se magično 15.10.2025. samozapaliti i postati neupotrebljiva. Imaš x varijanti Linuxa, BSDa, hrpetina opcija ali našli su se ovi zeleni teroristi lupetati o 15 godina održavanja OSa.
U jednom trenu tekst se prešaltava na laptope i opet tih 15 godina održavanja. Koga, čega, zašto baš Windowsa? A macOS? Zašto samo laptopi, što sa desktopom? Serveri? OS je nebitan, vječan, dokle god aplikacije rade pod njime OS će nastaviti raditi, sa ili bez zakrpa. Aplikacije isto, osim ako nema zakonske potrebe (kase, knjigovodstvo i slično) nastavit će raditi i nakon "isteka roka trajanja" i tamo neke podrške sa istom funkcijom, uvijek sa istim rezultatom f(x) = y.
Smeće od ideje i zahtijeva. Uostalom, support će postojati i dalje, kao što dan danas američka vojska plaća krpanje XPa za nuklearne podmornice. Hoćeš support? Plati. Za 120€ "proizvod" da se održava 15 godina, malo morgen.
Uostalom, nek se radije uhvate mobitela i njihovih walled gardena i zaključanih OSova, bootloadera i dijelova. Za PC uvijek ima alternative, drugi OS, čak i drugi BIOS/UEFI (libreboot), čak i na Macove sa M procesorima se može naseliti Linux ali mobiteli osim par probranih modela su nakon 2-3 godine elektronički otpad. Ako ne žele davati support nakon 3 godine, obavezno otključavanje bootloadera + objaviti ako ništa binarne blobove za baseband da mogu kao i na PCju instalirati što želim i da bude jednako funkcionalno.
Produženje softverske podrške ne znači automatski smanjenje elektroničkog otpada.
-čapt im kaže, da to neće ići..
-jasna je želja eu za smanjenje otpada, no support-soft-ažuriranja... nisu hw. neovisno o supportu osa hw će se jednako bacati, mada je želja recimo pozitivna, pogrešan je način, ideja... odnosno glupost-promašaj.. itd.
Utjecati će sigurno jer ima korisnika koji bi zadržali mobitel da su im aplikacije i os i dalje imali podršku..
Utjecati će sigurno jer ima korisnika koji bi zadržali mobitel da su im aplikacije i os i dalje imali podršku..
-hmmm, na nekoliko načina bi mogao .. pa evo jedan.
Nadolazeće ukidanje besplatne podrške za Windowse 10 moglo bi čak 400 milijuna osobnih računala učiniti zastarjelima samo zbog softvera ..
-naslov i podnaslov članka-teme.. je o ?? hint, nije o mobačima, nego o win-osu.. i o osobnim računalima, kolokvijalno PC.. ne mobač.
-za uređaj kao mobitel, je to čak 'lako' tj to je kompletan proizvod, hw+sw koji takav dolazi outofbox i tad eu regulativa može, kao što može narediti da ima ili nema neki usb punjač-port.. dok za win, koji je soft, nema veze hw, odnosno fizički elektronički otpad, ono što se baca, zastrarjeva.. ili kako to nježnije ili jasnije reći, naglasiti.. ne tebi nego eu-birokraciji ili predlagačima prijedloga, hw nije sw.
Problem je što su danas i "prastara računala" još upotrebljiva..
nekad davno kao prvo podrška nije bila toliko bitna, a sa druge strane hardver je tako brzo zastrajevao da je komp star 3 godine bio "samo za smeće" pa da je to i dalje tako nebi se niko ni bunio...
Ali ajmo ovako, šta je tu bitno kod podrške? Dobiješ zakrpe OS-a... dobro, kupiš novi skener, pisač, modem za internet za laptop, ali proizvođač nema driver za OS star 10 godina. Opet, onda ide žalba, zašto nema drivera za drugi OS koji bi možda stavio na komp. itd itd itd nije samo do proizvođača OS-a, tu je cijeli ekosistem "u banani" ako treba 15 godina podrške - jer ne znaš kog bi tužio za koju sitnicu jer eto više nije podržana.
Produženje softverske podrške ne znači automatski smanjenje elektroničkog otpada.
-čapt im kaže, da to neće ići..
-jasna je želja eu za smanjenje otpada, no support-soft-ažuriranja... nisu hw. neovisno o supportu osa hw će se jednako bacati, mada je želja recimo pozitivna, pogrešan je način, ideja... odnosno glupost-promašaj.. itd.
Utjecati će sigurno jer ima korisnika koji bi zadržali mobitel da su im aplikacije i os i dalje imali podršku..
Baš kod mobitela bi to bio čak i manji problem... većina aplikacija uopće ne traži novije mobitele samo što ljudi hoće novo, a oni koji koriste stare ih mjenjaju jer u velikoj većini slučajeva prije zastari mobitel zbog nedostatka memorije i lagera nego zbog zastarjelosti OS-a na njemu pa da programi ne rade...
Da, ali to je isključivo do developera, koji će minimumSDK odabrati i da li mu treba neki feature koji nije prisutan u starijim verzijama Androida.
Ali, pošto je danas hrpa aplikacija cross-platform smeće od React Native, moguće da i tu ima nekih uvjeta oko minimalne verzije...
na prste možeš nabrojati aplikacije koje traže novije od androida 8...