Zaključak sa boljom izolacijom ti i nije baš točan. Prije sam živio u neboderu sa lošom stolarijom i lošom fasadom. Po zimi su 4 radijatora kurila 24/7 da zagriju stan. Kada se fasada i stolarija promijenila, grijalo se povremeno na 1 klimu za najhladnije dane.
Protekli srpanj bio je najtopliji mjesec u povijes
- poruka: 146
- |
- čitano: 21.935
- |
- moderatori:
vincimus
Zaključak sa boljom izolacijom ti i nije baš točan. Prije sam živio u neboderu sa lošom stolarijom i lošom fasadom. Po zimi su 4 radijatora kurila 24/7 da zagriju stan. Kada se fasada i stolarija promijenila, grijalo se povremeno na 1 klimu za najhladnije dane.
Namjerno sam naglasio da govorim o kućama. Zgrade su, same po sebi, daleko efikasnije, drugačija je matematika grijanja itd. Međutim, obzirom da su zbog omjera volumena i vanjske ovojnice ionako efikasne, krajnji učinak izolacije ne mijenja puno. Bolje s izolacijom, naravno, ali kad mijenjaš troškovnu strukturu, stvari činiš dostupnijima. I onda se više koriste, ljudi umjesto držanja djece u kući do 45-te, istoj kupuju drugi stan. Posljedično, globalna potrošnja raste i raste. To jednostavno ne možeš promijeniti. Primjerice, golf 8 u odnosu na jedinicu je tri klase veći auto, troši manje a ima daleko veće performanse i neusporedivo više fičera. Kada se gleda inflacija, osmica je iako veća, bolja, brža i luksuznija, puno jeftinija. To znači i da je dostupnija pa danas više ljudi ih posjeduje, više se voze i globalno nismo ništa postigli, sva efikasnost je otišla k vragu, a emisije u nebo. Kao primjer iz poruke ranije sa rasvjetom. Jednom je bila jedna svijeća, sada je to 30 ledica ali na 30 puta više stanovnika. Tako da, a ovo je sada feudalčev zakon, povećanje efikasnosti vodi u povećanje potrošnje i posljedično štetnih emisija. Jedino rješenje je naći druge izvore energije čija štetnost je manja ne za par postotaka već za par stotina puta. Vjetar, fuzija, dilitij. Uglavnom, nekaj radikalno čišće. Sve ostalo je pišanje u vjetar, ili ljepše rečeno mazanje očiju da bi se netko feel good.
Ok. Kaj je se tiče otpada, ljudi imaju sasvim dobre navike - nitko više ne baca smeće okolo, tu i tamo imamo ilegalni deponij koji je posljedica nereda u lokalnoj komunalnoj firmi. Bogati, kome se da tovariti usmrđeno smeće i voziti ga negdje? To rade samo oni koji nemaju izbora. Normalni ljudi ga stave u kantu pred kućom i ono nekom magijom nestane drugi dan. Kad oni ne rade svoj posao, onda imamo sranja. I to je to
Ako moram otici negdje u blizinu a da je vrijeme relativno ok, idem pjeske ili bajkom, ne autom. Mnogi su prekomotni pa idu do Konzuma dvije ulice dalje autom.
Gledam da kupujem stedljive el. proizvode, pa cak i ako malo vise kostaju. Mnogi gledaju samo da prodju sto jeftinije.
Jos uvijek imam komade odjece koje sam nosio u srednjoj i na faksu (doduse malo su demode, ali za po doma ili setati psa su fajn), a od tada je proslo 20ak + god. Odjecu i obucu nosim dok se ne potrga, ostatke iskoristim za napraviti krpe kojima perem bajk ili psa. Mnogi "prate modu", pa vise pita godisnje mijenjaju pola garderobe.
Kondenzat od klime skupljam u karnister i s njim zalijevam cvijece. Odvajam otpad. Dosta smo racionalni s hranom, pa se malo toga baci. Govedinu jedemo izrazito rijetko, ali zato jedemo puno povrca. Nemam el.auto, ali zato imam benzinca sa start/stop i gasenjem cilindara. U 3 god sam napravio samo 35k km....ne vozam se bezveze uokolo.
