Cekao sam zivu.
Izvrstan članak!
Upravo jedna od najstarijih svjesnih sjećanja tj. imam film u glavi koji je već podosta izblijedio, je da se kao klinac igram u kuhinji kod djeda i bake i netko je streščil termometar za mjerenje vina/mošta, malo poveći, pa je iscurilo žive za možda četvrt žličice na linoleum...
i naravno, klinac, prva stvar ideš pikati te kuglice sjajne žive kovine (kovati živu ?!?!) i svi odmah viču - Ne diraj, to je otrov...
kad eto, elementarna živa nije otrovna nego samo njeni kationi....
-riba.. kad se već spominje :) .. 's početka lanca' koja jede biljno.. ok, ima logike, no 'jača' je logika tad jesti riječne-potočne i to što viših (nadmorska) rijeka koje izviru s vrhova planina, jer se živa taloži, skuplja... kao sve u morima. .. i ne, nije u prednosti tad ona riba koja jede biljke, tj to je tako samo za prvi-kratki pogled, već na drugi, realan.. ona predatorska kao npr štuka, koja jede biljojede.. će biti jednako zdrava-zatrovana kao njena hrana, tj nije kriterij to što jede drugu nego gdje.. ako žive ima u okolini, tad će biti i u hrani, neovisno gdje u lancu.. dok će sve završiti u moru, pa je konstantni kriterij 'jači' jesti planinske ribe vs morskih .. možda :)
+ dodati za sve štetne sastojke, plastiku-olovo.. more je tad lošije.
+ ispada da nije kriterij što (jede) nego gdje .. čistoća okoliša, što je naravno dodatno vidljivo uz zagađivaće, npr neka industrija i sve nizvodno od te točke..
za ribu - da.. ili jesti onu morsku koja kraće živi :)