Dijete ucim da bude odgovorno prema prirodi i planetu.
Posljedica mog djelovanja je i financijska usteda, no to mi nije motiv. Ne osjecam da mi je narusena kvaliteta zivota ili komocija zbog bilo cega navedenog.
Ja Ihushov megapost čitam offline, ugasim ruter na pola sata. Nego, na što plasiraš ušteđena sredstva?
Energiju će već riješiti pametni ljudi, ovo ostalo treba educirati educirati i educirati. Ako to ne uspije - sankcionirati.
E da, prije sam zaboravio napomenuti. Moja energetski efikasna kuća troši manje od mog bivšeg stana. Je da je mala, ali 88m2 je i više nego dovoljno za tročlanu obitelj i stvarno ne shvaćam opsjednutost masa kvadraturom. Em je veće teže održavati em ideš na štetu okolišu.
Razvrstavanje je mazanje očiju, ništa ne rješava. Šveđani, npr. ne poznaju razvrstavanje. Možeš odabrati varijantu a) sve skupa ili varijantu b) gorivi otpad i ne gorivi otpad kaj je nezamjetno jeftinije. Imamo ovdje kod nas primjer otoka Krka kao najosvještenijeg područja - razvrstava se u pet kategorija, dostupni kontejneei jednom godišnje free of charge, reciklažno dvorište koje radi od 0-24. Za sada, s e super. Međutim, čitam upute na kantama koje imam u viksi, veli u kontejner za papir ide tetrapak. Obzirom da znam da je tetrapak govno koje nitko nigdje u svijetu nije uspio reciklirati, počnem malo kopati - razvratani otpad se jednostavno balira i deponira na kopnu do daljnjeg. Drugo, u gradu Krku trebaš svijećom tražiti kantu za smeće, vlasnici fast fooda te fizički hoće napasti ako u njihovu kantu baciš drveni štapić od sladoleda dok konzumiraš njihov kebab. S druge strane u mojoj pripizdini tu na 18 km od trga Bana Jelačića dođem u grad i velim uzmite mi pare. Ha, kaj? Pa rekoh, imam novoizgrađenu kuću i želim vam platiti sve moguće poreze ali da mi jednom tjedno odvezete smeće. Joj, pa to je brijeg (ne nije). Pa nije zgodno, kaj si niste dobri sa susjedima, ostavite kantu negdje na glavnoj cesti gdje prolazimo (moja kuća je 70 m od glavne državne ceste, a iza ih je još 14-15) velim, sad si jesam dobar, ali ako ću godinama ostavljati smeće pod njihovim prozorom, pokvarit ću taj odnos a to ne želim. Onda su mi sugerirali da si izradim proširenje uz glavnu (klasificiranu kao državnu cestu, ponavljam se, znam) gdje ću moći ostavljati kantu pa sam pitao kaj stvarno smijem graditi na državnoj cesti na što je nastao muk. Pa su mi predložili da će mi davati vreće na što sam ih pitao kaj da ih isto kao kantu ostavim kod susjeda. Na kraju sam došao do direktora koji je obećao osobno izviditi situaciju da bi mi dva dana kasnije javio da im je moja kuća predaleko. 37 metara od rute kojom inače prolaze svaki tjedan, jer ipak idu i nekima u breg ali ne i svima koji nisu na bregu. Moja susjeda, fina damica, na lijepom poslu u stranoj osigurateljskoj tvrtki, je pristala na igru s vrećama koje je redovito vozila u svom finom automobilu do 10 km udaljenog reciklažnog dvorišta koje ne radi 24 sata i gdje joj je neki šmrkavac počeo prigovarati da kaj svaki tjedan ima voziti. E, oprosti na mom francuskom, ali nemoj me jebati s mojom nebrigom. Dajem sve od sebe ali govna ti ne daju živjeti. Kad sam 4 godine kasnije (zbog prijetnje eu kaznom) dobio kantu za smeće, (jednu) djelatnica komunalca mi je slavodobitno rekla eto, imate odvoz smeća. Pa, dobrodošli u 19. stoljeće. Nagradno pitanje, koliko je trebalo naknadnih, krajnje ljubaznih i sugestivnih poziva da se sve kretene koji tamo rade nauči da postoji nova kuća (jedinstvena, brutalno uočljiva, direktno na cesti) kod koje treba pokupiti kantu ostavljenu na posebno dizajniranom platou za tu svrhu, nemoguće ne vidjeti?
Treba li prijevod? Moraš potrošiti godine i kile živaca da dobiješ jednu jedinu jebenu kantu za smeće. U malom, gusto naseljenom mjestu od 1500 stanovnika 18 km od centra zagreba. Oni koji nude pet kanti samo bolje naplaćuju uslugu, a smeće završava na istom mjestu
Pohvalno je činiti sve što se može u okvirima pojedinca, ali je pogrešno fokusirati se na to kao da će spasiti svijet pa tek onda ako ne uspije razmišljati o drugom pristupu. Nama je radikalna promjena trebala jučer. Osvještavanje ljudi je neučinkovito i neefikasno, no to ne znači da se od njega treba odustati. Ukoliko išta želimo postići, promjena mora doći top-down kroz zakone jer oni instantno djeluju na sve, a ne samo na šačicu pojedinaca. Problem je u tome što politika inherentno ne želi radikalne brze promjene i to je područje gdje trebamo glasne pojedince - da umjesto nastojanja promjene mentaliteta manje obrazovane i skeptične mase promjene mentalitet ljudi na vlasti koji imaju u svojim rukama moć provesti signifikantne promjene.
Uzmimo samo pitanje otpada. Netko je već ranije u potpunosti točno rekao da pojedinci ne proizvode otpad već samo konzumiraju što im je ponuđeno, a odluku u 99% slučajeva donose prema cijeni i to se neće promijeniti. Dakle, preostaje djelovati na proizvođače u vidu zabrana, regulativa i legislativa. Tek kada proizvodi postaju kvalitetniji, količina otpada će se smanjiti. Jedini učinkoviti način za to je povećati minimalno trajanje garantnog roka sa 2 godine. Ako može UK imati 5 godina, zašto ne može i ostatak svijeta. Štoviše to bi trebao biti minimum, a trajanje garantnog roka bi trebalo još i rasti što je cijena proizvoda veća.
Tako da odvajanje nije mazanje očiju. Dešava se, samo drugdje u lancu. Naš sustav (iako je već u startu efikasniji) zaškrupio je na početku zbog malog čovjeka kojeg boli kurac za okoliš. Ne kažem da dalje nema problema, ali ako širi puk nema neku ekološku osvještenost, zašto bi političare bolilo briga isto? Pa narod svojim djelima kaže to nam nije važno.
I ne kažem da se treba fokusirati na konzumenta. Treba se fokusirati na apsolutno sve.
Vidim da je odgovor ponešto izmijenjen pa moram i ja drugačije odgovoriti. Nije stvar u parsto kuna nego u poanti ako ne kupuješ svake dvije godine novi mob ili nešto slično što smo s prijezirom etiketirali, što to onda drugo kupuješ, a da je ekološki korisno? I odakle znaš da vlasnik tog biznisa koji prodaje zdravo i kod kojeg si potrošio ušteđene novce ne kuri svojim SUV-om atmosferu? Ima li popis artikala ili usluga koje je poželjno kupovati, a koje ćemo s prijezirom odbaciti? Ili uopće ne trošiti novce?
Njihov sistem je efikasniji. Kućno razvrstavanje nikad nije 100%, sve se svejedno mora naknadno provjeriti i dodatno sortirati. Na kraju, većina kućnog otpada je ili hrana ili plastika. Nešto malo papira. Elektronički dio, baterije, staklo, namještaj i slično se treba skupljati u sasvim drugom lancu, nitko toga nema za svaki tjedan punu kantu, čak ni u godini dana. Primjer otoka Krka je po jednoj strani dobar u smislu čistoće i sasvim glup po pitanju efikasnosti i ukupnog ekološkog otiska. Jednom tjedno prolaze i skupljaju staklo. Wtf?
E da - u prijašnjem postu sam zaboravio dodati. Tetpapak se reciklira. Švedska npr reciklira 100% svog tetrapaka.
To je bilo točno prije 30 godina. Danas više nije. Ali, zaboravljamo ono bitno - smeće je problem koji proizvodimo. I treba ga riješiti na izvoru - prestankom proizvodnje. Sve što trebamo, dolazi pakirano u smeću. A i većina onog što trebamo tj koristimo, brzo postaje smeće. Ako postoji zakon da 95% automobila mora biti moguće reciklirati, zašto to ne radimo s ostalim proizvodima? Meni se gadi cijeli sistem kad ostatke građevina koji su 99,9% inertna cigla/beton/staklo i drvo tretiraju gore nego elektroniku ili baterije.
Sustav bi trebao biti postavljen ispravno od početka, to je sigurno. Ali još nije pa svatko treba dati svoj maksimum.
E taj građevinski otpad. Bječna pandorina kutija...
I ne kažem da se treba fokusirati na konzumenta. Treba se fokusirati na apsolutno sve.
Ne bih bio toliko grub prema ljudima, ipak se stvar popravlja. Znam jer sam prije trideset godina na Zapadu odvajao otpad dok je ovdje do prije pet godina u istu kantu išla prazna kanta od motornog ulja i mrtva baka koja nije ostavila dovoljno za ukop i grobno mjesto. Doduše, u to vrijeme su Zapadnjaci svo to sortirano smeće trpali opet u isti kontejner, natovarili ga na brod i odvezli brodom Indonežanima koji su uzeli lovu, a smeće istovarili po plažama Indijskog oceana. Nakon što je to puklo, izdašno se subvencioniralo neke tvrtke da štancaju plastične vješalice nikakve kvalitete od tog repromaterijala, kakva je sad situacija, ne znam. Nego, ljudi kod nas ipak razdvajaju jer imaju kante i moderni reciklažni otoci financirani od EU. Neki dan sam istovario u takvome predivnom novom centru 200 kila starih keramičkih pločica, linoleum i ljepenku u isti kontejner jer mi je voditelj tako rekao. Kako će to umanjiti rast temperature, ne znam ali savjest mi je čista, a dvorište još čistije. Možda bismo se trebali i fokusirati na korak naprijed pa genetskim inžinjeringom kreirati ljude koji na 45 stupnjeva funkcioniraju bez klima-uređaja, a u slučaju podizanja razine mora ugrađivati one škrge koje je nosao Kevin Costner? Čisto kao plan B, ako ovo ne urodi plodom.
Latinica je službeno pismo.
Ali ne mogu ja paziti sto rade drugi. Mogu utjecati na svoju obitelj i blizu okolinu. Zato treba poraditi na edukaciji...ili odmah ici radikalnim mjerama (citaj udarit po po dzepu).
Svoje dijete ucim da se ponasa na isti nacin. Sigurno cinim vise nego prosjecan Hrvat.
Neće samo odvajanje i oporaba otpada spasiti klimu, to je samo dijelić puzle koju treba posložiti da bi je spasili.
P.s. latinica je dosadna ^-^
Negdje sam bio čitao da se baterije gotovo u potpunosti mogu reciklirati, a i danen je pričao o tome na ovom forumu pred kojih mjesec-dva.
Da, EVi danas postižu karbonsku neutralnost (uključujući i gorivo) za kojih 4-5 godina. Tako da trenutno oni nisu baš neko najsretnije rješenje za razvijenije zemlje EU gdje se automobili mjenjaju svake 4 god. Mada treba i reći da kako se bude povećavao udio obnovljivih izvora energije, električni auti će postizati karbonsku neutralnost sve brže i brže.
Ali isto tako - svaki novi auto koji kupiš je dobar izbor. Treba nabit takse na rabljene aute (sve koji ne zdovaljavaju najnoviju normu) pa izvoliš.
Prema geolozima,zemlja se je zagrijavala i hladila puno puta.Na polovima di je sada led,tamo je nekad bila gusta tropska šuma.
Prema geolozima,zemlja je puno više bila zagrijana nego zaleđena,znači bez ikakvih ledenih površina na zemlji.
A onda je došao čovijek i malo ubrzao prirodni proces koji se dešava več miljunima godina.
Sad je pravo pitanje dali je čovjek to ubrzao?
Živimo u kapitalizmu,znači lova pod svaku cijenu,istina nije bitna.Samo je važno zgrnut čim više para.
Znači,sljedeči korak je to dobro unovčit.Sljede razno razne kampanje,akcije,nameti,porezi.
Evo ti pa čitaj:
https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-hottest-earths-ever-been
Tijekom holocena su temperature na Zemlji bile relativno stabilne, sto je imalo direktan utjecaj na razvoj civilizacije. Porast prosjecne temperature ce rezultirati izumiranjem mnogih biljnih i zivotinjskih vrsta (procjena je da je oko 25% svih vrsta u opasnosti i da bi daljnji rast prosjecne temp. do 2050e mogao dovesti do izumiranja oko 1 milijarde vrsta), sto ce dovesti do smanjenja bioraznolikosti. Porast temp. ce dovesti i do toga da mnoga mjesta na planetu vise ne budu povoljna za zivot, kako covjeka, tako i biljnih i zivotinjskih vrsta, a obzirom da je rijec o iznimno brzom procesu, evolucijska prilagodba ce izostati.
Dakle porast prosjecne temperature je iznimno bitan i ima ogroman utjecaj na cijeli planet. I opstanak nas kao vrste. Planet ce i dalje biti tu, bez obzira hodao po njemu covjek ili ne.
Prema geolozima,zemlja se je zagrijavala i hladila puno puta.Na polovima di je sada led,tamo je nekad bila gusta tropska šuma.
Prema geolozima,zemlja je puno više bila zagrijana nego zaleđena,znači bez ikakvih ledenih površina na zemlji.
A onda je došao čovijek i malo ubrzao prirodni proces koji se dešava več miljunima godina.
Sad je pravo pitanje dali je čovjek to ubrzao?
Živimo u kapitalizmu,znači lova pod svaku cijenu,istina nije bitna.Samo je važno zgrnut čim više para.
Znači,sljedeči korak je to dobro unovčit.Sljede razno razne kampanje,akcije,nameti,porezi.
Evo ti pa čitaj:
https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-hottest-earths-ever-been
Odgovor na to pitanje je - da! Čovjek je to ubrzao! A zašto bi kapitalizam bilo briga radi radi li čovjek ovako ili onako? Što si primjetio do sada da kapitalizmu nije pasala industrija fosilnih goriva?
Prema geolozima,zemlja se je zagrijavala i hladila puno puta.Na polovima di je sada led,tamo je nekad bila gusta tropska šuma.
Prema geolozima,zemlja je puno više bila zagrijana nego zaleđena,znači bez ikakvih ledenih površina na zemlji.
A onda je došao čovijek i malo ubrzao prirodni proces koji se dešava več miljunima godina.
Sad je pravo pitanje dali je čovjek to ubrzao?
Živimo u kapitalizmu,znači lova pod svaku cijenu,istina nije bitna.Samo je važno zgrnut čim više para.
Znači,sljedeči korak je to dobro unovčit.Sljede razno razne kampanje,akcije,nameti,porezi.
Evo ti pa čitaj:
https://www.climate.gov/news-features/climate-qa/whats-hottest-earths-ever-been
Odgovor na to pitanje je - da! Čovjek je to ubrzao! A zašto bi kapitalizam bilo briga radi radi li čovjek ovako ili onako? Što si primjetio do sada da kapitalizmu nije pasala industrija fosilnih goriva?
Stari moj,da je močnicima u interesu,za par godina bi se riješila situacija sa fosilnim gorivima.I prebačaj na neke manje štetna riješenja.
Sad dolazimo do kapitalizma.Nije im u interesu da se to riješi brzo,jer triljuni dolara pojedincima padaju u dđep godišnje,i totalno ih zaboli kara za okoliš.